Alternativa Mastercard i Visa karticama?

Ko kaže da bih ja UKINULA strane???

Ne, na ovom forumu ne trebva pisati ništa ozbiljno

Govorim o meni lićno, a ne šta bi trebalo u zemlji. gospode bože, pa ljudi imaju pravo da biraju koje će kartice da koriste. Ali bi bilo ok i da znaju , ako to žele, gde ide novac od transakcije
Hoces da ti nacrtam na sta ide novac od transakcija sa DINA-om?
 
Tvoja frizerka ima 57 puta vecih troskova zbog istih tih bandita koji su izmislili DINA karticu.

Bolje je da nema tih ostalih 57 troskova i da nema DINA-u, a da vise placa Visu ili Mastercard.

Jer to sto ona plati manje zbog DINA-e na mostu, plati 57 puta vise na Cupriji.

To sto banke moraju da drze DINA-u u ponudi isto tako ima svojih posledica.

Kao sto sve ima svojih posledica.

Ekonomija nije 'ono sto vidim, e to je'

Pa ok, loš je sistem, što ne znači da je loše rešenje da u jednom kvalitetno uređenom društvu postoji nacionalna kartica. Da je loše ne bi je imali Francuzi i drugi koje je kopilot pomenuo i prikazala u temi.
 
Pa to, meni frizerka reče bolje mi je ko mi platiš u gotovini jer mi uzimaju procenat ako plaćaš karticom.

Ali i tih 1% je ogromna količina novca ako se uzme da je promet u svetu ko zna koliki
Meni je slatko što si ti njoj poverovala! Dobra duša veruje... :)

Elem, frizerka ne voli karticu ne zato što joj neko uzima jedan ili dva % nego zato što je plaćanje transparentno i ulazi u njen bruto za paušal (pretpostavljam da je firma paušalna) pa joj ostaje manje prostora za ostale operacije preko računa. Pretpostavljam da nije DOO firma, mada neki frizeri jesu i onda je još gore jer plaća full porez po svakoj naplati koji je daleko veći od procenta koji uzima VISA ili MC.

Osim ako ne izdaje fiskalni, što čisto sumnjam da ti je dala.

U prevodu - "ne primamo kartice" ti prevedeno sa folirantskog na srpski znači "radimo utaju poreza i ostale mahinacije".
 
Meni je slatko što si ti njoj poverovala! Dobra duša veruje... :)

Elem, frizerka ne voli karticu ne zato što joj neko uzima jedan ili dva % nego zato što je plaćanje transparentno i ulazi u njen bruto za paušal (pretpostavljam da je firma paušalna) pa joj ostaje manje prostora za ostale operacije preko računa. Pretpostavljam da nije DOO firma, mada neki frizeri jesu i onda je još gore jer plaća full porez po svakoj naplati koji je daleko veći od procenta koji uzima VISA ili MC.

Osim ako ne izdaje fiskalni, što čisto sumnjam da ti je dala.

U prevodu - "ne primamo kartice" ti prevedeno sa folirantskog na srpski znači "radimo utaju poreza i ostale mahinacije".

Naravno da mi daje fiskalni. Uvek.
 
Невероватно колико су појединци опседнути мржњом да буквално у свакој теми траже изговор за хистерисање.

Дина служи да би било јефтиније плаћање у земљи, првенствено за продавца који плаћа мању провизију. Све озбиљније земље имају своје националне валуте, и за случај да се Каубојци наљуте па одсеку целу земљу од Мастер и Виза система, као Русе што су исекли. Руси у земљи нормално плаћају њиховом националном картицом (МИР), али ван Русије ретко где је примају. Када су Каубојци укинули лиценцу НИС-у, једино је Дина картицом (и готовином) могло да се плаћа на њиховим пумпама.

Asseco је Пољска фирма и још 2008 је купила Пексим где је један од власника био Игор Брнабић. Игор Брнабић је још 2020-те отишао из Asseco. Иначе тај Asseco је заслужан зато што у Србији функционише: инстант плаћање (IPS), SWIFT и SEPA плаћање (за SEPA се чека политичка одлука да проради), плаћање QR кодом...
Asseco је много озбиљан играч на Европском нивоу, покуповао је подоста фирми које се баве финансијским софтвером:

Poljska (matična zemlja, najveći deo grupe – većina bavi se finansijama)

  • Asseco Poland SA – matična, najveći deo finansijskog softvera (DA – core banking, omnichannel, anti-fraud, regulatory reporting)
  • Asseco Business Solutions SA – ERP i finansijski softver za preduzeća (DA – finansijski moduli)
  • Asseco Data Systems SA – data processing, compliance i finansijski softver
  • Asseco Cloud – cloud rešenja za banke i osiguranje
  • DahliaMatic – finansijski i IT usluge
  • ComCERT – cybersecurity, uključujući finansijski sektor (delimično)
Rumunija - Asseco SEE SRL – payment solutions, core banking
Hrvatska - Asseco SEE d.o.o. – payment i banking solutions
Srbija - Asseco SEE d.o.o. – payment solutions, core banking
Bugarska - Asseco SEE EOOD – finansijski softver i payment
Bosna i Hercegovina - Asseco SEE d.o.o. – banking i payment
Severna Makedonija - Asseco SEE DOOEL – finansijski softver
Albanija - Asseco SEE Sh.p.k. – payment i banking
Slovenija - Asseco SEE d.o.o. – finansijski softver
Češka Republika - Asseco Central Europe a.s. – core banking, insurance software
Slovačka - Asseco Central Europe a.s. – banking i payment solutions
Mađarska - Asseco Central Europe Zrt. – finansijski softver
Litvanija - Asseco Lietuva UAB – banking i payment
Španija
  • Asseco Spain SA – payment i banking solutions
  • Serfiex – financial management
  • Sycket Technologies – mobile financial apps
  • Tecsisa – energy sector IT (manje finansija)
Portugal (veliki fokus na Afriku)
  • Asseco PST Holding SGPS S.A. – core banking, payment, insurance software (DA – najveći fokus na finansije u Africi)
  • Necomplus Portugal Lda. – payment solutions
Angola i Mozambik (preko Asseco PST)
  • LebaTechnology S.A. – banking softver
  • Mzexictos Lda. – payment i core banking
Nemačka - adesso banking solutions GmbH – core banking i insurance (joint venture)
Danska - Peak Consulting Group ApS – finansijski softver i konsultacije
Norveška - Peak Consulting Group AS – banking solutions
Izrael (Formula Systems segment – najveći deo finansija globalno)
  • Sapiens International – insurance software (vodeći globalno)
  • Magic Software – finansijski softver i integracije
  • Matrix IT – IT usluge za banke i osiguranje

И пре неко дежурни хејтери поново крену да пене, нисам друг члан, ћаци или шта већ, већ радим за фирму која је конкурент Asseco, па мора да се поштује конкуренција, поготово када је у нечему боља.

Дигитални евро је много компликована прича. Тек 2027 ће можда кренути неко озбиљније тестирање у Европи. Донеће нешто добро (независност од Каубојаца, јефтинији транфер новца...), али и много лошег: биће програмибилан - Централна банка ће моћи да дефинише за шта (не) сме да се користи, колико ће трајати (нећи моћи да се користи за штедњу, већ само за трошење). Примера у Енглеској је влада тражили да дигитална фунта има могућност да се примаоцима социлане помоћи забрани да троше дигиталну фунту на пиће, коцкање... То делује племенито на први поглед, али тако креће масовна контрола.
Европа генерално највише касни по питању CBDC. У Кини то функционише, у Америци се завршава са усвајањем правне регулативе (мада USDC већ функционише као дигитални долар) и Руси су усвајали неке законе... У Европи се још увек договарају шта ће радити.
 
Ona drži radnju sa drugaricom, njih dve rade u dve smene. Svaki put izdaju fiskalni, potpuno im je sve čisto, i kaže da sasvim prostojno zarađuju. Znači može se.

Evo jedan malo duži odgovor zašto ljudi masovno koriste Visa, MasterCard ili Amex kartice i zašto su spremni da plaćaju karticom čak i kada trgovci imaju proviziju.

Tačno je da male radnje često pokušavaju da izbegnu plaćanje kreditnim karticama (radi jednostavnosti govoriću o Visa kartici), jer banke uzimaju oko 2–3% provizije od svake transakcije. To je naročito izraženo kod malih prodavnica, piljara i sličnih radnji koje pokušavaju da zadrže niže cene od velikih lanaca. Međutim, time često ograničavaju broj kupaca, jer je veliki broj ljudi danas navikao da plaća karticom ili telefonom i jednostavno neće kupovati tamo gde kartice nisu prihvaćene.

Što se tiče visokih provizija na bankomatima u inostranstvu, za to najčešće nije kriva Visa sama po sebi. Te naknade uglavnom dolaze od lokalnih banaka, razlika u kursu, međunarodnih konverzija i naknada banke koja je izdala karticu.

Za razumevanje cele priče važno je napraviti razliku između Visa debitne i Visa kreditne kartice. Ovde govorim prvenstveno o Visa kreditnim karticama.

Najveća prednost je njihova ogromna mreža prihvatanja širom sveta.
Danas gotovo da ne postoji država ili veći grad gde se Visa ne prima. Sa jednom karticom možete kupiti čokoladu u prodavnici, platiti hotel ili restoran, rezervisati rent-a-car, ostaviti depozit za automobil ili smeštaj, ili kupovati online na praktično svim velikim platformama.
Zbog toga je Visa postala globalni standard plaćanja.

Odgovor zasto bi koristio Visa Karticu:

Jedan od glavnih razloga zašto ljudi koriste kreditne kartice su programi nagrada.
U zavisnosti od kartice i banke, dobijate poene za svaku kupovinu, cashback odnosno povrat novca, milje za avionske letove, kao i dodatne bonuse za gorivo, restorane ili putovanja.
Tipično, vrednost tih nagrada je oko 1–3% ukupne potrošnje. Poeni se kasnije mogu pretvoriti u novac na računu, avionske karte, hotelske noći, kupovinu proizvoda ili gift kartice.
Ako neko redovno koristi karticu za svakodnevne troškove kao što su gorivo, hrana, računi i putovanja, tokom godine može skupiti dovoljno poena za jedan ili više avionskih letova.

Mnoge banke nude i bonus kada otvorite karticu.
To često znači desetine hiljada bonus poena, stotine dolara vrednosti u nagradama ili milje za avionske letove. Ako se ispuni određeni nivo potrošnje u prvim mesecima, taj bonus često vredi nekoliko stotina dolara.

Jedna od najvećih prednosti kreditnih kartica je zaštita kupca. Ako se desi da trgovac naplati više nego što treba, roba nikada ne stigne, proizvod nije onakav kakav je reklamiran ili neko zloupotrebi karticu, možete pokrenuti spor i banka često vrati novac dok se problem ne reši.
Ovo je veliki nivo zaštite koji kod plaćanja gotovinom ne postoji.

Kod nekih kartica postoji i garancija cene. Ako kupite proizvod, a on u roku od 30 do 60 dana pojeftini, kartica može refundirati razliku u ceni.

Mnoge Visa kreditne kartice takođe uključuju putno osiguranje.
To može obuhvatiti medicinsko osiguranje u inostranstvu, osiguranje za rent-a-car, osiguranje prtljaga, pokriće za izgubljen ili ukraden kofer, kompenzaciju za kašnjenje leta ili otkazivanje, pa čak i nadoknadu za hotelski smeštaj zbog kašnjenja.

Ako vam neko ukrade karticu ili pokuša da izvrši neautorizovanu transakciju, kreditne kartice imaju veoma jaku zaštitu. U većini slučajeva korisnik nije odgovoran za te transakcije, jer banka preuzima rizik. Važno je napomenuti da je ova zaštita znatno jača kod kreditnih nego kod debitnih kartica.

U zavisnosti od kartice, postoje i dodatne pogodnosti kao što su pristup lounge salonima na aerodromima, produžena garancija na proizvode, osiguranje kupljenih proizvoda od krađe ili oštećenja, concierge servis, kao i razni popusti kod hotela, rent-a-car kompanija ili restorana.

Važno je napomenuti da su mnoge od ovih pogodnosti uključene u karticu bez dodatne naplate.
Banke ih finansiraju kroz provizije trgovcima i kroz činjenicu da deo korisnika plaća kamate.

Naravno, sve ovo ima smisla samo ako karticu koristite pametno, odnosno ako redovno izmirujete dug i ne ulazite u kamatu.
Za ljude koji karticu koriste za svakodnevne troškove koje bi ionako imali, nagrade i benefiti mogu biti značajni.
Na primer, ja dosta koristim karticu i kroz nagrade i poene tokom godine praktično dobijem vrednost oko dve do tri interkontinentalne avionske karte.

Note: Nisam sugiran sta od tih benefita nude srpske banke....
 
Note: Nisam sugiran sta od tih benefita nude srpske banke....
Баш хтедох да питам шта од набројаног нуди иједна банка у Србији?

Иначе већина у Србији користи картице јер је навикла да њима најлакше улази у дозвољени минус (због тога и цветају локалне пиљаре, а пропадају класичне пијаце).
 
Evo jedan malo duži odgovor zašto ljudi masovno koriste Visa, MasterCard ili Amex kartice i zašto su spremni da plaćaju karticom čak i kada trgovci imaju proviziju.

Tačno je da male radnje često pokušavaju da izbegnu plaćanje kreditnim karticama (radi jednostavnosti govoriću o Visa kartici), jer banke uzimaju oko 2–3% provizije od svake transakcije. To je naročito izraženo kod malih prodavnica, piljara i sličnih radnji koje pokušavaju da zadrže niže cene od velikih lanaca. Međutim, time često ograničavaju broj kupaca, jer je veliki broj ljudi danas navikao da plaća karticom ili telefonom i jednostavno neće kupovati tamo gde kartice nisu prihvaćene.

Što se tiče visokih provizija na bankomatima u inostranstvu, za to najčešće nije kriva Visa sama po sebi. Te naknade uglavnom dolaze od lokalnih banaka, razlika u kursu, međunarodnih konverzija i naknada banke koja je izdala karticu.

Za razumevanje cele priče važno je napraviti razliku između Visa debitne i Visa kreditne kartice. Ovde govorim prvenstveno o Visa kreditnim karticama.

Najveća prednost je njihova ogromna mreža prihvatanja širom sveta.
Danas gotovo da ne postoji država ili veći grad gde se Visa ne prima. Sa jednom karticom možete kupiti čokoladu u prodavnici, platiti hotel ili restoran, rezervisati rent-a-car, ostaviti depozit za automobil ili smeštaj, ili kupovati online na praktično svim velikim platformama.
Zbog toga je Visa postala globalni standard plaćanja.

Odgovor zasto bi koristio Visa Karticu:

Jedan od glavnih razloga zašto ljudi koriste kreditne kartice su programi nagrada.
U zavisnosti od kartice i banke, dobijate poene za svaku kupovinu, cashback odnosno povrat novca, milje za avionske letove, kao i dodatne bonuse za gorivo, restorane ili putovanja.
Tipično, vrednost tih nagrada je oko 1–3% ukupne potrošnje. Poeni se kasnije mogu pretvoriti u novac na računu, avionske karte, hotelske noći, kupovinu proizvoda ili gift kartice.
Ako neko redovno koristi karticu za svakodnevne troškove kao što su gorivo, hrana, računi i putovanja, tokom godine može skupiti dovoljno poena za jedan ili više avionskih letova.

Mnoge banke nude i bonus kada otvorite karticu.
To često znači desetine hiljada bonus poena, stotine dolara vrednosti u nagradama ili milje za avionske letove. Ako se ispuni određeni nivo potrošnje u prvim mesecima, taj bonus često vredi nekoliko stotina dolara.

Jedna od najvećih prednosti kreditnih kartica je zaštita kupca. Ako se desi da trgovac naplati više nego što treba, roba nikada ne stigne, proizvod nije onakav kakav je reklamiran ili neko zloupotrebi karticu, možete pokrenuti spor i banka često vrati novac dok se problem ne reši.
Ovo je veliki nivo zaštite koji kod plaćanja gotovinom ne postoji.

Kod nekih kartica postoji i garancija cene. Ako kupite proizvod, a on u roku od 30 do 60 dana pojeftini, kartica može refundirati razliku u ceni.

Mnoge Visa kreditne kartice takođe uključuju putno osiguranje.
To može obuhvatiti medicinsko osiguranje u inostranstvu, osiguranje za rent-a-car, osiguranje prtljaga, pokriće za izgubljen ili ukraden kofer, kompenzaciju za kašnjenje leta ili otkazivanje, pa čak i nadoknadu za hotelski smeštaj zbog kašnjenja.

Ako vam neko ukrade karticu ili pokuša da izvrši neautorizovanu transakciju, kreditne kartice imaju veoma jaku zaštitu. U većini slučajeva korisnik nije odgovoran za te transakcije, jer banka preuzima rizik. Važno je napomenuti da je ova zaštita znatno jača kod kreditnih nego kod debitnih kartica.

U zavisnosti od kartice, postoje i dodatne pogodnosti kao što su pristup lounge salonima na aerodromima, produžena garancija na proizvode, osiguranje kupljenih proizvoda od krađe ili oštećenja, concierge servis, kao i razni popusti kod hotela, rent-a-car kompanija ili restorana.

Važno je napomenuti da su mnoge od ovih pogodnosti uključene u karticu bez dodatne naplate.
Banke ih finansiraju kroz provizije trgovcima i kroz činjenicu da deo korisnika plaća kamate.

Naravno, sve ovo ima smisla samo ako karticu koristite pametno, odnosno ako redovno izmirujete dug i ne ulazite u kamatu.
Za ljude koji karticu koriste za svakodnevne troškove koje bi ionako imali, nagrade i benefiti mogu biti značajni.
Na primer, ja dosta koristim karticu i kroz nagrade i poene tokom godine praktično dobijem vrednost oko dve do tri interkontinentalne avionske karte.

Note: Nisam sugiran sta od tih benefita nude srpske banke....

Lepo što si svašta napisao.
Na žalost, u Srbiji imaoci tih kartica nemaju nikakve bodove, ništa se ne sakuplja. Uz neki paket usluga eventualno imaš zdravstveno osiguranje, ali ne kažu da je to vezano za karticu već za paket u banci. O rentacaru, naknadu za hotelski smeštaj, osiguranje prtljaga, osiguranje medicinsko ' evo veruj mi PRVI put čujem ! To su svakako pogodnosti tih kartica. A kako da ne kad te firme zarađuju od svakog prometa. Janso je i da žele što više korisnika.

Jednom mi se samo desilo da mi sa master kreditne neko skinuo novac bez autorizacije, i da sam se žalila i novac su mi vratili. Međutim, nikakve benefite dodatne, osim što koristim karticu ovde i u EU nisam primetila.
 
Inače koristim kartice nonstop, ja sam baš od onih koji uopšte nemaju keš u tašni. Zato me je tema i zainteresovala, bukvalno i flašicu vode kad kupim 80 din platim karticom. Do skoro DINA nisam ni koristila, međutim imm jednu beskontaktnu i skoro sam počela. Njčešće naše banke uzimaju DINA koja nije beskontaktna i nju naravno niko neće da koristi, npr NLB.
 
Kako ti ili bilo ko iz Srbije da ostvari pravo na to :lol: ?
Čovek piše o funkcionisanju kartica u USA.
Mi smo celu vaseljenu udaljeni od takvog sistema.

Ali zašto? Ne znam o kakvoj vaseljeni pričaš. Imamo strane banke, sve su strane. imao VISA karticu koja je ista VISA je VISA da li je trošiš tamo ili ovde ili gde god kartica je ista i VISA kao firma ubira prihod po procentu, i od nas iz Srbije i od nekog tipa u USA. To samo znači da naše banke imaju neki dil sa njima i međusobno, ili jednostavno da smo nebitni jer donosimo generalno malo prometa, nemam drugo objašnjenje.
 
Баш хтедох да питам шта од набројаног нуди иједна банка у Србији?

Иначе већина у Србији користи картице јер је навикла да њима најлакше улази у дозвољени минус (због тога и цветају локалне пиљаре, а пропадају класичне пијаце).

Dozvoljeni minus na kreditnoj kartici je najskuplja moguca opcija zajma od banke...ali na zalost, ljudi su prinudjeni da to rade...
 
Ali zašto? Ne znam o kakvoj vaseljeni pričaš. Imamo strane banke, sve su strane. imao VISA karticu koja je ista VISA je VISA da li je trošiš tamo ili ovde ili gde god kartica je ista i VISA kao firma ubira prihod po procentu, i od nas iz Srbije i od nekog tipa u USA. To samo znači da naše banke imaju neki dil sa njima i međusobno, ili jednostavno da smo nebitni jer donosimo generalno malo prometa, nemam drugo objašnjenje.
Ne bih rekla da je ista.
Nije moja Master Card iz OTP banke u istom rangu sa gore pomenutom drugom koju imam iz jedne USA banke.
Nije VISA iz neke random srpske banke u istom rangu sa istom iz USA banke…
Naše banke rade po pravilima NBS koje je odredila država Srbija.
A kako i u kojoj to dimenziji možemo uporediti Srbiju i USA?
 
Ovo što si napisao: Ako neko redovno koristi karticu za svakodnevne troškove kao što su gorivo, hrana, računi i putovanja, tokom godine može skupiti dovoljno poena za jedan ili više avionskih letova.

ovo je zaista fenomenalno ako to postoji ! Ali ne kod nas !
Ogradjujem se od Srbije, jer zaista ne znam sta tamo nude.
A za USA i Canada nema ako, sigurno je tako. Mogu da ti posaljem screenshot par ponuda kartica, da vidis sta sve nude.

A i ako otkucas tipa VIsa Card perks and benefit USA or Canada, izaci ce ti nesto ovako...
I svako izabere ono sto mu najvise treba i gde moze najvise para da "ustedi" (za mene su to putovanja, pa taj primer saljem)

Top Visa cards (like Infinite/Infinite Privilege) offer premium perks including 4% cash back on gas/groceries, high-value sign-up bonuses ($250+), airport lounge access, and travel insurance up to $1M. Key benefits include 24/7 concierge services, complimentary hotel upgrades, no foreign exchange fees, and priority security at select airports.
 

Back
Top