Gajo ex
Ističe se
- Poruka
- 2.249
"Kako je pre dva dana izjavio srpski predsednik Aleksandr Vučić, Srbiji će sledeće godine biti isporučeni novi besposadni sistemi, kao i raketni artiljerijski sistemi klase zemlja-zemlja. Tipovi sistema i količine nisu otkriveni, kao što ni dan pre njegove izjave izraelska kompanija Elbit u svom saopštenju nije otkrila koja je to evropska država nabavila njihove besposadne letelice Hermes 900 i raketne sisteme PULS.
U ovom momentu ne postoji zvanična potvrda da je taj kupac Srbija, ali je zanimljivo da su obe objave nastale u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. Osim toga, Vučić je još u septembru najavio nabavku artiljerijskih raketnih sistema koji su ‘‘jači od Hajmarsa‘‘, kao i da će o tome „uskoro obavestiti javnost“. Stoga nije nikakvo iznenađenje što se takvi sistemi nabavljaju, ali jeste da se kupuje još jedan tip besposadne letelice.
Ukoliko je Srbija kupac BPL Hermes 900, to bi bio već četvrti tip izviđačko-borbene besposadne letelice klase MALE (Medium Altitude Long Endurance) u naoružanju RV i PVO Vojske Srbije. Po taktičko-tehničkim karakteristikama on bi ujedno bio i najsposobniji u inventaru srpskih oružanih snaga, a najsličnija letelica koju koristi 353. izviđačka eskadrila ‘‘Sokolovi‘‘ jeste kineska CH-95. Letelice Pegaz i CH-92A su dosta skromnijih mogućnosti.
Uz to treba napomenuti da u naoružanju još uvek nema serijskih Pegaza čija proizvodnja verovatno već kasni (iako je od strane zvaničnika više puta objavljena kao započeta). Situacija bi bila još komplikovanija ukoliko bi se u RV i PVO Vojsje Srbije u bliskoj budućnosti našla i španska BPL SIRTAP koja je po TTK bliska kineskoj CH-95, i nešto malo slabija od Hermesa 900. U tom slučaju bi srpska vojna avijacija imala čak pet tipova izviđačko-borbenih BPL sa ukupno oko 30-40 letelica.
To svakako nije dobar put kada je u pitanju logistika i trebalo bi raditi na smanjivanju broja tipova. Podjednako, potreban je visokostručni kadar za nove sposobnosti koji je u RV trenutno deficitaran.
Sa druge strane, ako bi se uz Hermes 900 nabavilo i naoružanje, odnosno rakete „Spike“ koje mogu da idu uz njih, time bi se značajno osnažile borbene sposobnosti Vojske Srbije. Podsetimo, isti tip raketa, ali moguće u različitim varijantama, mogao bi biti i u arsenalu helikoptera H145M (BK.117D3m, H-50B) opremljenih sistemom za upravljanje vatrom HForce 3.
Hermes 900 ima maksimalnu poletnu masu od 970 kg, može poneti do 300 kg korisnog tereta, ostati u vazduhu 36 sati, dok je dolet preko 1.000 km. Postoji više opcija opremanja različitim senzorima, tu su optoelektronske i infracrvene kamere, radar sa modovima SAR i GMTI, sistem za prikupljanje podataka preko elektronskih signala (ELINT – Electronic Intelligence), sistem za protivelektronsku borbu i laserski daljinomer. Na 4 spoljašnja potkrilna nosača može poneti do 4 rakete, a postoji i unutrašnji spremnik.
Kada su u pitanju raketni sistemi zemlja-zemlja PULS, unapređenje borbene moći Vojske Srbije bilo bi ostvareno samo u slučaju da se ovaj sistem nabavlja sa raketama dometa i kalibra većeg od onih sa kojima vojska već raspolaže.
Do sada je bilo poznato da su to rakete kalibra 122 i 128 mm dometa 20,6 , 40 i 52 km (sistemi M-77 Oganj, M-17 Oganj digitalizovani i M-18 Oganj modularni), kao i rakete 262 mm dometa 50 km na sistemima M96 Orkan 2 (iako je za ove poslednje upitan resurs, odnosno da li se mogu lansirati, a Srbija ima samo 4 lansera sa po 4 lansirne cevi).
Nije u pitanju samo kalibar i domet već i da li su rakete vođene. Vojska Srbije je do sada koristila samo nevođene rakete a PULS je modularan sistem sa mogućnošću upotrebe raketa različitog kalibra, dometa sa ili bez navođenja. PULS pored nevođenih raketa sistema GRAD kalibra 122 mm dometa 40 km i LAR160 kalibra 160 mm dometa 45 km, može imati i module sa GPS/INS vođenim raketama „Accular“ 122 kalibra 122 mm (dva modula sa po 18 raketa, ili dva puta po 16) dometa 35 km i takođe GPS/INS vođenim raketama Accular 160 kalibra 160 mm (dva modula sa po 13 raketa) dometa 40 km.
Ono što bi zapravo značajno pojačalo borbene mogućnosti Vojske Srbije jesu preostale tri rakete (ubojna sredstva) koja se nude uz sistem PULS. Prva je GPS/NS vođena raketa EXTRA kalibra 306 mm (modul sa 4 rakete) dometa 150 km sa verovatnim kružnim odstupanjem od cilja (CEP) od 10 m, i ukupnom masom bojeve glave od 120 kg.
Tu je potom raketa „Delilah“ kalibra 330 mm sa GPS/NS i CCD/IR vođenjem (nudi se kao opcija), domet je 250 km, ukupna masa bojeve glave je 30 kg, a CEP je samo 1 m. Treća raketa je „Predator Hawk“ kalibra 370 mm (modul sa dve rakete), vođenje je GPS/INS, domet 300 km, CEP je 10 m, a masa bojeve glave 160 kg.
Pojedini izvori navode da je jedna od opcija i mogućnost lansiranja takozvane lutajuće municije (loitering munition) tipa „SkyStriker“ (koju takođe proizvodi Elbit) dometa od preko 100 km, vođenje je kombinovano GPS/NS i CCD/IR (dva modula sa po 6 letelica), sa bojevom glavom od 5 do 10 kg, a tu je i informacija da je CEP samo 1 m. Uz sistem se mogu dobiti i rakete za obuku čiji se domet kreće od 7 do 15 km.
Postoji još opcija, kao što je na primer MBDA krstareća raketa JFSM (Joint Fire Support Missile) dometa do 500 km (do 4 rakete), protivbrodske rakete Kongsberg NSM (Naval Stike Missile) dometa 185 km (do 4 rakete), i rakete GMLRS M31 sa sistema HIMARS i M270 dometa 92 km (do 12 raketa).
Poznato je da od raketa zemlja-zemlja većeg kalibra Srbija za sistem Tamnava razvija rakete Orkan kalibra 262 mm dometa 70 km (dva modula sa po 6 raketa, rakete mogu biti nevođene i INS/GPS vođene), da je jednu bateriju sa 6 oruđa naručio Kipar, a da je za nabavku zainteresovana i Grčka. Sistem Tamnava može da nosi i module sa po 24 rakete G-2000 kalibra 122 mm dometa 40 km. U arsenalu ovog sistema mogla bi se naći i raketa Orkan 2 dometa 90 km koja ima sistem za korekciju putanje.
Pored Tamnave, već nekoliko godina radi se i na razvoju prototipa sistema Šumadija koji bi, pored raketa Jerina-2, koristio i rakete Jerina-1 (J1) kalibra 400 mm dometa do 280 km (dva modula sa po dve rakete), što je zapravo taktička balistička raketa sa INS/GPS vođenjem, čiji je CEP od 50 m (INS/GPS) i 150 m (sa INS), a masa bojeve glave je 200 kg. Takođe može nositi dva kontejnera sa po 6 raketa Orkan ili Orkan 2. Nije međutim zvanično poznato koliko se odmaklo u razvoju raketa dometa 70, 90, pogotovu 280 i više kilometara.
Izvor: Link
U ovom momentu ne postoji zvanična potvrda da je taj kupac Srbija, ali je zanimljivo da su obe objave nastale u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. Osim toga, Vučić je još u septembru najavio nabavku artiljerijskih raketnih sistema koji su ‘‘jači od Hajmarsa‘‘, kao i da će o tome „uskoro obavestiti javnost“. Stoga nije nikakvo iznenađenje što se takvi sistemi nabavljaju, ali jeste da se kupuje još jedan tip besposadne letelice.
Ukoliko je Srbija kupac BPL Hermes 900, to bi bio već četvrti tip izviđačko-borbene besposadne letelice klase MALE (Medium Altitude Long Endurance) u naoružanju RV i PVO Vojske Srbije. Po taktičko-tehničkim karakteristikama on bi ujedno bio i najsposobniji u inventaru srpskih oružanih snaga, a najsličnija letelica koju koristi 353. izviđačka eskadrila ‘‘Sokolovi‘‘ jeste kineska CH-95. Letelice Pegaz i CH-92A su dosta skromnijih mogućnosti.
Uz to treba napomenuti da u naoružanju još uvek nema serijskih Pegaza čija proizvodnja verovatno već kasni (iako je od strane zvaničnika više puta objavljena kao započeta). Situacija bi bila još komplikovanija ukoliko bi se u RV i PVO Vojsje Srbije u bliskoj budućnosti našla i španska BPL SIRTAP koja je po TTK bliska kineskoj CH-95, i nešto malo slabija od Hermesa 900. U tom slučaju bi srpska vojna avijacija imala čak pet tipova izviđačko-borbenih BPL sa ukupno oko 30-40 letelica.
To svakako nije dobar put kada je u pitanju logistika i trebalo bi raditi na smanjivanju broja tipova. Podjednako, potreban je visokostručni kadar za nove sposobnosti koji je u RV trenutno deficitaran.
Sa druge strane, ako bi se uz Hermes 900 nabavilo i naoružanje, odnosno rakete „Spike“ koje mogu da idu uz njih, time bi se značajno osnažile borbene sposobnosti Vojske Srbije. Podsetimo, isti tip raketa, ali moguće u različitim varijantama, mogao bi biti i u arsenalu helikoptera H145M (BK.117D3m, H-50B) opremljenih sistemom za upravljanje vatrom HForce 3.
Hermes 900 ima maksimalnu poletnu masu od 970 kg, može poneti do 300 kg korisnog tereta, ostati u vazduhu 36 sati, dok je dolet preko 1.000 km. Postoji više opcija opremanja različitim senzorima, tu su optoelektronske i infracrvene kamere, radar sa modovima SAR i GMTI, sistem za prikupljanje podataka preko elektronskih signala (ELINT – Electronic Intelligence), sistem za protivelektronsku borbu i laserski daljinomer. Na 4 spoljašnja potkrilna nosača može poneti do 4 rakete, a postoji i unutrašnji spremnik.
Kada su u pitanju raketni sistemi zemlja-zemlja PULS, unapređenje borbene moći Vojske Srbije bilo bi ostvareno samo u slučaju da se ovaj sistem nabavlja sa raketama dometa i kalibra većeg od onih sa kojima vojska već raspolaže.
Do sada je bilo poznato da su to rakete kalibra 122 i 128 mm dometa 20,6 , 40 i 52 km (sistemi M-77 Oganj, M-17 Oganj digitalizovani i M-18 Oganj modularni), kao i rakete 262 mm dometa 50 km na sistemima M96 Orkan 2 (iako je za ove poslednje upitan resurs, odnosno da li se mogu lansirati, a Srbija ima samo 4 lansera sa po 4 lansirne cevi).
Nije u pitanju samo kalibar i domet već i da li su rakete vođene. Vojska Srbije je do sada koristila samo nevođene rakete a PULS je modularan sistem sa mogućnošću upotrebe raketa različitog kalibra, dometa sa ili bez navođenja. PULS pored nevođenih raketa sistema GRAD kalibra 122 mm dometa 40 km i LAR160 kalibra 160 mm dometa 45 km, može imati i module sa GPS/INS vođenim raketama „Accular“ 122 kalibra 122 mm (dva modula sa po 18 raketa, ili dva puta po 16) dometa 35 km i takođe GPS/INS vođenim raketama Accular 160 kalibra 160 mm (dva modula sa po 13 raketa) dometa 40 km.
Ono što bi zapravo značajno pojačalo borbene mogućnosti Vojske Srbije jesu preostale tri rakete (ubojna sredstva) koja se nude uz sistem PULS. Prva je GPS/NS vođena raketa EXTRA kalibra 306 mm (modul sa 4 rakete) dometa 150 km sa verovatnim kružnim odstupanjem od cilja (CEP) od 10 m, i ukupnom masom bojeve glave od 120 kg.
Tu je potom raketa „Delilah“ kalibra 330 mm sa GPS/NS i CCD/IR vođenjem (nudi se kao opcija), domet je 250 km, ukupna masa bojeve glave je 30 kg, a CEP je samo 1 m. Treća raketa je „Predator Hawk“ kalibra 370 mm (modul sa dve rakete), vođenje je GPS/INS, domet 300 km, CEP je 10 m, a masa bojeve glave 160 kg.
Pojedini izvori navode da je jedna od opcija i mogućnost lansiranja takozvane lutajuće municije (loitering munition) tipa „SkyStriker“ (koju takođe proizvodi Elbit) dometa od preko 100 km, vođenje je kombinovano GPS/NS i CCD/IR (dva modula sa po 6 letelica), sa bojevom glavom od 5 do 10 kg, a tu je i informacija da je CEP samo 1 m. Uz sistem se mogu dobiti i rakete za obuku čiji se domet kreće od 7 do 15 km.
Postoji još opcija, kao što je na primer MBDA krstareća raketa JFSM (Joint Fire Support Missile) dometa do 500 km (do 4 rakete), protivbrodske rakete Kongsberg NSM (Naval Stike Missile) dometa 185 km (do 4 rakete), i rakete GMLRS M31 sa sistema HIMARS i M270 dometa 92 km (do 12 raketa).
Poznato je da od raketa zemlja-zemlja većeg kalibra Srbija za sistem Tamnava razvija rakete Orkan kalibra 262 mm dometa 70 km (dva modula sa po 6 raketa, rakete mogu biti nevođene i INS/GPS vođene), da je jednu bateriju sa 6 oruđa naručio Kipar, a da je za nabavku zainteresovana i Grčka. Sistem Tamnava može da nosi i module sa po 24 rakete G-2000 kalibra 122 mm dometa 40 km. U arsenalu ovog sistema mogla bi se naći i raketa Orkan 2 dometa 90 km koja ima sistem za korekciju putanje.
Pored Tamnave, već nekoliko godina radi se i na razvoju prototipa sistema Šumadija koji bi, pored raketa Jerina-2, koristio i rakete Jerina-1 (J1) kalibra 400 mm dometa do 280 km (dva modula sa po dve rakete), što je zapravo taktička balistička raketa sa INS/GPS vođenjem, čiji je CEP od 50 m (INS/GPS) i 150 m (sa INS), a masa bojeve glave je 200 kg. Takođe može nositi dva kontejnera sa po 6 raketa Orkan ili Orkan 2. Nije međutim zvanično poznato koliko se odmaklo u razvoju raketa dometa 70, 90, pogotovu 280 i više kilometara.
Izvor: Link