Anegdotei zanimljivosti iz dizajnerskog života

[Lada]

Javi mi se novi klijent sa upitom za dizajn i cene. Ja mu napišem cene, uvjete plaćanja, rok isporuke itd… a zatim stiže drugi mail sa pitanjem:
– Možete li mi napraviti nekoliko dizajna pa da ja onda odlučim koji mi se sviđa?
– Naravno da mogu, ali svaki se plaća .
– A tako…. ?

 

[Lada]

Zamislite da dođem krojačici / postolaru / stolaru… i kažem
– napravite mi nekoliko pari pantalona / cipela / ormara a ja ću onda odabrati koji ću uzeti …. !?

ili da velim moleru:
– Možete mi pofarbati par puta sobu u par boja pa ću onda odlučiti koju boju želim?

 

[Lada]

Ljudi često poistovjećuju konfekciju sa narudžbom po mjeri.

Kada naručujete izradu dizajna web stranice po meri tada za cenu jednog dizajna dobijete jedan dizajn. Zato je važno da unapred točno kažete što želite. Ukoliko vaša firma ima zaštitnu boju i želite da ta boja dominira na vašoj stranici potrebno je da to unapred kažete. Ako imate više logotipa pazite koji šaljete.

Kada je dizajn gotov imati ćete pravo na neke sitne korekcije, no neke stvari kasnije je teško ili nemoguće izmjeniti. Na primer drugi logotip ili pogotovo druga boja mogu srušiti celi dizajn i biti će potrebno raditi novi, a to znači da ćete platiti dvostruko više.

U gradu su dućani sa gotovim cipelama / pantalonama/ ormarima, a u web dizajnu konfekcija su gotovi template-i. Pun ih je internet i jeftini su. Možemo ih sve pregledati, naći koji nam se sviđa, kupiti i koristiti. Na netu će još par stotina stranica imati isti dizajn kao i mi, ali imati ćemo veliki izbor za malu cenu.

 

[Lada]

Ljudi često poistovjećuju rad za plaću i freelancing.

Stalno zaposleni dizajner je plaćen da sedi pred računalom 200 sati mesečno za x kuna. Njemu je svejedno da li u mesec dana napravi 1 ili 20 dizajna za 1 ili 20 klijenata.

Freelancer naplaćuje svoj rad po obavljenom poslu. Točno zna kolika je cena njegovog sata rada i koliko sati mu treba za taj posao.

 

[Lada]

Zatim me razveselio još jedan klijent kojem sam već nešto radila pred par meseci i sada ima novu narudžbu. Uvredio se što sam i ovaj puta tražila akontaciju. Kao – pa mi se već znamo, mi smo već prijatelji, a ja mu ne verujem? Mislim da smo izmenili oko 6 mailova na tu temu dok nije shvatio da mi nismo prijatelji, dapače, živimo tisuću kilometara daleko i nikad se nismo videli.

Eto, ni sama neznam koliko prijatelja imam!

 

[Lada]

1. Prvi nagoveštaj umetničke komunikacije Nalazi se u špiljama Lascaux, južnom delu Francuske. Prvi kreativci čovjčanstva razvili su umetnički jezik kodiran u piktograme i simbole između njih 15.000 pne i 10.000 pne
   

 

[Lada]

1. Prva knjiga univerzalne istorije koji se nekako fokusirao na svet grafičkog dizajna The Kells Book. Njegovi irski stvaraoci toliko su naglašavali grafičke detalje da su ih ubrzo modelirali kasniji umetnici. Mnogi tvrde da ovo delo, unatoč starosti, ima grafički kvalitet koji je daleko bolji od mnogih trenutnih dela. Ovaj predlog datira iz XNUMX. veka nove ere
   

 

[Lada]

1. Pre Gutenberg Pressa, kopije objavljenih knjiga ručno su izrađivali profesionalci u umetnosti kopiranja, tzv copyists. Mnogi, uprkos tome što su se posvetili kopiranju teksta, nisu mogli čitati ili pisatiJednostavno su kopirali oblik slova.
   

 

[Lada]

1. Prva štamparija u istoriji stvorena je oko XNUMX. vek nove ere, u Turskoj. Postupak se sastojao od mastiljanja drvenih kalupa kako bi se njihova silueta zapečatila na nosaču.
   

 

[Lada]

1. Prva Božićna čestitka je dizajniran u 1843. John Horsley Callcott, ali znatiželjno je da je Sir Henry Cole prvi put bio zadužen za dizajn jednog od njih u komercijalne svrhe.
   

 

[Lada]

1. El prva fotomontaža povesti smešten je prema godini 1857, i ne, Photoshop očito nije postojao. Autor koji je ovo postigao bio je umetnik Henry Peach Robinson. Proces je bio potpuno analogan i sastojao se od spajanja pet negativa tehnikom vrlo sličnom kolažu.
   

 

[Lada]

1. Oko 1891. godine William Morris pokazalo je da bi grafički dizajn mogao biti unosna delatnost, profesija s određenim ekonomskim povratkom. Bilo je sa njegovom štamparijom Kelmscott, s kojom je uspeo stvoriti posao zasnovan na dizajnu i rasporedu knjiga.
   

 

[Lada]

1. Claude Garamond, legendarni tvorac slova Garamond, umro je u potpunom siromaštvu.
   

 

[Lada]

1. Matthew Carter dizajnirao je popularni tip Georgije i odlučio mu dati ime nakon što je pročitao priču koja je rekla "Oni pronalaze vanzemaljce u Gruziji".
   

 

[Lada]

1. Čuveni poster za zapošljavanje ujaka Sama, (Želim vas za američku vojsku) zaista je inspirisan britanskim posterom.
   

 

[Lada]

1. Logotip Coca-Cole nije stvoren od slova, već od stila pisanja koji je trenutno poznat kao Spencerian Script.
   

 

[Lada]

1. Veliki pečat Sjedinjenih Država osmislio je 1770 bivši sekretar Kongresa Charles Thomson.
   

 

[Lada]

1. Fibonaccijev niz Stalno se pojavljuje u prirodi i na umetničkim delima: reprodukcija zečeva, raspored lišća na stabljici, dela autora poput Da Vincija ... Postoji li neki skriveni plan koji matematiku povezuje s umetnošću i prirodom?
   

 

[Lada]

1. Prva web stranica kreirana na Internetu bila je "http://info.cern.ch/", a razvio ju je Tim Berners-Lee 1992. godine. Još uvek aktivan.
   

 

[Lada]

1. Adobe Photoshop je najprodavaniji program grafičkog dizajna cijele povijesti i prevedeno na više jezika (ukupno 100).
   

 

[Lada]

1. Silueta djeteta logotipa Dreamworks produkcijska kompanija Pripada sinu ilustratora, Robertu Huntu.

   

 

[Lada]

1. Najskuplji dizajn logotipa u istoriji koštao je ni više ni manje nego 1,280,000,000 $, ovo je Symantec logotip. Je li zaslužio takav iznos?
   

 

[Lada]

ukcija najskupljeg plakata u istoriji 690.000 $ i pripada promociji Metropolis, igranom filmu Fritza Langa (UFA). Plakat je dizajnirao Nijemac Heinz Schulz-Neudmann.

 

[Lada]

1. Dokazano je da u svijetu dizajna većina ideja propada i to ne zato što su loše, već zato što slabo su predstavljeni.
   

 

[Lada]

1. Kreativni ljudi ili umjetnici imaju drugačiji mozak nego oni ljudi koji nisu posvećeni svijetu umjetnosti.