Kotromanicev sin
Aktivan član
- Poruka
- 1.395
Greeks Are NOT Europeans
Па нису ни са мог Бистрика у Рајвоса.
То ти је оно кад мислиш да си посебан, а папак си.
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Greeks Are NOT Europeans
Галеб и Палавестра. Сјајно.
[..]
Још једном линк сјајног подкаста са професором Палавестром.
Velja Abramović i ova dvojica Čarapana uzeli su pare od istog gazde jer pričaju istu nesuvislu priču - antisrpske poteze vuku Rusi, KGB. Najbolje je kada ih Velja hvali.
Ovde se upetljao kao pile u kučine:
https://youtu.be/7DtQ3P0cxjc:582
Dakle, prodane duše, lovci na novci.
Ključ za čitanje onog što govori Abramović i Čarapani Gomez Šargić i Lurč Petrović.
Prešao sam na težu literaturu. Totalno sam skapirao ženu.
Obmanjujuće jer se oslanja na modernu varijabilnost haplogrupa umesto na drevnu DNK. I2a-CTS10228 (Dinarska) se ne pojavljuje na Balkanu pre 6. veka n.e.; sve prethodne I2a linije iz neolita, bakarnog i bronzanog doba su druge podgrane, nepovezane sa kasnijom Dinarskom. R1a-M458 i Z280 u Evropi su izvedene i mlađe linije; koreni R1a-Z93 su u stepama Sibira i Kazahstana. Nijedna linija R1a iz bronzanog doba Balkana ne vodi ka stepama. Drevna DNK pokazuje jasnu sliku: Sloveni dolaze sa severa (iz šuma i stepa oko Dnjepra i Pripjata), mešaju se sa lokalnim Balkancima i formiraju moderni genetski sastav. Varijabilnost modernih haplogrupa ne menja ništa u tome.
Vidiš, ovo je netačna informacija. To što još nije nađena:I2a-CTS10228 (Dinarska) se ne pojavljuje na Balkanu pre 6. veka n.e.;
To je biološki fakultet. Tu je komandovala majka Koste Kecmanovića. Svi su pod Cijinom kontrolom.
Istina, ne znači.Vidiš, ovo je netačna informacija. To što još nije nađena:
- ne znači da neće biti nađena
Istina, ne znači ni ovo. Odsustvo dokaza ne znači nužno i nepostojanje dokaza. Ali to nije empirijska nauka nego metafizika. Tvrdnje koje nije moguće falsifikovati nisu prihvatljivi argumenti u nauci.- ne znači da nije postojala iako ne bude nađena
Ali ne ako su se pokojnici spaljivali. Sve je ovo tačno što si napisao (nisam to primetio ranije; možda zato što nisi ništa artikulisano ni pisao). Međutim, definišeš naučnu granu kao da je sama sebi svrha, svodiš je na praktični aspekt, kao da je tehnička nauka o betonu u pitanju. Arheogenetika nije industrija koja isporučuje beton marke “dokaz” ili “nedokaz”, već heuristička disciplina koja radi sa fragmentarnim materijalom i ne može da anulira arheološke, etnolingvističke i demografske parametre samo zato što sama nema uzorak. Ako metod nosi ugrađeno ograničenje (spaljivanje, klimatska degradacija, mikro-lokalna varijabilnost nalaza), onda i zaključak mora da ga uključi — u suprotnom, ne tumačiš podatke, nego ih apsolutizuješ.Ako neka haplogrupa treba da bude prisutna u regionu tokom više hiljada godina, onda se očekuje da se pojavi u bar nekom od stotina sekvenciranih uzoraka iz tog perioda. Za Balkan imamo ogroman korpus drevne DNK iz mezolita, neolita, bakarnog, bronzanog i gvozdenog doba, "ilirskih" nekropola, tračkog konteksta i južnoslovenskog ranog srednjeg veka. Nije nađena nijedna I2a-CTS10228 niti njene direktne prethodnice. To nije nekakav slučajni propust nego jasan šablon u velikoj količini podataka. Ako u genetici prihvatiš kao argument tvrdnje poput "možda je postojala, ali je još nismo našli/možda nikad ni ne nađemo", onda više ništa ne može da se dokaže niti opovrgne, što onda ukida svaku mogućnost da drevna DNK išta znači i svodi nauku na puko nagađanje.
Dok se ne pojavi drevni uzorak, tvrdnja o prisustvu ostaje neuporedivo slabija od tvrdnje koja ima neposredni arheogenetski dokaz. Nebo i zemlja.
Spaljivanjem ne može da se objasni sistematsko odsustvo cele linije kroz više hiljada godina na području gde postoje brojni netaknuti skeletni ostaci iz svih epoha. Na Balkanu imamo ogroman broj inhumacija uključujući čitave grobne komplekse sa odlično konzerviranim kostima. Da je I2a-CTS10228 bila prisutna pre 6. veka, realno je očekivati barem jedan jedini nalaz. Ako genetski trag ne postoji, onda arheologija i jezik mogu da ponude hipotezu, ali ne mogu da zamene podatak koji nedostaje. Direktni fizički dokaz uvek ima veću težinu od modela izvedenih iz lingvistike ili etnologije. Nauka se ne vodi principom da je sve moguće samo zato što nije nemoguće dokazati suprotno. Ako prihvatimo princip da odsustvo podataka ništa ne znači i da svaki nedostatak uzorka možemo da pravdamo spaljivanjem, klimom ili slučajnošću, onda više nijedna negativna genetska evidencija nema vrednost i arheogenetika postaje neupotrebljiva. To je suština problema jer takav pristup podrazumeva uvođenje modela koji nije moguće falsifikovati, a koji kao takav nije naučni model. Nema ničeg spornog u tome da se ostavi prostora za nova otkrića, ali ne može da se gradi alternativni istorijski narativ na tvrdnji koja se u osnovi svodi na to da se odsustvo dokaza ignoriše kao da ne znači ništa. Balkanske praistorijske i protoistorijske kulture nisu sve spaljivale pokojnike, naprotiv, imamo čitave faze i ogromne kompleksne nekropole sa inhumacijama koje su dale odlične uzorke drevne DNK. U mezolit i neolitu (Lepenski Vir, Vinča, Starčevo, Butmir…) svi su inhumirali i nijedna od ovih kultura nije imala spaljivanje, tato i imamo toliko mezolitskih i neolitskih kostura sa Balkana (uključujući i najstariji kompletni genom sa Balkana - Lepenski Vir). Tokom perioda bakarnog doba preovlađuje inhumacija iako se u nekim perifernim oblastima javljaju sporadične kremacije. Kod bronzanodopskih gvozdenodopskih kultura ima mešanja, npr. u Cetinskoj kulturi ima i inhumacije i kremacije, Vučedol je pretežno inhumaciona, kao i Glasinac, kod Ilira mešovito, ali masa inhumacija, jedino je kod Liburna preovladavala kremacija, ali i dalje postoji puno inhumacija, kod Dalmata uglavnom inhumacije, kod Tračana pretežno inhumacije, kao i kod Meza i Tribala. Takva je situacija i tokom antike i srednjeg veka. Dakle, spaljivanje postoji, ali niti je dominantno niti sprečava genetski uvid u mušku liniju. Bilo bi baš baš zgodno da su se nekim čudom na Balkanu pre 6. veka spaljivali isključivo nosioci I2a-CTS10228 haplogrupe i njene direktne prethodnice. Ne kažem da nije moguće, samo kažem da je vrlo malo, gotovo nimalo verovatno.Ali ne ako su se pokojnici spaljivali. Sve je ovo tačno što si napisao (nisam to primetio ranije; možda zato što nisi ništa artikulisano ni pisao). Međutim, definišeš naučnu granu kao da je sama sebi svrha, svodiš je na praktični aspekt, kao da je tehnička nauka o betonu u pitanju. Arheogenetika nije industrija koja isporučuje beton marke “dokaz” ili “nedokaz”, već heuristička disciplina koja radi sa fragmentarnim materijalom i ne može da anulira arheološke, etnolingvističke i demografske parametre samo zato što sama nema uzorak. Ako metod nosi ugrađeno ograničenje (spaljivanje, klimatska degradacija, mikro-lokalna varijabilnost nalaza), onda i zaključak mora da ga uključi — u suprotnom, ne tumačiš podatke, nego ih apsolutizuješ.
Da bi nauka bila nauka moramo imati statistiku, a ti ako je zastupaš moraš imati precizne odgovore npr. na ova pitanja:Spaljivanjem ne može da se objasni sistematsko odsustvo cele linije kroz više hiljada godina na području gde postoje brojni netaknuti skeletni ostaci iz svih epoha. Na Balkanu imamo ogroman broj inhumacija uključujući čitave grobne komplekse sa odlično konzerviranim kostima. Da je I2a-CTS10228 bila prisutna pre 6. veka, realno je očekivati barem jedan jedini nalaz. Ako genetski trag ne postoji, onda arheologija i jezik mogu da ponude hipotezu, ali ne mogu da zamene podatak koji nedostaje. Direktni fizički dokaz uvek ima veću težinu od modela izvedenih iz lingvistike ili etnologije. Nauka se ne vodi principom da je sve moguće samo zato što nije nemoguće dokazati suprotno. Ako prihvatimo princip da odsustvo podataka ništa ne znači i da svaki nedostatak uzorka možemo da pravdamo spaljivanjem, klimom ili slučajnošću, onda više nijedna negativna genetska evidencija nema vrednost i arheogenetika postaje neupotrebljiva. To je suština problema jer takav pristup podrazumeva uvođenje modela koji nije moguće falsifikovati, a koji kao takav nije naučni model. Nema ničeg spornog u tome da se ostavi prostora za nova otkrića, ali ne može da se gradi alternativni istorijski narativ na tvrdnji koja se u osnovi svodi na to da se odsustvo dokaza ignoriše kao da ne znači ništa. Balkanske praistorijske i protoistorijske kulture nisu sve spaljivale pokojnike, naprotiv, imamo čitave faze i ogromne kompleksne nekropole sa inhumacijama koje su dale odlične uzorke drevne DNK. U mezolit i neolitu (Lepenski Vir, Vinča, Starčevo, Butmir…) svi su inhumirali i nijedna od ovih kultura nije imala spaljivanje, tato i imamo toliko mezolitskih i neolitskih kostura sa Balkana (uključujući i najstariji kompletni genom sa Balkana - Lepenski Vir). Tokom perioda bakarnog doba preovlađuje inhumacija iako se u nekim perifernim oblastima javljaju sporadične kremacije. Kod bronzanodopskih gvozdenodopskih kultura ima mešanja, npr. u Cetinskoj kulturi ima i inhumacije i kremacije, Vučedol je pretežno inhumaciona, kao i Glasinac, kod Ilira mešovito, ali masa inhumacija, jedino je kod Liburna preovladavala kremacija, ali i dalje postoji puno inhumacija, kod Dalmata uglavnom inhumacije, kod Tračana pretežno inhumacije, kao i kod Meza i Tribala. Takva je situacija i tokom antike i srednjeg veka. Dakle, spaljivanje postoji, ali niti je dominantno niti sprečava genetski uvid u mušku liniju. Bilo bi baš baš zgodno da su se nekim čudom na Balkanu pre 6. veka spaljivali isključivo nosioci I2a-CTS10228 haplogrupe i njene direktne prethodnice. Ne kažem da nije moguće, samo kažem da je vrlo malo, gotovo nimalo verovatno.
Jasno je da nije moguća apsolutna uniformnost, pa u arheogenetici uzorak praktično uvek ostaje fragmentaran i prostorno i vremenski neuniforman. Nijedna sadašnja datoteka uzoraka nije uniformno proporcionalno raspoređena po svakom mikro-džepu balkanskog pejzaža kroz 8-10000 godina, autori studija to i sami navode i stalno apeluju na ciljano dopunjavanje, što je validan i očekivan metodološki prigovor. Kad se razmatra reprezentativnost uzorka, treba da se sagleda da uzorci dolaze iz više perioda i različitih mikroregija, uključujući tumule, ravne grobnice i nekropole, i daju uvid u kontinuitet i fragmentaciju populacija, iako ne pokrivaju 100% teritorije, što je inherentno ograničenje discipline. Ipak, višestruki uzorci iz različitih epoha i regija potvrđuju odsustvo linije koja bi, po logici kontinuiteta, morala da bude prisutna da je bila autohtona. Odsustvo u ovom kontekstu daje jak dokaz za suprotno, jer statistički i metodološki nema nikakvih razloga da se smatra da bi linija postojala u svim drugim neuzorkovanim džepovima, a da je potpuno izostala u reprezentativnom uzorku. Taj obrazac je statistički i empirijski značajan čak i ako nije teoretski "apsolutan". Dakle, argument "nije pronađeno pa znači da nije postojalo" u ovom slučaju ne izvire iz neznanja ili zanemarivanja ograničenja, nego iz sistematskog preseka postojećih uzoraka koji obuhvataju ključne regije i epohe.Da bi nauka bila nauka moramo imati statistiku, a ti ako je zastupaš moraš imati precizne odgovore npr. na ova pitanja:
- koliko je kostura izvađeno ispod stećaka, kojih i gde i koji je to procenat svih evidentiranih stećaka?
- koliko su stari ti stećci na osnovu C14 metode na kostima ispod njih?
- koje su haplogrupe nađene ispod tih stećaka?
Kada bude 30% stećaka sa ostacima obrađeno, e onda ćemo imati zaklučak koji ima naučni značaj.
Ali vidi, tu se vraćamo na osnovno metodološko pitanje: ko kaže da su aktuelni arheogenetski uzorci reprezentativni za sve populacione džepove Balkana kroz sve epohe? Ti barataš sa "ogromnim brojem uzoraka", ali iz toga ne sledi da je uzorak prostorno, vremenski i socijalno ravnomerno raspoređen. To je pretpostavka, a ne činjenica.
Zato sam i postavio konkretna pitanja o stećcima; ne zbog toga što očekujem magični procenat I2a, nego zato što pokazuje gde je rupa u tvom modelu: arheogenetika ne daje uniformnu pokrivenost svih grupa, teritorija i perioda.
Ako hoćemo da pričamo u kategorijama naučne statistike, onda moraš da pokažeš:
- da su svi relevantni kulturni kompleksi i regionalne populacije proporcionalno uzorkovani;
- da trenutno dostupna drevna DNK predstavlja realnu demografsku strukturu Balkana u kontinuitetu;
- da ne postoji nijedan tihi sub-populacioni klaster koji zbog kulturnog obrasca (tip grobalja, status, mobilnost, materijalni kontkest) još uvek nije uzorkovan.
U protivnom, argument "nije pronađeno pa znači da nije postojalo" deluje mnogo jače nego što stvarni podaci sa terena mogu da ga podrže, pogotovo u regionu koji je kroz epohe imao izrazito fragmentisane mikro-teritorijalne populacije kao što je naš.
Drugim rečima, ne tvrdim da je I2a-CTS10228 postojala pre 6. veka - tvrdim da tvoje "odsustvo dokaza" nije ni približno jak argument kolikim ga predstavljaš. Postojeći uzorak daleko da je vrh realnosti.
To je biološki fakultet. Tu je komandovala majka Koste Kecmanovića. Svi su pod Cijinom kontrolom.