Aserativno ponašanje

Manga Hilux

Stara legenda
Moderator
Poruka
80.015

Asertivno ponašanje - Kako dobiti ono što nam treba i kako reći "ne"?​

Iskustvo zaposlenika


Temelji uspješne komunikacije su u razumijevanju procesa opažanja, postavljanju odgovarajućih pitanja i aktivnom slušanju sugovornika te davanju povratnih informacija. Uz sve navedeno, iznimno je važno graditi odnose temeljene na povjerenju. Povjerenje se gradi asertivnim ponašanjem.​


U životu ne dobivate ono što zaslužujete nego ono što komunicirate.
Tad James
Upoznajmo stilove komunikacije koji su ne-asertivni oblici ponašanja.
Ponekad se dogodi da sudjelujemo u razgovoru u kojem nismo jasno ili uopće izrazili svoje potrebe, želje, očekivanja, ciljeve i osjećaje u odnosu na temu razgovora. Ishod uglavnom bude takav da njime nismo zadovoljni, osjećamo se neuspješno, malodušno i čak bespomoćno.
Ovaj stil komunikacije nazivamo pasivnim. Pasivna komunikacija znači nemogućnost izražavanja svojih misli, uvjerenja i osjećaja na asertivan način. Osobe koje se koriste pasivnim stilom izražavanja u pravilu se povlače iz sukoba, ne bore se za svoja prava i nesigurne su u komunikaciji. Odustaju od svojih potreba u želji da izbjegnu sukob i ne ugroze odnos.
Ponekad hipotetski razgovor izgleda tako da se razgovor nije ni dogodio, nego zahtijevamo ono što nam treba od drugih kako bismo ostvarili svoje ciljeve i zadovoljili svoje potrebe, bez obzira na potrebe ostalih. Moguće je da se nakon takvog djelovanja osjećamo puni energije i uspješno. Na kraju, naše potrebe su svakako zadovoljene, što je osnova da takvo ponašanje postane obrazac za svaku sljedeću situaciju kada želimo ostvariti neki svoj cilj ili zadovoljiti neku svoju potrebu.
Ovaj stil komunikacije nazivamo agresivnim. Agresivna komunikacija podrazumijeva direktno zalaganje za svoja prava i izražavanje misli, osjećaja i uvjerenja na neadekvatan način uz ugrožavanje prava druge osobe. Agresivno ponašanje najčešće ima za cilj uspostavljanje kontrole nad drugim ljudima i situacijama, demonstraciju moći ili postizanje pobjede nad drugom osobom.
Poneki hipotetski razgovor vodimo s drugima tako da ne izrazimo ono što nama treba te radi očuvanja odnosa i izbjegavanja sukoba deklarativno prihvatimo ono s čim se zapravo ne slažemo. Posljedično odugovlačimo s ispunjenjem svog dijela odgovornosti, žalimo se, prigovaramo, sarkastično i ironično komentiramo sve vezano uz tu situaciju.
Ovaj stil komunikacije nazivamo pasivno - agresivnim. Pasivno – agresivna komunikacija označava indirektnu agresiju: govoriti jedno – raditi drugo. Ovakav oblik ponašanja karakterizira pasivno suprotstavljanje zahtjevima radnog i socijalnog okruženja, a praćeno je odugovlačenjem, tvrdoglavošću, mrzovoljnošću i neučinkovitošću.
Asertivno ponašanje vrsta je samopotvrdnog ponašanja kojim osoba čuva svoje granice i dostojanstvo tako što iskreno izražava svoje misli, osjećaje, uvjerenja, potrebe i ciljeve na direktan, pošten i adekvatan način uz uvažavanje prava i dostojanstva drugih. Asertivna komunikacija znači dvosmjeran proces gdje poštujemo samoga sebe i našega sugovornika. Asertivna osoba smatra da svatko ima pravo na svoje mišljenje, da su neslaganje i različita mišljenja normalne pojave, da se stavovi mogu obrazložiti i da će svoje ciljeve ostvariti ako bude fleksibilnija.
Asertivno ponašanje izgleda tako da imamo određenu potrebu, očekivanje i/ili cilj, jasno ga izrazimo onima na koje se odnosi te ih pozovemo na sudjelovanje u iznalaženju puta do njihovog ostvarenja, uzimajući u obzir njihovo mišljenje, potrebe i ciljeve. Asertivna komunikacija se upravo radi toga često naziva i suradnička komunikacija ili ponašanje.
Postoje određene komunikacijske tehnike koje je moguće vrlo jednostavno naučiti te pomoću njih pozitivno utjecati na ishode naših razgovora. Komunikacijska tehnika čije značenje doprinosi da nas se čuje i razumije, te umanjuje vjerojatnost javljanja konflikata je tzv. JA – poruka.
U komunikaciji možemo razlikovati dvije vrste poruka. To su tzv. TI – poruke i JA – poruke.
TI – poruke su usmjerene na drugu osobu, one govore o drugoj osobi po našem mišljenju, često etiketiraju drugu osobu po nekim njenim osobinama ili sposobnostima te nerijetko uključuju generalizacije, na primjer: Ti uvijek kasniš, Nikada se ne držiš dogovora, Tvoj izvještaj uvijek ima greške. Prirodni doživljaj primatelja TI – poruke je da ga se napada stoga ima potrebu reagirati ili obranom/opravdanjem ili protunapadom ili prekidom komunikacije. U svakom slučaju, TI – poruke narušavaju odnos među sugovornicima.
S druge strane, JA – poruke govore o nama, našim potrebama, željama, očekivanjima i ciljevima. Njima opisujemo što osjećamo i doživljavamo te navodimo konkretna ponašanja koja su nam ih izazvala – autentični smo. Omogućujemo drugima da upoznaju nas i našu mapu svijeta.
Asertivno ponašanje uključuje odašiljanje JA – poruka, ali pokazuje i razumijevanje osjećaja, potreba, očekivanje i ciljeva sugovornika. U situacijama kada se „naše“ i „njihove potrebe“ ne slažu, važno je to prepoznati, izreći i nastaviti inzistirati na tome da se poštuje ono što trebamo ili tražimo.
Kada preuzimamo odgovornost za ono što tražimo/komuniciramo, a pritom poštujemo svoje i potrebe drugih, tada možemo reći da s njima gradimo odnos temeljen na povjerenju.
Primjeri pomoću kojih svakodnevno možemo vježbati asertivnost u komunikaciji:
  • primati i davati komplimente (iskreno)
  • tražiti pomoć ili informaciju koja nam je potrebna
  • izraziti neslaganje s nečijim mišljenjem
  • reći NE kad nešto ne želimo napraviti
  • reći što osjećamo i što mislimo
  • prihvatiti različito mišljenje
  • ispričati se ako je potrebno, priznati pogrešku
  • govoriti pred skupinom
  • gledati u oči, govoriti tako da nas se jasno čuje
Kvalitetna komunikacija dovodi do uspješnih rezultata, bilo to u razgovoru između dvije ili više osoba ili u timskom radu. Asertivna komunikacija je vještina koja se uči i razvija stalnim treningom. Ako želimo poboljšati svoje vještine, potrebno je uložiti trud i vrijeme, jer samo smo mi odgovorni za svoje ponašanje.

https://www.cx.hr/iskustvo-zaposlen...kako-dobiti-ono-sto-nam-treba-i-kako-reci-ne/
 
šta znači to _aserativno_
Asertivno ponašanje je stil komunikacije u kojem osoba jasno, direktno i samopouzdano izražava svoje mišljenje, osećanja i potrebe, pritom poštujući prava i osećanja drugih ljudi. Asertivna osoba ne dozvoljava da bude iskorišćena, ali takođe ne ugrožava druge u svojoj komunikaciji.
Evo ključnih karakteristika asertivnog ponašanja:
  1. Samopouzdanje – Osoba veruje u sebe i u svoje pravo da izrazi svoje potrebe.
  2. Jasna komunikacija – Poruke su direktne, konkretne i bez manipulacije.
  3. Poštovanje drugih – Dok izražava svoje stavove, osoba uvažava stavove i osećanja drugih.
  4. Kontrola emocija – Asertivna osoba kontroliše svoje emocije, ne postaje agresivna niti pasivna.
Ovo ponašanje pomaže u izgradnji zdravih odnosa i rešavanju konflikata na konstruktivan način.

4o+
 

Asertivno ponašanje - Kako dobiti ono što nam treba i kako reći "ne"?​

Iskustvo zaposlenika


Temelji uspješne komunikacije su u razumijevanju procesa opažanja, postavljanju odgovarajućih pitanja i aktivnom slušanju sugovornika te davanju povratnih informacija. Uz sve navedeno, iznimno je važno graditi odnose temeljene na povjerenju. Povjerenje se gradi asertivnim ponašanjem.​



Tad James
Upoznajmo stilove komunikacije koji su ne-asertivni oblici ponašanja.
Ponekad se dogodi da sudjelujemo u razgovoru u kojem nismo jasno ili uopće izrazili svoje potrebe, želje, očekivanja, ciljeve i osjećaje u odnosu na temu razgovora. Ishod uglavnom bude takav da njime nismo zadovoljni, osjećamo se neuspješno, malodušno i čak bespomoćno.
Ovaj stil komunikacije nazivamo pasivnim. Pasivna komunikacija znači nemogućnost izražavanja svojih misli, uvjerenja i osjećaja na asertivan način. Osobe koje se koriste pasivnim stilom izražavanja u pravilu se povlače iz sukoba, ne bore se za svoja prava i nesigurne su u komunikaciji. Odustaju od svojih potreba u želji da izbjegnu sukob i ne ugroze odnos.
Ponekad hipotetski razgovor izgleda tako da se razgovor nije ni dogodio, nego zahtijevamo ono što nam treba od drugih kako bismo ostvarili svoje ciljeve i zadovoljili svoje potrebe, bez obzira na potrebe ostalih. Moguće je da se nakon takvog djelovanja osjećamo puni energije i uspješno. Na kraju, naše potrebe su svakako zadovoljene, što je osnova da takvo ponašanje postane obrazac za svaku sljedeću situaciju kada želimo ostvariti neki svoj cilj ili zadovoljiti neku svoju potrebu.
Ovaj stil komunikacije nazivamo agresivnim. Agresivna komunikacija podrazumijeva direktno zalaganje za svoja prava i izražavanje misli, osjećaja i uvjerenja na neadekvatan način uz ugrožavanje prava druge osobe. Agresivno ponašanje najčešće ima za cilj uspostavljanje kontrole nad drugim ljudima i situacijama, demonstraciju moći ili postizanje pobjede nad drugom osobom.
Poneki hipotetski razgovor vodimo s drugima tako da ne izrazimo ono što nama treba te radi očuvanja odnosa i izbjegavanja sukoba deklarativno prihvatimo ono s čim se zapravo ne slažemo. Posljedično odugovlačimo s ispunjenjem svog dijela odgovornosti, žalimo se, prigovaramo, sarkastično i ironično komentiramo sve vezano uz tu situaciju.
Ovaj stil komunikacije nazivamo pasivno - agresivnim. Pasivno – agresivna komunikacija označava indirektnu agresiju: govoriti jedno – raditi drugo. Ovakav oblik ponašanja karakterizira pasivno suprotstavljanje zahtjevima radnog i socijalnog okruženja, a praćeno je odugovlačenjem, tvrdoglavošću, mrzovoljnošću i neučinkovitošću.
Asertivno ponašanje vrsta je samopotvrdnog ponašanja kojim osoba čuva svoje granice i dostojanstvo tako što iskreno izražava svoje misli, osjećaje, uvjerenja, potrebe i ciljeve na direktan, pošten i adekvatan način uz uvažavanje prava i dostojanstva drugih. Asertivna komunikacija znači dvosmjeran proces gdje poštujemo samoga sebe i našega sugovornika. Asertivna osoba smatra da svatko ima pravo na svoje mišljenje, da su neslaganje i različita mišljenja normalne pojave, da se stavovi mogu obrazložiti i da će svoje ciljeve ostvariti ako bude fleksibilnija.
Asertivno ponašanje izgleda tako da imamo određenu potrebu, očekivanje i/ili cilj, jasno ga izrazimo onima na koje se odnosi te ih pozovemo na sudjelovanje u iznalaženju puta do njihovog ostvarenja, uzimajući u obzir njihovo mišljenje, potrebe i ciljeve. Asertivna komunikacija se upravo radi toga često naziva i suradnička komunikacija ili ponašanje.
Postoje određene komunikacijske tehnike koje je moguće vrlo jednostavno naučiti te pomoću njih pozitivno utjecati na ishode naših razgovora. Komunikacijska tehnika čije značenje doprinosi da nas se čuje i razumije, te umanjuje vjerojatnost javljanja konflikata je tzv. JA – poruka.
U komunikaciji možemo razlikovati dvije vrste poruka. To su tzv. TI – poruke i JA – poruke.
TI – poruke su usmjerene na drugu osobu, one govore o drugoj osobi po našem mišljenju, često etiketiraju drugu osobu po nekim njenim osobinama ili sposobnostima te nerijetko uključuju generalizacije, na primjer: Ti uvijek kasniš, Nikada se ne držiš dogovora, Tvoj izvještaj uvijek ima greške. Prirodni doživljaj primatelja TI – poruke je da ga se napada stoga ima potrebu reagirati ili obranom/opravdanjem ili protunapadom ili prekidom komunikacije. U svakom slučaju, TI – poruke narušavaju odnos među sugovornicima.
S druge strane, JA – poruke govore o nama, našim potrebama, željama, očekivanjima i ciljevima. Njima opisujemo što osjećamo i doživljavamo te navodimo konkretna ponašanja koja su nam ih izazvala – autentični smo. Omogućujemo drugima da upoznaju nas i našu mapu svijeta.
Asertivno ponašanje uključuje odašiljanje JA – poruka, ali pokazuje i razumijevanje osjećaja, potreba, očekivanje i ciljeva sugovornika. U situacijama kada se „naše“ i „njihove potrebe“ ne slažu, važno je to prepoznati, izreći i nastaviti inzistirati na tome da se poštuje ono što trebamo ili tražimo.
Kada preuzimamo odgovornost za ono što tražimo/komuniciramo, a pritom poštujemo svoje i potrebe drugih, tada možemo reći da s njima gradimo odnos temeljen na povjerenju.
Primjeri pomoću kojih svakodnevno možemo vježbati asertivnost u komunikaciji:
  • primati i davati komplimente (iskreno)
  • tražiti pomoć ili informaciju koja nam je potrebna
  • izraziti neslaganje s nečijim mišljenjem
  • reći NE kad nešto ne želimo napraviti
  • reći što osjećamo i što mislimo
  • prihvatiti različito mišljenje
  • ispričati se ako je potrebno, priznati pogrešku
  • govoriti pred skupinom
  • gledati u oči, govoriti tako da nas se jasno čuje
Kvalitetna komunikacija dovodi do uspješnih rezultata, bilo to u razgovoru između dvije ili više osoba ili u timskom radu. Asertivna komunikacija je vještina koja se uči i razvija stalnim treningom. Ako želimo poboljšati svoje vještine, potrebno je uložiti trud i vrijeme, jer samo smo mi odgovorni za svoje ponašanje.

https://www.cx.hr/iskustvo-zaposlen...kako-dobiti-ono-sto-nam-treba-i-kako-reci-ne/
I'ma jako Puno pitanja oko ovog Ali Dobro je
 
Nema debate....to morate da verujete sta vam kaze neko ko je to promozgao , i ima preko 150 IQ , ja da gubim zivce sa asertivcima u debati , to je apsurd zar ne..

Asertivac pa jos debata...to je nedokazano govece...demagog , povrsnih argumenata, upotreba floskula...itd itd..
 
dobro, šta to pa sada ne valja
Njemu ništa ne valja.
Problem je što je tema tako postavljena da u kontekst ne može da ubaci i ocrni Srbe i srpski narod, sebe izdigne po pameti i iskustvu.
No, ima vremena, tema je tek zaživela.

P.S. Verovatno je već dobio ideju i kuca kilometarski post.
Možda će svoje razmišljanje udenuti u dva posta, smisao će biti isti
 
Njemu ništa ne valja.
Problem je što je tema tako postavljena da u kontekst ne može da ubaci i ocrni Srbe i srpski narod.
No, ima vremena, tema je tek zaživela.

P.S. Verovatno je već dobio ideju i kuca kilometarski post.
Možda će svoje razmišljanje udenuti u dva posta, smisao će biti isti
njegov sistem naspram
tvojeg
većine članova
moje
pa da vidimo dokle ćemo stići
 
Ja sam svoje rekao , i tu ne postoji asertivnost nego meritokratija...znaci ne moze da lupetas i trazis prostor validiteta...
To kod mene ne prolazi , a nece proci ni kod koga ko je razumna osoba i mora da radi sa naukom tehnikom a ne sa zeljama..kod zelja moze da se koristi sta god hocete, od demokratije , zaebavanja, ruganja, pa i asertivnost...
Tu su svi trikovi dozvoljeni, prevare, navlacenja, izmisljanja, blefovi...cimaze...

Ali tamo gde mora da se nesto dokazuje, pravi , bude precizno i tacno , tu nema ni u tragovima asertivnosti...
Idi kod hirurga koji nije meritokrata...tvoj izbor...
 
Ne bih da tupim ali ovo je nemoguće sa seljacima koji na foru pokušavaju nešto drugo.
Ti se uhvatiš za foru a oni znaju da je fora pa ih taj deo ne zanima. Onda ide čuveno dal su te obrlatili.ili si ih izvalio pa kao veruješ u foru.

Uglavnom ako shvate da neće dobiti na foru psuju vredjaju debil budala kreten dajte šefa...
И ови асертивни иду исто на фору. Нико од њих није искрен и природан.

Заправо, сељаци су природнији.
 
Ја сам имао прилике да се сретнем са људима који су прошли курс асертивног понашања. То вам је када неко прича приче из филмова или када у стварности примењује оно што је видео на јутјубу.

"Желим резултат" вам је једна од замена за "Марш на посао", "Уради то како треба", "Ово мора да успе" и друге реченице које су грубље, али говоре исто.

Онда имате оно чувено "Шта предлажеш" када се појавиш и када кажеш да постоји одређени проблем, који руководилац или неко коме је то у опису посла или надлежности мора да реши. Пребацује лопту поново у твоје двориште иако је то његов задатак, а ти си дошао да се пожалиш или да предочиш. Још један вид асертивности, јер он не жели да буде нападнут.

"Како би ти решио мој проблем" је једна од варијација на ово претходно, где руководилац или шеф поново пребацује на оног ко се жали и ко има примедбу.

...

Ту постоји низ фраза које се уче напамет и које се примењују у тачно одређеним ситуацијама, које су неповољне за асертивног играча. Он учи да се понаша као робот (елиминација осећања) и да настоји да буде упоран.

Оно што сам исто приметио јесте да људи врло брзо усвоје такав образац понашања и да крену то да примењују и у приватној сфери, када се обраћају својим пријатељима, познаницима и другим блиским особама.

Никада нисам усвојио ово.
 
svako ima pravo da se ponaša prema njegovim nazorima :ok:
Nema, ako mu je posao da komunicira sa ljudima. Imas i genijalnih matematicara, fizicara np u firmi koji ne znaju da hodaju kako treba tj imaju blaze forme autizma i ne razumiju sarkazam ili ako si sef i dvoje ljudi moras te kurseve da pratis ( o Holandiji pisem) . U Bosni je sve sarkazam ,vjerovatno sam to povukao odozdo :D ,ne uklapa se .
 
Poslednja izmena:

Back
Top