Metro!!!!!
-Saobracaj je krvotok svakog grada,nema zdrave i efikasne urbane sredine bez zdravog saobracajnog sistema
-Efikasan sistem javnog prevoza u gradovima sa preko 500000 stanovnika je moguc samo pomocu kvalitetnog sinskog prevoza.
-Pouzdan i ekonomican sinski prevoz moze biti samo onaj koji je nezavisan od drugih uticaja,znaci metro.
O istorijatu javnog prevoza u Beogradu,odnosu istorijatu pokusaja izgradnje metroa sam vec pisao na pocetku ove teme,naravno u najkracim crtama,zato to necu ponavljati.
Automobilsko-tramvajski model grada je najskuplji model milionskog grada. Izgradnja metro sistema je neminovna i sto pre to shvatimo to bolje. Samo metroom se jeftino i brzo stize do radnih mesta,......
Izgradnjom metroa se povecava budzet grada,jer cena gradjevinskog zemljista se povecava i do 4 puta,a oslobadza se velika povrsina novog gradjevinskog zemljista. Zato je danasnji rezim protiv metroa,jer sada oni i njima bliski kupuju gradjevinsko zemljiste.
U gradovima Evrope se pripremaju odluke o zabrani ulaska automobila u centralne gradske zone. A,nasa gradska vlast u epicentru je sagradila javnu garazu i najavljuju izgradnju jos 20 garaza. Uz to se u rekonstruisanim ulicama smanjuju trotoari radi povecanja parking mesta. Primer je Bulevar,Pasterova,.... Parking mesta su izvor brze i nekontrolisane zarade. A, ne vodi se racuna o propusnoj mogucnosti saobracajnica. Trend u Svetu je izgradnja biciklistickih staza,kod nas u centru nema prostora od parking mesta.
Dok se bukvalno danas u 44 grada u Evropi gradi metro-sistem mi planiramo da na automobilski sistem potrosimo preko milijardu evra /poluprsten/.
Evropska banka za obnovu i razvoj je ostalim gradovima koji grade metro omogucila donacije od prosecno 480 miliona evra,zasto bi BGD bio izuzetak. Prema projektu “metro Beograda” za 970 miliona evra moze da se izgradi prva etapa od 16,5km sa 18 stanica,drumsko-sinski most na potezu Nemanjina,2800 parkig mesta i 32000m2 prodajno-poslovnog prostora u vlasnistvu grada. Uz donacije,kredite EU,............. ostalo bi bila istorija. Inace budzet Beograda je skoro 1,5 milijardi evra.
Automobilski sistem je neefikasan,jer zauzima najvise prostora,a sa druge strane u proseku se u svakom automobilu prevozi 1,22 osobe. U Beogradu trenutno automobilski saobracaj u spicu zauzima 51,5% saobracajnica,pesaci 32%,a javni prevoz 16,5%. Sa druge strane automobilski prevoz je angazovan za prevoz samo 3,1% ljudi,dok javni za 87,3%. Kako vozila javnog prevoza koriste iste saobracajnice kao i automobili,oni ne mogu da pruze bolje uslove za prevoz gradjana. Ako se tome doda da u BGD ima 4 puta vise automobila od propusne moci saobracajnica,metro izgleda kao jedino resenje buducnosti.danasnja putna mreza u gradu je na granici iskoriscenja uz kriticne eksploatacione uslove. Prosirenje ulica u centru /ako bi i bio moguc/ bi samo doveo do povecanja zagadjenja.
Krajnji kapacitet podzemnog tramvaja je 15000 putnika/cas/smer,a to je vec danas prestignuto na najvaznijim pravcima kao sto je Brankov most ili Bulevar JNA. Kapacitet metroa je 45000 putnika/cas/smer.
Gradski metro je potpuno nezavistan sinski sistem koji bi pokrivao kompletno podrucje Beograda sa zadatkom da poveze glavne stambene celine. Zatim,gradska zeleznica bi povezivala prigradska podrucja sa gradom,sa presednim stanicama sa metroom. I na kraju tu je autobusko-tramvajski sistem koji opsluzuje glavna metro cvorista. Sve bi funkcionisalo kao celoviti mrezni sistem.
I na kraju zanimljivi podatci! Za prevoz 1000 putnika potrebno je 75000m2 ako se prevoze automobilom,7000m2 ako se prevoze autobusom-tramvajem i samo 500m2 ako se prevoze metroom.
Ceo projekat automobilsko-tramvajskog grada je vizija kardelj-stambolicevog urbaniste Djordja Bobica,Radoja Stefanovica,Vladimira Macure,.... iz vremena samoupravljanja kada su ponistili sve radnje oko metroa,uzeli 200 miliona $ iz samodoprinosa za metro.Beogradu namenili nazadni tramvajsko-automobilski sistem. Ovaj nazadni sistem nam namecu i zadnjih 7 god. Unutrasnji magistralni poluprsten je relikt te retrogradne ideje,odnosno ineteresne grupe za izgradnju,jer bi u Beogradu bez metroa ostalo najjeftinije gradjevinsko zemljiste. Beograd je imao nesrecu da od 1982.g. pa sve do danasnjih dana u urbanizmu ga vode poslusnici,koji ne samo da su stopirali metro-sistem iz licnih interesa,nego rasprodajom gradjevinskog zemljista u centru grada prete da zauvek ostave Beograd bez metroa.
Ne postoji lazna dilema laki ili teski metro????
Postoji samo dilema hocemo li u buducnosti se voziti metrom ili nasminkanim tramvajem /takozvani laki metro/!