snoshaj efendija
Elita
- Poruka
- 19.457
Јел дозвољено мењање уговора без знања клијента и како би реаговале САД да неко у њиховој земљи као страна банка нуди потрошачки кредит чија је стварна камта преко 32%?
Nije dozvoljeno nigde.Naravno.
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Јел дозвољено мењање уговора без знања клијента и како би реаговале САД да неко у њиховој земљи као страна банка нуди потрошачки кредит чија је стварна камта преко 32%?
Nisam mislio na auto na lizing.Vec kad zagudi prinudna naplata a ti imas auto-prenes na drugog.
I mogu da ti uzmu gramofon, kaset-dek ili Neo CD player.
Nije dozvoljeno nigde.Naravno.
А какав је случај, конкретну пословање страних банака у Србији?
To se i ja pitam....Kakvi uterivaci kad postoje nasi sudovi i sud za naplatu potrazivanja.?
Polunasilnim, to je cinjenica.
Ali tako je i u drugim zemljama.
Пословање страних и било којих других банака у Србије је регулисано законом.
Ако је питање везано за могућност промене каматне стопе, то зависи од уговора који се потпише са банком. Значи, ако неко не прочита да је једна од ставки у уговору та да банка има право да измени каматну стопу у неком условљеном или неусловљеном случају, онда то није кривица банке. А ни закона.
Уколико у уговору није наведено да банка има (или задржава) право измене каматне стопе, свака промена ставке из уговора без сагласности друге стране је кршење уговора и тешко да ће нека банка себи дозволити овако нешто без легалног покрића. Што нас доводи до чињенице да нису банке те које су криве јер послују по закону. Па ви видите ко је крив..
Додуше, постоји у ЗОО ставка "штетан уговор" (можда није израз исправан као у закону, али давно сам се бактао са тим), али се тешко доказује. Ради се о томе да неко потпише уговор који је штетан по њега самог и да га ова клаузула закона брани али као што рекох, тешко је доказиво.
To je to.Kad trošiš tuđe ima da i vratiš...
To je to.
Neki od nas se trude pokušavajući da dođu do svojih para,
a za to vreme neki samo dižu kredu i troše.
I još kao da nam se podsmevaju, jer su, kao, našli super sistem za besplatne pare.
Onda naravno da me ne zanima njihova sudbina kada im se na vratima pojavi zaplenjivač
To je to.
Neki od nas se trude pokušavajući da dođu do svojih para,
a za to vreme neki samo dižu kredu i troše.
I još kao da nam se podsmevaju, jer su, kao, našli super sistem za besplatne pare.
Onda naravno da me ne zanima njihova sudbina kada im se na vratima pojavi zaplenjivač
Pisali smo i o kamatnoj stopi na potrošački kredit!?
"Niko me nikad nije obavestio o prodaji duga. Imala sam 11.000 dinara duga po minusu na tekućem računu. Na računu koji mi je stigao od meni nepoznate firme pored tog duga imam još obavezu od oko tri hiljade za zateznu kamatu i oko pet hiljada za administrativne troškove. Ukupno oko 19.000 dinara. Skoro svakodnevno me zovu iz te firme i ubeđuju da platim, preteći mi da mi je dnevna kamata 15.000 dinara i da sam dužna 215.000 dinara. Moram priznati da i ja njima ne odgovaram biranim rečima. Otišla sam u banku i oni su mi rekli da sada njima nisam ništa dužna", objašnjava Beograđanka Mira.
ako je ovo tacno , onda smo stvarno u govnima do usiju jer obicnog gradjanina ove jebene ,kvazi drzave nema ko da stiti, zato motke u sake