Amerikanci jedva spajaju kraj sa krajem: Prosecna plata u Americi za 9% manja nego 2006. godine

Ako te dobro razumem VB je prosla kroz 20 godina krize, a SAD kroz desetak i zato je VB uspesnija? :think:

Isuvise razgovaras sa socijalistima, pa izgleda ne razumes o cemu govorim.

Kapitalizam bez regulativa je isuvise nepredvidljiv, ciklicni rast je veliki, ali je i ciklicni pad veliki. Stres na drustvo je velik i dolazi do sukoba, taj stres moze da se resi politickim sredstvima, tj. represijom nezadovljnih ili ublazavanjem eksesa ciklicnog rasta i pada.
Opsti trend rasta ekonomije se ne prekida, sto mozes videti u zadnjih skoro 90 godina od kad je zapocet New Deal.

Ne razumeš me. Govorim o vađenju iz Velike Depresije. VB je trpela posledice rata, neuporedivo više nego US, i trpela je posledice toga što je rat definitivno promenio odnose u svetskoj ekonomiji (SAD su definitivno postale ekonomska sila br. 1). Poredim pristup koji su primenile SAD i VB, posle 1929. SAD su primenile državnu kontrolu privrede, visoko oporezivanje kapitala i visoku državnu potrošnju, i javne investicije. VB je, nasuprot tome, uvela budžetsku štednju, smanjila poreze, i pustila privredu da radi. Kad je počelo (stidljivo) da se više troši na odbranu (tamo 1936-37) privreda VB je već uveliko bila na putu oporavka. Rezultat za tih 10 godina posle 1930. je bio bolji u VB, nego u SAD.

Svaki sistem je podložan ciklusima, kao što smo imali prilike da vidimo na primeru ekonomske propasti socijalizma. I svaki je nepredvidljiv. I stres na društvo je takođe veliki, i takođe se često rešava represijom. Jednostavno, ekonomija pod kontrolom (ili strogom regulacijom) je dugoročno neefikasna.

Nema motivacije, nema fleksibilnosti. Nema sposobnosti da se odgovori potrebama potrošača.

Kapitalizam ima svoje krize, i nekad su one vrlo ozbiljne...ali ne propada. Sistemi koji su, "na naučnoj osnovi" pokušavali da budu alternativa kapitalizmu, su propali. Nisu se pokazali dovoljno dobrim da opstanu.
 
Ne razumeš me. Govorim o vađenju iz Velike Depresije. VB je trpela posledice rata, neuporedivo više nego US, i trpela je posledice toga što je rat definitivno promenio odnose u svetskoj ekonomiji (SAD su definitivno postale ekonomska sila br. 1). Poredim pristup koji su primenile SAD i VB, posle 1929. SAD su primenile državnu kontrolu privrede, visoko oporezivanje kapitala i visoku državnu potrošnju, i javne investicije. VB je, nasuprot tome, uvela budžetsku štednju, smanjila poreze, i pustila privredu da radi. Kad je počelo (stidljivo) da se više troši na odbranu (tamo 1936-37) privreda VB je već uveliko bila na putu oporavka. Rezultat za tih 10 godina posle 1930. je bio bolji u VB, nego u SAD.

Svaki sistem je podložan ciklusima, kao što smo imali prilike da vidimo na primeru ekonomske propasti socijalizma. I svaki je nepredvidljiv. I stres na društvo je takođe veliki, i takođe se često rešava represijom. Jednostavno, ekonomija pod kontrolom (ili strogom regulacijom) je dugoročno neefikasna.

Nema motivacije, nema fleksibilnosti. Nema sposobnosti da se odgovori potrebama potrošača.

Kapitalizam ima svoje krize, i nekad su one vrlo ozbiljne...ali ne propada. Sistemi koji su, "na naučnoj osnovi" pokušavali da budu alternativa kapitalizmu, su propali. Nisu se pokazali dovoljno dobrim da opstanu.
Razumem te, biras period koji ti odgovara, a ignorises sve ostalo.
Ignorises deset godina stagnacije u VB, u kojom je deo problema njihove ekonomije razresen. Ignorises da 4 godine nakon pada berze nije bilo nikakve reakcije vlade SAD, nisu ukinuli ni zlatni standard, vec su dozvolili da se kriza sama koriguje uz ozbiljne posledice. Ignorises eksploziju kredita u SAD pre '29., koja nije postojala u VB, jer su uveli mere stednje, ignorises da je VB posle pada berze, vec '31. sisla sa zlatnog standarda i uvela stimulativnu monetarnu politiku koja je dovela do ekspanzije kredita, to su sve korekcije koje drzava koristi da pomogne ekonomiji.

Od New Deal-a imamo aktivno ucesce drzave kroz javnu potrosnju, monetarnu i fiskalnu politiku i druge propise, u tom periodu kapitalisticke privrede su rasle, nisu nazadovale ili propale.

Mozes reci "kapitalizam ne propada", ali drustvo propada.
Izbor nije izmedju kapitalizma i neceg drugog, vec izmedju kapitalizma koji donosi stabilan dugorocni rast i stabilno drustvo ili divljeg kapitalizma koji rastura drustvo.
 
Sto znaci da mi zivimo bolje. Tebi treba 33 minimalca da kupis tu kucu od 10.000 evra

U Americi ti treba 300 minimalaca da kupis kucu
Американци немају проблем да се преселе било где због посла. Чак и на Аљаску што је тешка забит. У Србији је други случај.
 
Razumem te, biras period koji ti odgovara, a ignorises sve ostalo.
Ignorises deset godina stagnacije u VB, u kojom je deo problema njihove ekonomije razresen. Ignorises da 4 godine nakon pada berze nije bilo nikakve reakcije vlade SAD, nisu ukinuli ni zlatni standard, vec su dozvolili da se kriza sama koriguje uz ozbiljne posledice. Ignorises eksploziju kredita u SAD pre '29., koja nije postojala u VB, jer su uveli mere stednje, ignorises da je VB posle pada berze, vec '31. sisla sa zlatnog standarda i uvela stimulativnu monetarnu politiku koja je dovela do ekspanzije kredita, to su sve korekcije koje drzava koristi da pomogne ekonomiji.

Od New Deal-a imamo aktivno ucesce drzave kroz javnu potrosnju, monetarnu i fiskalnu politiku i druge propise, u tom periodu kapitalisticke privrede su rasle, nisu nazadovale ili propale.

Mozes reci "kapitalizam ne propada", ali drustvo propada.
Izbor nije izmedju kapitalizma i neceg drugog, vec izmedju kapitalizma koji donosi stabilan dugorocni rast i stabilno drustvo ili divljeg kapitalizma koji rastura drustvo.
Da, smatra se da je privatni sektor pro-cikličan. Zato neki traže od vlade da se ponaša protiv-ciklično.
 
Sto znaci da mi zivimo bolje. Tebi treba 33 minimalca da kupis tu kucu od 10.000 evra

U Americi ti treba 300 minimalaca da kupis kucu
јес ти нормалан? Где је минималац 300 евра месечно?
Поредиш бабе и жабе. Лепо је да будеш патриота, али не претеруј.
Ево ти, примера ради, Бојзи у Ајдаху. Леп, омањи град, средња цена кућа је 200 иљада долара. То значи да се пола кућа продаје испод а пола преко те цене. Обзиром да има милионских кућа, разумљиво је да има и испод 100 иљада. Просечни годишњи приход им је 42 иљаде. По твојој рачуници, да све штедиш, треба им 5 година да скупе за кућу. Кеш.
А могао би и Казас Сити, средња цена кућа 179 иљада, просек плате 46 иљада годишње. За мање од 4 године. Могу и кола за кеш да докупе.
 
Razumem te, biras period koji ti odgovara, a ignorises sve ostalo.
Ignorises deset godina stagnacije u VB, u kojom je deo problema njihove ekonomije razresen. Ignorises da 4 godine nakon pada berze nije bilo nikakve reakcije vlade SAD, nisu ukinuli ni zlatni standard, vec su dozvolili da se kriza sama koriguje uz ozbiljne posledice. Ignorises eksploziju kredita u SAD pre '29., koja nije postojala u VB, jer su uveli mere stednje, ignorises da je VB posle pada berze, vec '31. sisla sa zlatnog standarda i uvela stimulativnu monetarnu politiku koja je dovela do ekspanzije kredita, to su sve korekcije koje drzava koristi da pomogne ekonomiji.

Od New Deal-a imamo aktivno ucesce drzave kroz javnu potrosnju, monetarnu i fiskalnu politiku i druge propise, u tom periodu kapitalisticke privrede su rasle, nisu nazadovale ili propale.

Mozes reci "kapitalizam ne propada", ali drustvo propada.
Izbor nije izmedju kapitalizma i neceg drugog, vec izmedju kapitalizma koji donosi stabilan dugorocni rast i stabilno drustvo ili divljeg kapitalizma koji rastura drustvo.

Ne ignorišem ništa. Poredio sam dva primenjena metoda metoda izlaska iz krize, onaj koji je primenjn u VB, sa manje kontrole države nad privrednom, i onaj koji je primenjen u Nju Dilu, sa mnogo većim državnim intervencijama. I ispada, kad već gledamo celu sliku, da je VB krenula sa lošijih početnih pozicija (jer je za razliku od SAD, i do Velike Depresije, bila u stagnaciji, strukturne prirode) a da je postigla isti, ako ne i bolji efekat.

Sa boldovanim ću se složiti.
 
јес ти нормалан? Где је минималац 300 евра месечно?
Поредиш бабе и жабе. Лепо је да будеш патриота, али не претеруј.
Ево ти, примера ради, Бојзи у Ајдаху. Леп, омањи град, средња цена кућа је 200 иљада долара. То значи да се пола кућа продаје испод а пола преко те цене. Обзиром да има милионских кућа, разумљиво је да има и испод 100 иљада. Просечни годишњи приход им је 42 иљаде. По твојој рачуници, да све штедиш, треба им 5 година да скупе за кућу. Кеш.
А могао би и Казас Сити, средња цена кућа 179 иљада, просек плате 46 иљада годишње. За мање од 4 године. Могу и кола за кеш да докупе.
A ne uzimas u obzir drustvo umobolnika u kojem ces se nalaziti, gde u svakom trenutku moze neki meksikanac ili crnja da izvuce dugu devetku i da te izreseta, sto se ne retko i desava tamo? A decu ti uce da ima i srednji rod, da mozes da se seksualno izjasnih kao kengur ili aligator, i slicne budalastine..
 
Ma gde zivi, oni su ti svi zaduzeni do grkljana. Robovi sistema, oni nemaju opciju da se razbole i ne rade, samo rintaju po celi sad svaki dan
Вероватно си то чуо од наших који раде на црно. Ако си легално запослен имаш право на социјално ако се повредиш или разболиш. За "обичне" болести имаш право до седам радних дана плаћено. Ако си беда и сиротиња одеш у прву болницу на ургентно и мора да те приме и лече без обзира што немаш да платиш.
 
A ne uzimas u obzir drustvo umobolnika u kojem ces se nalaziti, gde u svakom trenutku moze neki meksikanac ili crnja da izvuce dugu devetku i da te izreseta, sto se ne retko i desava tamo? A decu ti uce da ima i srednji rod, da mozes da se seksualno izjasnih kao kengur ili aligator, i slicne budalastine..

A u Srbiji se samo sekiraju i bodu nozevima.
 
A ne uzimas u obzir drustvo umobolnika u kojem ces se nalaziti, gde u svakom trenutku moze neki meksikanac ili crnja da izvuce dugu devetku i da te izreseta, sto se ne retko i desava tamo? A decu ti uce da ima i srednji rod, da mozes da se seksualno izjasnih kao kengur ili aligator, i slicne budalastine..
ја се више плашим ових наших ошишаних у тренеркама и нашмрканим до лудила.
 
A u Srbiji se samo sekiraju i bodu nozevima.
Gde si ti video da neko udje u skolu sa puskom i reseta sve redom? To samo na zapadu ima. A kod njih ima onaj zakon da svako moze sa bude naoruzan, da ne govorim o legalizovanoj drogi koju svako duva tamo. Svasta moze da se desi sa tim narkomanima i ludacima
 
Ne ignorišem ništa. Poredio sam dva primenjena metoda metoda izlaska iz krize, onaj koji je primenjn u VB, sa manje kontrole države nad privrednom, i onaj koji je primenjen u Nju Dilu, sa mnogo većim državnim intervencijama. I ispada, kad već gledamo celu sliku, da je VB krenula sa lošijih početnih pozicija (jer je za razliku od SAD, i do Velike Depresije, bila u stagnaciji, strukturne prirode) a da je postigla isti, ako ne i bolji efekat.

Sa boldovanim ću se složiti.
Poredis babe i zabe.

Npr. VB nije mogla deset godina da resi stagnaciju svoje privrede (pre '29.), iako bi vec posle 2 godine to trebao da bude resen problem, po tebi.
Opet ti kazem, SAD 4 godine nije prstom mrdnula, zasto se nista nije desilo u prve 2 godine?

VB nije imala istu krizu kao SAD, bila je blaza i na nju je odreagovala drzavnim merama, znaci nije je pustila da se sama izbalansira kako tvrdis.
 
Gde si ti video da neko udje u skolu sa puskom i reseta sve redom? To samo na zapadu ima. A kod njih ima onaj zakon da svako moze sa bude naoruzan, da ne govorim o legalizovanoj drogi koju svako duva tamo. Svasta moze da se desi sa tim narkomanima i ludacima
опет причаш напамет. Америка има 330 милиона људи. Србија 7. У том мору људи ћеш да нађеш кретене за сваку употребу. Тамо где је лако добити дозволу за оружје, рецимо Тексас, има најмање убиства јер кримоси зентују да ће баба да их упуца ако их увати у крађи. Тамо где је ЗАБРАЊЕНО, рецимо Чикаго, има највише јер кримоси и не купују оружје легално. Само си џабе разоружао народ. Дрога принципијално није легализована осим медицинске марихуана која прави МНОГО мање проблема од алкохола. Тамо је забрањена продаја алкохола и цигара деци испод 21. године. Овде дете од 10 година седи испред продавнице, пуши и пије пиво. Наравно, све је то само купило без да се ико бреца.
 

Back
Top