Dragan_srbcg
Ističe se
- Poruka
- 2.640
Albanska mafija preuzima primat nad svjetskim podzemljem i predstavlja sve otvoreniju prijetnju globalnoj bezbjednosti
Najsuroviji trgovci drogom, bijelim robljem i ljudskim organima
Prema procjenama stručnjaka, albanska mafija bi uskoro mogla da preraste u “kolumbijski mafijaški sindrom ”. Posebna vjera, jezik, pravila, izrazito jaka porodična tradicija i hijerarhija su ono na čemu se temelji snaga albanske mafije
Američki Stejt Department je prije četiri godine Albaniju označio bazom svjetskog kriminala, čime su samo potvrđene razne analize i medijske priče o albanskoj mafiji kao jednoj od najsurovijih na svijetu. Izbrisana granica prema Kosovu stvorila je tako „crnu rupu“ Evrope s organizovanim kriminalom koji prijeti i van granica starog kontinenta. -Albanija je tranzitna država za šverc droge, oružja, ilegalnih imigranata i falsifikovane robe, ocijenio je američki Stejt Department u izvještaju o Strategiji kontrole međunarodne trgovine narkoticima. Time je potvrđeno da albanska mafija vitla svjetskim podzemljem, a policija u regionu se svih ovih godina na terenu suočavala s njenim pogubnim djelovanjem. Tokom četrdesetogodišnjeg postojanja albanska mafija proširila je svoje kandže na dobar dio juga Srbije, Crnu Goru, Grčku, Tursku, a njen uticaj osjetile su dobro i zemlje srednje Evrope, istočna obala SAD i Kanade. Prema procjenama stručnjaka, albanska mafija bi uskoro mogla da preraste u “kolumbijski mafijaški sindrom ”. Posebna vjera, jezik, pravila, izrazito jaka porodična tradicija i hijerarhija su ono na čemu se temelji snaga albanske mafije. Ona nije organizovana u obliku piramide s jednim vođom na vrhu već je to organizacija s većim brojem “kumova”, o čemu svjedoče i međumafijaški obračuni na Kosovu i Metohiji u borbi za primat i sfere uticaja. Moć te mafije, koja po jačini slovi za drugu u svijetu, odmah poslije kolumbijske, bazirana je na poslušnosti porodica, odnosno fisova, a kako se navodi u izvještaju srpske policije o organizovanim kriminalnim grupama na Kosovu, skup porodica čini mafijašku lozu. Ovaj izvještaj ukazuje da se stroga unutrašnja disciplina u svakoj porodici ne održava samo kroz lojalnost, već i kroz sistem kažnjavanja za svako odstupanje od interno uspostavljenih pravila. Strah je garancija bespogovorne lojalnosti klanu. Pod patronatom četiri najjača mafijaška klana iz Albanije kojima rukovode porodice Kula, Abazi, Borici i Brokaj, prema pisanju beogradskog ''Blica'', albanski mafijaši s Kosova uspjeli su da postanu druga vodeća narko mafija u svijetu. Tridesetak albanskih mafijaških porodica s Kosova kontroliše svjetske tokove organizovanog kriminala: šverc droge, oružja, cigareta, kradenih vozila, prostituciju, reketiranje, pranja novca, ucjene...Najopasniji mafijaški klan u Albaniji čini porodica Kula. Ona kontroliše promet narkotika iz Turske, švercuje oružje i imigrante u Italiju. Šverc droge i oružja glavni je biznis i porodice Abazi. Klan Borici, osim droge, drži primat u prostituciji u saradnji saitalijanskim kriminalnim bandama. Grupu Brokaj, čija je djelatnost droga, oružje i prostitucija, sačinjavaju bivši političari i nekadašnji pripadnici tajne službe “Sigurimi”. Dileri mafijaških albanskih porodica s Kosova mjesečno prokrijumčare četiri do šest tona heroina, čija je vrijednost na godišnjem nivou dvije milijarde dolara. Najuticajnijim porodicama Albanaca na Kosovu trenutno rukovode Naser Keljmendi, Ekrem Luka i Redžep Selimi. ''Porodica Keljmendi kontroliše šverc droge i nafte, trgovinu ljudima i pranje novca na području Peći“, navodi se u prošlogodišnjem izvještaju srpske policije o organizovanim kriminalnim grupama na Kosovu. Prema njihovim pretpostavkama, porodica Luka se pod okriljem albanske mafije bavi švercom oružja, droge, cigareta i benzina. U vezi je i s porodicom Selimi, s kojom kontroliše šverc oružja, droge i vozila u oblasti Dukađin. -Ekrem Luka povezan je i s porodicom Eljšani koja se bavi švercom oružja i benzina. Klan Eljšani kontroliše oblast Vitomirice, a osim s Ekromom Lukom, povezani su i s Džavitom Haljitijem.Porodica Kitaj je vodeća kriminalna grupa koja kontroliše oblast između Kline i Istoka. Umiješana je u šverc kradenih vozila i prodaju eksploziva na Kosovu. Kriminalni klan Suma djeluje na području Kačanika. Bave se reketiranjem i ucjenama, kao i švercom oružja i droge iz Makedonije na Kosovo i obrnuto. Klan Sulja koordinira lancem organizovanog kriminala koji djeluje na teritoriji Kosmeta i Makedonije, na planu ilegalnog uvoza oružja, municije i druge opreme. Članovi porodice Aguši djeluju na području Kline. Bave se iznuđivanjem novca od Albanaca. Klan Geci je aktivan na području opština Peć, Kosovska Mitrovica, Srbica i Priština. Bavi se krijumčarenjem benzina u saradnji s porodicom Selimi. Klan Babaljija djeluje na području Đakovice. Glavni biznis im je krijumčarenje benzina iz Albanije i ilegalna trgovina narkoticima, navodi se u izvještaju srpske policije. Teritorija Kosova je po pitanju organizovanog kriminala podijeljena na tri interesne zone: oblast Drenice, Dukađina i Laba. Oblast od davnina zloglasne Drenice, koja kroz Prizren, Klinu i Istok povezuje Crnu Goru s Makedonijom, kontroliše drenička grupa koja profitira na trgovini oružjem, kradenim vozilima, ljudima, cigaretama i gorivom. Ova grupa povezana je s braćom iz Albanije, crnogorskom, makedonskom, bugarskom i češkom mafijom. Na teritoriji opština Peć, Dečani i Đakovica, u oblasti Dukađin, djeluje metohijska grupa, usmjerena na ilegalnu trgovinu oružjem, drogom, akciznom robom, kradenim vozilima i na reketiranje albanskog stanovništva. Krijumčarena roba se distribuira u Makedoniju, na jug Srbije, u Rašku oblast i u Crnu Goru, korišćenjem pravca Peć-Kula-Rožaje. Metohijska grupa kontroliše i područje Laba preko kojeg se krijumčari droga. Policijski izvještaji ukazuju da se svi navedeni, ali i ostali albanski klanovi zasnivaju na krvnoj povezanosti, čime je broj članova mafijaške porodice ograničen. Veze među njima su veoma čvrste, a pripadnici drugih nacionalnih zajednica se prihvataju jedino kao izvršioci jednokratnih i sporednih zadataka. Čak i da neki od pripadnika porodice bude uhapšen, klan se ne raspada, jer je organizovan u više nivoa. Analize međunarodnih policijskih i obaveštajnih krugova ukazuju da je trenutno najunosniji posao albanske kriminalne organizacije trgovina ljudima, prvenstveno ženama i djecom, ali i organima najmlađih. U tom svirepom poslu, koji su završavali na sjeveru Albanije, specijalizovali su se vadeći organe kidnapovanih i zarobljenih Srba s Kosmeta. To pitanje je ponovo aktuelizovano prošle sedmice u Strazburu gdje je srbijanski ministar Rasim Ljajić protestvovao, jer albanske vlasti nijesu dozvolile specijalnom izvjestiocu Savjeta Evrope (SE) Diku Martiju da sprovede istragu o trgovini organima na Kosovu i Albaniji. Nakon oštrih reakcija parlamentaraca iz Strazbura, Marti će se izgleda ponovo naći na ovom opasnom zadatku, koji otkriva suštinu i karakter albanskog kriminala i podzemlja, isprepletanog s ljudima u političkom vrhu. To je još jedna bitna osobina albanske mafije, koju bi Martijeva istraga potvrdila svijetu. Mada, po tvrdnjama mnogih, i Vašington i Brisel to već dobro znaju. Kako se procjenjuje, albanska mafija kontroliše više od 70 odsto heroina koji ulazi na zapadnoevropsko tržište i više od polovine ukupne količine ove droge koja stiže u SAD. Za albanski narko kartel "Kamila" kažu da predstavlja jednu od pet najjačih mafijaških grupa na svijetu. Prema istraživanju međunarodne organizacije „Transparency International“, centri trgovine ljudima u Albaniji su rute Vlora, Tirana, Fier, Skadar, pogranična mjesta prema Crnoj Gori, Makedoniji i Grčkoj. Procjenjuje se da je albanska mafija samo tokom 1999. godine prebacila najmanje 70.000 ljudi u Evropu i zaradila pedeset miliona dolara. Osim državljana Albanije i Albanaca s Kosova i Metohije, kako se navodi u izvještaju, krijumčare se i migranti iz Turske, Pakistana, Šri Lanke, Kine i drugih zemalja. U mrežama švercera bijelim robljem nalaze se i hiljade žena s Kosova i Metohije, Rumunije, Moldavije, Rusije, BiH i drugih zemalja. Albanska mafija je, poput hobotnice, pružila pipke i preko Atlantika.
Najsuroviji trgovci drogom, bijelim robljem i ljudskim organima
Prema procjenama stručnjaka, albanska mafija bi uskoro mogla da preraste u “kolumbijski mafijaški sindrom ”. Posebna vjera, jezik, pravila, izrazito jaka porodična tradicija i hijerarhija su ono na čemu se temelji snaga albanske mafije
Američki Stejt Department je prije četiri godine Albaniju označio bazom svjetskog kriminala, čime su samo potvrđene razne analize i medijske priče o albanskoj mafiji kao jednoj od najsurovijih na svijetu. Izbrisana granica prema Kosovu stvorila je tako „crnu rupu“ Evrope s organizovanim kriminalom koji prijeti i van granica starog kontinenta. -Albanija je tranzitna država za šverc droge, oružja, ilegalnih imigranata i falsifikovane robe, ocijenio je američki Stejt Department u izvještaju o Strategiji kontrole međunarodne trgovine narkoticima. Time je potvrđeno da albanska mafija vitla svjetskim podzemljem, a policija u regionu se svih ovih godina na terenu suočavala s njenim pogubnim djelovanjem. Tokom četrdesetogodišnjeg postojanja albanska mafija proširila je svoje kandže na dobar dio juga Srbije, Crnu Goru, Grčku, Tursku, a njen uticaj osjetile su dobro i zemlje srednje Evrope, istočna obala SAD i Kanade. Prema procjenama stručnjaka, albanska mafija bi uskoro mogla da preraste u “kolumbijski mafijaški sindrom ”. Posebna vjera, jezik, pravila, izrazito jaka porodična tradicija i hijerarhija su ono na čemu se temelji snaga albanske mafije. Ona nije organizovana u obliku piramide s jednim vođom na vrhu već je to organizacija s većim brojem “kumova”, o čemu svjedoče i međumafijaški obračuni na Kosovu i Metohiji u borbi za primat i sfere uticaja. Moć te mafije, koja po jačini slovi za drugu u svijetu, odmah poslije kolumbijske, bazirana je na poslušnosti porodica, odnosno fisova, a kako se navodi u izvještaju srpske policije o organizovanim kriminalnim grupama na Kosovu, skup porodica čini mafijašku lozu. Ovaj izvještaj ukazuje da se stroga unutrašnja disciplina u svakoj porodici ne održava samo kroz lojalnost, već i kroz sistem kažnjavanja za svako odstupanje od interno uspostavljenih pravila. Strah je garancija bespogovorne lojalnosti klanu. Pod patronatom četiri najjača mafijaška klana iz Albanije kojima rukovode porodice Kula, Abazi, Borici i Brokaj, prema pisanju beogradskog ''Blica'', albanski mafijaši s Kosova uspjeli su da postanu druga vodeća narko mafija u svijetu. Tridesetak albanskih mafijaških porodica s Kosova kontroliše svjetske tokove organizovanog kriminala: šverc droge, oružja, cigareta, kradenih vozila, prostituciju, reketiranje, pranja novca, ucjene...Najopasniji mafijaški klan u Albaniji čini porodica Kula. Ona kontroliše promet narkotika iz Turske, švercuje oružje i imigrante u Italiju. Šverc droge i oružja glavni je biznis i porodice Abazi. Klan Borici, osim droge, drži primat u prostituciji u saradnji saitalijanskim kriminalnim bandama. Grupu Brokaj, čija je djelatnost droga, oružje i prostitucija, sačinjavaju bivši političari i nekadašnji pripadnici tajne službe “Sigurimi”. Dileri mafijaških albanskih porodica s Kosova mjesečno prokrijumčare četiri do šest tona heroina, čija je vrijednost na godišnjem nivou dvije milijarde dolara. Najuticajnijim porodicama Albanaca na Kosovu trenutno rukovode Naser Keljmendi, Ekrem Luka i Redžep Selimi. ''Porodica Keljmendi kontroliše šverc droge i nafte, trgovinu ljudima i pranje novca na području Peći“, navodi se u prošlogodišnjem izvještaju srpske policije o organizovanim kriminalnim grupama na Kosovu. Prema njihovim pretpostavkama, porodica Luka se pod okriljem albanske mafije bavi švercom oružja, droge, cigareta i benzina. U vezi je i s porodicom Selimi, s kojom kontroliše šverc oružja, droge i vozila u oblasti Dukađin. -Ekrem Luka povezan je i s porodicom Eljšani koja se bavi švercom oružja i benzina. Klan Eljšani kontroliše oblast Vitomirice, a osim s Ekromom Lukom, povezani su i s Džavitom Haljitijem.Porodica Kitaj je vodeća kriminalna grupa koja kontroliše oblast između Kline i Istoka. Umiješana je u šverc kradenih vozila i prodaju eksploziva na Kosovu. Kriminalni klan Suma djeluje na području Kačanika. Bave se reketiranjem i ucjenama, kao i švercom oružja i droge iz Makedonije na Kosovo i obrnuto. Klan Sulja koordinira lancem organizovanog kriminala koji djeluje na teritoriji Kosmeta i Makedonije, na planu ilegalnog uvoza oružja, municije i druge opreme. Članovi porodice Aguši djeluju na području Kline. Bave se iznuđivanjem novca od Albanaca. Klan Geci je aktivan na području opština Peć, Kosovska Mitrovica, Srbica i Priština. Bavi se krijumčarenjem benzina u saradnji s porodicom Selimi. Klan Babaljija djeluje na području Đakovice. Glavni biznis im je krijumčarenje benzina iz Albanije i ilegalna trgovina narkoticima, navodi se u izvještaju srpske policije. Teritorija Kosova je po pitanju organizovanog kriminala podijeljena na tri interesne zone: oblast Drenice, Dukađina i Laba. Oblast od davnina zloglasne Drenice, koja kroz Prizren, Klinu i Istok povezuje Crnu Goru s Makedonijom, kontroliše drenička grupa koja profitira na trgovini oružjem, kradenim vozilima, ljudima, cigaretama i gorivom. Ova grupa povezana je s braćom iz Albanije, crnogorskom, makedonskom, bugarskom i češkom mafijom. Na teritoriji opština Peć, Dečani i Đakovica, u oblasti Dukađin, djeluje metohijska grupa, usmjerena na ilegalnu trgovinu oružjem, drogom, akciznom robom, kradenim vozilima i na reketiranje albanskog stanovništva. Krijumčarena roba se distribuira u Makedoniju, na jug Srbije, u Rašku oblast i u Crnu Goru, korišćenjem pravca Peć-Kula-Rožaje. Metohijska grupa kontroliše i područje Laba preko kojeg se krijumčari droga. Policijski izvještaji ukazuju da se svi navedeni, ali i ostali albanski klanovi zasnivaju na krvnoj povezanosti, čime je broj članova mafijaške porodice ograničen. Veze među njima su veoma čvrste, a pripadnici drugih nacionalnih zajednica se prihvataju jedino kao izvršioci jednokratnih i sporednih zadataka. Čak i da neki od pripadnika porodice bude uhapšen, klan se ne raspada, jer je organizovan u više nivoa. Analize međunarodnih policijskih i obaveštajnih krugova ukazuju da je trenutno najunosniji posao albanske kriminalne organizacije trgovina ljudima, prvenstveno ženama i djecom, ali i organima najmlađih. U tom svirepom poslu, koji su završavali na sjeveru Albanije, specijalizovali su se vadeći organe kidnapovanih i zarobljenih Srba s Kosmeta. To pitanje je ponovo aktuelizovano prošle sedmice u Strazburu gdje je srbijanski ministar Rasim Ljajić protestvovao, jer albanske vlasti nijesu dozvolile specijalnom izvjestiocu Savjeta Evrope (SE) Diku Martiju da sprovede istragu o trgovini organima na Kosovu i Albaniji. Nakon oštrih reakcija parlamentaraca iz Strazbura, Marti će se izgleda ponovo naći na ovom opasnom zadatku, koji otkriva suštinu i karakter albanskog kriminala i podzemlja, isprepletanog s ljudima u političkom vrhu. To je još jedna bitna osobina albanske mafije, koju bi Martijeva istraga potvrdila svijetu. Mada, po tvrdnjama mnogih, i Vašington i Brisel to već dobro znaju. Kako se procjenjuje, albanska mafija kontroliše više od 70 odsto heroina koji ulazi na zapadnoevropsko tržište i više od polovine ukupne količine ove droge koja stiže u SAD. Za albanski narko kartel "Kamila" kažu da predstavlja jednu od pet najjačih mafijaških grupa na svijetu. Prema istraživanju međunarodne organizacije „Transparency International“, centri trgovine ljudima u Albaniji su rute Vlora, Tirana, Fier, Skadar, pogranična mjesta prema Crnoj Gori, Makedoniji i Grčkoj. Procjenjuje se da je albanska mafija samo tokom 1999. godine prebacila najmanje 70.000 ljudi u Evropu i zaradila pedeset miliona dolara. Osim državljana Albanije i Albanaca s Kosova i Metohije, kako se navodi u izvještaju, krijumčare se i migranti iz Turske, Pakistana, Šri Lanke, Kine i drugih zemalja. U mrežama švercera bijelim robljem nalaze se i hiljade žena s Kosova i Metohije, Rumunije, Moldavije, Rusije, BiH i drugih zemalja. Albanska mafija je, poput hobotnice, pružila pipke i preko Atlantika.
Poslednja izmena:
