PRITISAK EVROPSKE UNIJE NA VUČIĆEV REŽIM: Još dvije zemlje, pored Hrvatske, stopirale Srbiji uvoz ruske nafte
U Praškom dvorcu u Češkoj, predstavnici 27 zemalja članica EU su 6. oktobra odlučivali o osmom paketu sankcija Rusiji, ovog puta usmjerenih na ograničavanje cijene nafte koju Rusija izvozi u treće zemlje van EU.
Vijest da je Hrvatska stopirala Srbiji uvoz ruske nafte preko JANAFA na sastanku vrha Evropske unije uzburkala je javnost prošle nedjelje.
Međutim, ispod radara je ostala informacija da su još dvije zemlje bile u tom društvu.
U pitanju su Latvija i Poljska, njihovi šefovi država takođe su tražili da Srbija ne bude izuzeta iz sankcija, piše "
Blic".
U Praškom dvorcu u Češkoj, predstavnici 27 zemalja članica EU su 6. oktobra odlučivali o osmom paketu sankcija Rusiji, ovog puta usmjerenih na ograničavanje cijene nafte koju Rusija izvozi u treće zemlje van EU.
I to nije bilo iznenađenje, dugo se znalo da će ove mjere uslijediti, ali je prethodno dogovoreno i da Zapadni Balkan bude izuzet iz ovog paketa oko JANAF-a.
Ipak, desio se preokret i kao grom iz vedra neba je Beograd ostao u paketu sankcija. Inicijativu je podnijela Hrvatska na čelu sa premijerom te zemlje
Andrejem Plenkovićem.
To je rekao i predsjednik Srbije
Aleksandar Vučić i otkrio da je Zagreb povukao taj potez uz podršku "jedne baltičke i jedne zemlje nedaleko od nje", uz argumentaciju da "nije fer da Srbija ima nižu cijenu nafte".
"Da li se zabranom kažnjava Rusija ili Srbija?", upitao je tad Vučić.
Diplomatski izvor sada otkriva koje su još dvije zemlje "kumovale" ovom scenariju.
"U pitanju su Latvija i Poljska", kaže sagovornik.
NIje teško zaključiti da je ovaj potez još jedan od načina kojim EU pokušava da se izvrši pritisak i privoli Beograd da se uskladi sa spoljnom politikom EU i uvede sankcije Moskvi, piše "Blic".
Pitanje je kakva je računica Poljske i Latvije u ovom slučaju, a
Suzana Grubješić kaže da je njihova blizina Ukrajini svakako imala uticaj.
Ali, i još jedan element - loše istorijsko iskustvo sa Moskvom.
"Baltičke zemlje i Poljska su odavno upozoravale na mogućnost ruske agresije, ali im nisu svi vjerovali. Ispostavilo se da su bile u pravu. To su zemlje kojima je zbog blizine i bliskosti sa Ukrajinom i prethodnog lošeg istorijskog iskustva sa ruskom dominacijom, teško da razumiju poziciju Srbije i neuvođenje sankcija Rusiji", ističe Grubješić.
Stav Hrvatske, dodaje ona, ima drugačiju pozadinu.
"Iz tog razloga smatrale su da Srbija ne treba da bude izuzeta od embarga na rusku naftu, a Hrvatska je zauzela isti stav iz sopstvenih razloga koji nemaju nikakve veze sa iskustvom Poljske i Letonije, već isključivo sa ličnim, a na momente i nepromišljenim stavom prema evropskim integracijama Srbije, pokušavajući da ga već nekoliko puta do sada blokira i zaustavi", ocijenila je Grubješić.
