Ameri bacili atomsku na Hirošimu i Nagasaki, zato što su to pravoslavni gradovi!

ha ha ha
Evo nađoh, da je japanski mitropolit Danilo.

Možda je potomak onoga Vasojevića Leksa, što je na megdanu ubio japanskog samuraja.
Lekso_Saicic_i_samuraj

http://wn.com/Lekso_Saicic_i_samuraj
 
Poslednja izmena:
Kako god... Ali bio je obrezan...

A što se mi ne obrezujemo?

Obrezivanje u ranim danima deteta,kako se to praktikuje kod Jevreja,dovodi do ometanja budjenja odredjenih čakri u ljudskom telu i prosto rečeno ljudsko biće se lišava svog duhovnog rtazvoja i usredserdjuje na materijalna i fizička zadovoljstva
 
Obrezivanje u ranim danima deteta,kako se to praktikuje kod Jevreja,dovodi do ometanja budjenja odredjenih čakri u ljudskom telu i prosto rečeno ljudsko biće se lišava svog duhovnog rtazvoja i usredserdjuje na materijalna i fizička zadovoljstva

Obrezivanje kod djece muškog spola ima higijenski pozitivan efekat i nema drugog značenja.

Ono što se radi kod djevojčica u nekim djelovima Afrike je zločin.
 
Obrezivanje kod djece muškog spola ima higijenski pozitivan efekat i nema drugog značenja.

Ono što se radi kod djevojčica u nekim djelovima Afrike je zločin.

Jeste kad dete poraste,posle 12 god,kao kod muslimana..a tako rano...ima li smisla nekom ko se tek rodio isecati kožu sa najosetljivijim i najrasprostranjenijim nervnim spletovima...
 
Ralf Eperson pise u knjizi ''Nevidljiva Ruka'' (1986.) da je u Hirosimi i Nagasakiju bilo najviše katolika, a za pravoslavce ne verujem da ih ima vise od katolika u Japanu.

"Razlog američkog odbijanja da se rat prekine postao je očit 6. avgusta 1945, kada su Sjedinjene
Države bacile prvu atomsku bombu na grad Hirošimu u Japanu. Američko vazduhoplovstvo pokušalo je da
upozori stanovništvo da će grad biti uništen. Iznad grada je izbačeno 720 000 letaka u kojima se kaže da će Hirošima biti „... zbrisana ukoliko se Japan odmah ne preda."3 Mnogo ljudi je napustilo grad, ali se procenjuje da je u njemu ostalo oko 250 000 stanovnika.

Odluka da se baci i druga bomba donesena je lako: „Nije održan ni jedan sastanak na vrhu, niti se raspravljalo o neophodnosti druge bombe. Nije ni pokušano da se prosudi da li će prva bomba ili ulazak SSSR-a u rat s Japanom (8. avgusta 1945) ubrzati njegovu predaju."4
Kada je bačena prva bomba na Hirošimu, Hari Truman, koji je postao predsednik, pošto je
Ruzvelt umro 12. aprila 1945, izjavio je „...da je to najveća stvar u istoriji."5

Bilo je ljudi i na najvišim položajima u vlasti koji su smatrali da nije bilo potrebe bacati atomske bombe na Japan. Admiral Vilijem Lihi (William Lehay) je rekao: „Čvrsto zastupam stav da je rat protiv Japana došao do tačke na kojoj je japanski poraz bio samo pitanje vremena i novca."6

Još uvek traju spekulacije o razlozima zbog kojih su odabrani baš Hirošima i Nagasaki kao ciljevi za atomsko bombardovanje, pošto ni jedan od ovih gradova uglavnom nije imao nikakva vojna postrojenja. Jedan autor ponudio je ovakvo objašnjenje: „Hirošima i Nagasaki... bili su u Japanu glavni centri domaćeg stanovništva hrišćanske vere."7

Postoje dokazi da je, mnogo pre nego što su bombe bačene na Japan, predsednik Ruzvelt razmišljao o primeni ovog moćnog i razornog oružja protiv nevinih ljudi: „Predsednik... je pripremio govor koji je trebalo da održi na dan praznika posvećenog Džefersonu. Ruzvelt je nameravao da svetu otvoreno iznese bojazan da će političari kao neizbežno prihvatiti uništavanje nevinih ljudi samo da bi postigli svoje ciljeve, a da će se naučnici koncentrisati i ignorisati posledice svojih istraživanja.8
Ruzvelt je, međutim, preminuo pre nego što je stigao da održi govor, tako da svet nikada neće
saznati šta je njime nameravao da postigne. "

http://www.scribd.com/doc/4565799/Ralf-Eperson-Nevidljiva-ruka-uvod-u-istoriju-zavere
 

Back
Top