Aksurđel, ožmirkur, kurđupa, bela pčela…

Pumpaj Dinstanović

Zaslužan član
Poruka
103.515
Oy0k9kqTURBXy81NTFjMmFmYzFmZmQ2YTNhOWU3YTRhYzBjZGRlYTdjMS5qcGVnkZMCzQJCAIGhMAU


Objava forumaša @VelikiMedur me je zainteresovala. Ovo je spisak koji je često prisutan n internetu. U principu, nazivi o 7, askurđel, u opštoj kulturi nisu sporni. Međutim, upitni su i u srpskoj kulturi nedovoljno istraženi, ovi od 8. (kurđup) do 16. (beli orao).

Jedan članak iz Politike koji sam iskoristio da otvorim temu: https://www.politika.rs/sr/clanak/393303/Drustvo/Aksurdel-ozmirkur-kurdupa-bela-pcela
 
Ovih 10 naziva po generacijam, uzlazno, naveo je Mirko Barjaktarević u raspravi O srodničkim nazivima kod nas i njihovom delimičnom nestajanju, pozivajući se na Jeremiju Mitrovića:

sukurvocia.JPG


1. otac
2. ded
3. praded
4. čukunded
5. navrnded
6. askurđel
7. kurđel (kudel?)
8. kurebal
9. sukurdov
10. beli orao

Spisak je Mitrović pronašao zapisan na jednoj prednjoj strani jedne čarde kod manastira Kovilja i objavio 1985. godine: https://etnografskimuzej.rs/o-muzeju/izdavastvo/periodika/gem-49/
 
Poslednja izmena:
Ilovički prepis Savinog Zakonopravila:

Pogledajte prilog 963817
Питам се да ли се иједан озбиљан аутор који се бавио питањима назива степена сродства код нас дотакао ових назива из иловичког преписа Савиног Законоправила? Осим у неком од фототипских издања Иловичке крмчије нигде даље нисам видео ову рукописну схему.
 
ovo meni lici po nazivima na mesavinu slovenskih i romanskih naziva za pretke-zakljucak da je deo iz nekog romanskog jezika sam doneo na osnovu zvuka reci pri izgovoru odnosno chitanju..
:think:
Kaže ovako za čukun(deda) ili šukun(deda):
tur. kökün: "koren", osnova ukrštanjem s lat. secundus: drugi

Što se tiče pojma navrded ili navrnded, izveo bih ga od na+vrh+ded navrhded, gde se h izgubilo. Kao što je vrh+dol dalo brdo.
 
Loma za kurđela, odnosno askurđela nije siguran i kaže sledeće:

1625883365930.png



Na osnovu ovoga , po meni, (as)kurđel, možda, od:

pra+štur+đed

A šta bi Slaviša Miljković rekao za kurlebala, kurajbera, kurđela i askurđela, to ne smem ni da pomislim. :lol:

Mada, sva je prilika da ovi likovi vuku na osnovu kur-.
 
Gledam u rumunskom jeziku postoje simpatični izrazi, ali ne slični srpskim. Notorna je etimologija od prideva dobar (bun):

Part of speechTranslationReverse translationsFrequency
help_outline
nounstrăbunic
  • great-grandfather

strămoş
  • ancestor,
  • progenitor,
  • forefathers,
  • forefather,
  • father,
  • grandsire

nounbunic
  • grandfather,
  • grandparent,
  • grandpa,
  • grandpapa

bun
  • goods,
  • fortune,
  • grandfather,
  • grandparent,
  • domain,
  • belongings

 
Питам се да ли се иједан озбиљан аутор који се бавио питањима назива степена сродства код нас дотакао ових назива из иловичког преписа Савиног Законоправила? Осим у неком од фототипских издања Иловичке крмчије нигде даље нисам видео ову рукописну схему.

I ja to nisam primetio, ili barem nisam primetio da oni koji se bave tim problemom sežu do njega.

Valjda zato što niti jedan od ovih sočnijih što nas interesuje, ne postoji u Krmčiji, pa nije relevantno toliko. U Nomokanonu stoji samo ono jednostavnije, što @MOST6 pomenu kod Hrvata.
 
Izvor: Žarko Veljković, FejsbukPogledajte prilog 964136

Veljković pominje kurajbera kao lokalni izraz sa Cetinja, prema radu Marte Bjelatić Terminologija krvnog srodstva u srpskohrvatskom jeziku (Južnoslovenski filolog 50, str. 200), http://elibrary.matf.bg.ac.rs/bitst...SrodstvaUSrpskohrvatskomJeziku.pdf?sequence=1

međutim još je na naučnom skupu Kontrastivna jezička istraživanja koji je organizovao Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu 7. i 8. decembra 1979. godine pomenut.

content


U fusnotici jednog od radova naveden je inženjer iz Novog Sada D. Krgin, koji posle opšte poznatih termina navodi da idu: kurđel, askurđel, sukurđel, kurdekalo i na kraju kurajber.
 
hvala, nisam videla temu..išcitacu je

Obrati posebnu pažnju na rad Gordane Jovanović na datu temu...skenirao sam ga, a Tandoori ga je okačio na medijafire. Naravno, zvezdice zameni sa медиафире.цом (pošto nažalost, ispravi me ako grešim, ali do danas nikada nismo saznali zašto je medijafire na forumu cenzurisana reč).
 
Dugo sam proučavao razne stvari i običaje širom našeg etničkog prostora, od Dalmacije i Crne Gore, do istočne Srbije... kao Danilo Bata Stojković u "Ko to tamo peva" što nosi onaj mali notes, pa zapisuje reči i izreke. :) Usput i čitao nešto o prošlosti.

Nikad, nigde, ni u kom kraju, nisam čuo za ove surdepače i kurlebala, niti poznajem ijednog čoveka iz ovog našeg tradicijom bogatog naroda da je ikada u svom kraju i od svojih baba i dedova čuo ove reči. Apsolutno je reč o izmišljotini koja je u poslednjim decenijama postala deo naše neo-tradicije, odnosno nešto što naši preci niti su znali niti poštovali, ali je u jednom momentu naše odvojenosti od tradicije i tokom povratka na istu, neko to izmislio, a ljudi usvojili jer im je i stvarna tradicija od koje su se odrodili bila jednako nova.
 
Dugo sam proučavao razne stvari i običaje širom našeg etničkog prostora, od Dalmacije i Crne Gore, do istočne Srbije... kao Danilo Bata Stojković u "Ko to tamo peva" što nosi onaj mali notes, pa zapisuje reči i izreke. :) Usput i čitao nešto o prošlosti.

Nikad, nigde, ni u kom kraju, nisam čuo za ove surdepače i kurlebala, niti poznajem ijednog čoveka iz ovog našeg tradicijom bogatog naroda da je ikada u svom kraju i od svojih baba i dedova čuo ove reči. Apsolutno je reč o izmišljotini koja je u poslednjim decenijama postala deo naše neo-tradicije, odnosno nešto što naši preci niti su znali niti poštovali, ali je u jednom momentu naše odvojenosti od tradicije i tokom povratka na istu, neko to izmislio, a ljudi usvojili jer im je i stvarna tradicija od koje su se odrodili bila jednako nova.

Kurebal se nalazi u izvoru iz XVIII stoleća.
 
Jedino što sam uočio kao zajedničku crtu, to je da se u mnogim krajevima, isključivo u selima (u gradovima ljudi često i rođene tetke i stričeve ne poznaju, ako je bilo nekih svađa, a gradovi su dovoljno veliki da u tom slučaju te ljude nikad i ne vidiš) gledaju srodništvo do 5. kolena unazad, do čukundedovog oca. To srodništvo, gde se uopšte i zna za njega, se smatra dalekim i slabim i iako se ne gleda sa simpatijama na brak takvih srodnika, toleriše se i ne smatra se za rodoskvrnuće. Potomci istog pradede se još uvek smatraju dovoljno jakim i bliskim srodnicima.

I to je interesantno, koje se ime koristi za čukundedovog oca. To, naravno, nije standardna reč i ne postoji pravilno ili nepravilno. Čuo sam da ga nazivaju navrndedom. Nazivaju ga i askurđelom. Nazivaju ga i belom (p)čelom i belom osom. Ono što nisam sretao, tj. ono što nalazim da je jako, jako retko, to je da ljudi uopšte znaju imena svih svojih pradedova (četiri ukupno) i sva devojačka prezimena svojih baba i prababa (šest ukupno) tj. da uopšte znaju od kojih familija su nastali - uglavnom znaju samo za pretke po muškoj liniji. I jako, jako retko uopšte neko zna za ime svog "askurđela" i kad je živeo ili uopšte ikakav podatak o njemu, osim ako se ne radi o nekoj staroj porodici sa pedigreom, gde se radi o istorijskim ličnostima.
 
Jedino što sam uočio kao zajedničku crtu, to je da se u mnogim krajevima, isključivo u selima (u gradovima ljudi često i rođene tetke i stričeve ne poznaju, ako je bilo nekih svađa, a gradovi su dovoljno veliki da u tom slučaju te ljude nikad i ne vidiš) gledaju srodništvo do 5. kolena unazad, do čukundedovog oca. To srodništvo, gde se uopšte i zna za njega, se smatra dalekim i slabim i iako se ne gleda sa simpatijama na brak takvih srodnika, toleriše se i ne smatra se za rodoskvrnuće. Potomci istog pradede se još uvek smatraju dovoljno jakim i bliskim srodnicima.

I to je interesantno, koje se ime koristi za čukundedovog oca. To, naravno, nije standardna reč i ne postoji pravilno ili nepravilno. Čuo sam da ga nazivaju navrndedom. Nazivaju ga i askurđelom. Nazivaju ga i belom (p)čelom i belom osom. Ono što nisam sretao, tj. ono što nalazim da je jako, jako retko, to je da ljudi uopšte znaju imena svih svojih pradedova (četiri ukupno) i sva devojačka prezimena svojih baba i prababa (šest ukupno) tj. da uopšte znaju od kojih familija su nastali - uglavnom znaju samo za pretke po muškoj liniji. I jako, jako retko uopšte neko zna za ime svog "askurđela" i kad je živeo ili uopšte ikakav podatak o njemu, osim ako se ne radi o nekoj staroj porodici sa pedigreom, gde se radi o istorijskim ličnostima.

Ovo ne važi baš za Crnu Goru.
 

Back
Top