AI: Hrvatska da procesuira zločine

gost 23146

Buduća legenda
Poruka
46.396
London -- Hrvatska treba da ubrza sudske procese za ratne zločine ili će osumnjičeni izbeći da budu izvedeni pred lice pravde, saopštio Amnesti internešenel.


Ta međunarodna organizacija u svom izveštaju o ratnim zločinima u Hrvatskoj poziva Zagreb da procesuira odgovorne za ratne zločine i EU da na Hrvatsku izvrši pritisak.

AI traži od Hrvatske i da istraži javno iznesene tvrdnje da su neki visoki politički i vojni funkcioneri, poput Vladimira Šeksa, Tomislava Merčepa i Davora Domazeta, učestvovali u ratnim zločinima.

Ta međunarodna organizacija sa sedištem u u Londonu posebno ukazuje na etničku pristrasnost kada su u pitanju suđenja za ratne zločine, navodeći da predmeti protiv hrvatskih Srba čine 83 odsto svih predmeta ratnih zločina koji su procesirani u poslednjih pet godina.

U Hrvatskoj postoji još oko 700 predmeta ratnih zločina koje tek treba procesuirati, ističe se u izveštaju, a, prema vladinim podacima, godišnje se zaključi samo 18 predmeta.

Zbog toga Amnesti izražava bojazan da većina odgovornih neće biti privedena pravdi, posebno ako se ima u vidu mali kapacitet hrvatskog pravosuđa.

U odeljku o ratnim zločinima koji su počinili visoki funkcioneri Hrvatske navodi se da su hrvatske vlasti propustile da osiguraju brzu, nepristrasnu, nezavisnu i potpunu istragu o takvim navodima.

Zbog toga se poziva Državno tužilaštvo i sudovi da ispitaju javno iznesene tvrdnje prema kojima su visoki politički i vojni funkcioneri poput Vladimira Šeksa, Tomislava Merčepa i admirala Davora Domazeta Loše učestvovali u ratnim zločinima.

Kao posebne probleme Amnesti navodi nedovoljan kapacitet hrvatskog pravosuđa za efikasno procesuiranje ratnih zločina, vođenje postupaka pred županijskim sudovima, umesto pred specijalizovanim većima za ratne zločime, kao i nedovoljna zaštićenost i podrška svedocima koji su u mnogim slučajevima izloženi pretnjama.

Ta organizacija takođe upozorava na nedostatak političke volje za bavljenje ratnom prošlošću, a kao posebno negativnu političku poruku navodi stalnu podršku političkih vođa u Hrvatskoj osobama koje je Haški tribunal optužio za ratne zločine.

Od nadležnih u Hrvatskoj traži se da preduzmu mere da se ponovo razmotre svi predmeti ratnih zločina gde su presude donete u odsutnosti kako bi se ponovo sudilo u prisustvu optuženih.

Amnesti takođe traži da se utvrdi tačan broj slučajeva ratnih zločina, uključujući i broj svih ubijenih osoba, kao i žrtava prisilnih nestanaka, mučenja, silovanja i drugih ratnih zločina.

Uz to se traži i hitna revizija zakonskih okvira u skladu s najvišim standardima međunarodnog prava, uključujući i dopunu definicije zločina protiv čovečnosti, odredbe o komandnoj odgovornosti i zakona koji uredjuju zločine seksualnog nasilja.

Ta organizacija pozivala je međunarodnu zajednicu, a posebno Evropsku uniju da nastavi da vrši pritisak na hrvatske vlasti da procesuiraju sve slučajeve ratnih zločina na osnovu međunarodnog prava i da omoguće žrtvama i njihovim porodicama pravo na reparaciju.

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=12&dd=09&nav_category=64&nav_id=477997

Нико није блентав да не види да Хрвати отварају само суђења Србима у Хрватској.Да ли су хрватске судије постале од мајмуна или су одувек били и остали мајмуни?
 
qrve evropske.sto jednostavno nekazu,Hrvati ce tek sa ostalim balkanezima u paketu moci uci u eu.ovo je zbilja jadno i cemerno..
Ко вас **** кад нисте Швајцарска.
Tesko, mozda u Zenicu ili tako nesto. Eno ga u Bosni, i oni su ga syebali. Dakle, nije tocno da se samo Srbi procesuiraju.
Не верујем.Кад се умешају разни доктори,доћи ће до тога да Холивуд сними филм о њему а можда ако доживи добије и Нобелову награду за мир.
 
London -- Hrvatska treba da ubrza sudske procese za ratne zločine ili će osumnjičeni izbeći da budu izvedeni pred lice pravde, saopštio Amnesti internešenel.


Ta međunarodna organizacija u svom izveštaju o ratnim zločinima u Hrvatskoj poziva Zagreb da procesuira odgovorne za ratne zločine i EU da na Hrvatsku izvrši pritisak.

AI traži od Hrvatske i da istraži javno iznesene tvrdnje da su neki visoki politički i vojni funkcioneri, poput Vladimira Šeksa, Tomislava Merčepa i Davora Domazeta, učestvovali u ratnim zločinima.

Ta međunarodna organizacija sa sedištem u u Londonu posebno ukazuje na etničku pristrasnost kada su u pitanju suđenja za ratne zločine, navodeći da predmeti protiv hrvatskih Srba čine 83 odsto svih predmeta ratnih zločina koji su procesirani u poslednjih pet godina.

U Hrvatskoj postoji još oko 700 predmeta ratnih zločina koje tek treba procesuirati, ističe se u izveštaju, a, prema vladinim podacima, godišnje se zaključi samo 18 predmeta.

Zbog toga Amnesti izražava bojazan da većina odgovornih neće biti privedena pravdi, posebno ako se ima u vidu mali kapacitet hrvatskog pravosuđa.

U odeljku o ratnim zločinima koji su počinili visoki funkcioneri Hrvatske navodi se da su hrvatske vlasti propustile da osiguraju brzu, nepristrasnu, nezavisnu i potpunu istragu o takvim navodima.

Zbog toga se poziva Državno tužilaštvo i sudovi da ispitaju javno iznesene tvrdnje prema kojima su visoki politički i vojni funkcioneri poput Vladimira Šeksa, Tomislava Merčepa i admirala Davora Domazeta Loše učestvovali u ratnim zločinima.

Kao posebne probleme Amnesti navodi nedovoljan kapacitet hrvatskog pravosuđa za efikasno procesuiranje ratnih zločina, vođenje postupaka pred županijskim sudovima, umesto pred specijalizovanim većima za ratne zločime, kao i nedovoljna zaštićenost i podrška svedocima koji su u mnogim slučajevima izloženi pretnjama.

Ta organizacija takođe upozorava na nedostatak političke volje za bavljenje ratnom prošlošću, a kao posebno negativnu političku poruku navodi stalnu podršku političkih vođa u Hrvatskoj osobama koje je Haški tribunal optužio za ratne zločine.

Od nadležnih u Hrvatskoj traži se da preduzmu mere da se ponovo razmotre svi predmeti ratnih zločina gde su presude donete u odsutnosti kako bi se ponovo sudilo u prisustvu optuženih.

Amnesti takođe traži da se utvrdi tačan broj slučajeva ratnih zločina, uključujući i broj svih ubijenih osoba, kao i žrtava prisilnih nestanaka, mučenja, silovanja i drugih ratnih zločina.

Uz to se traži i hitna revizija zakonskih okvira u skladu s najvišim standardima međunarodnog prava, uključujući i dopunu definicije zločina protiv čovečnosti, odredbe o komandnoj odgovornosti i zakona koji uredjuju zločine seksualnog nasilja.

Ta organizacija pozivala je međunarodnu zajednicu, a posebno Evropsku uniju da nastavi da vrši pritisak na hrvatske vlasti da procesuiraju sve slučajeve ratnih zločina na osnovu međunarodnog prava i da omoguće žrtvama i njihovim porodicama pravo na reparaciju.

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=12&dd=09&nav_category=64&nav_id=477997

Нико није блентав да не види да Хрвати отварају само суђења Србима у Хрватској.Да ли су хрватске судије постале од мајмуна или су одувек били и остали мајмуни?

To care Misoni..
 
Evo baš sad čitam na BBC-ju.

http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-11950951

Hrvatska možda ne trpi kritike od evropskih vlada, ali nevladin sektor se ne pravi ni slep ni gluv kada je Hrvatsko ponašanje prema proteranim Srbina u pitanju.

Јест, нема шта баш су написали чланак!!! Тај исти ББЦ пише о стотинама избјеглица на том линку:

"Hundreds of people became refugees from both sides during the 1991-1995 war"

У Хрватској је по попису из 1981. године живјело:
531 000 Срба
379 000 Југословена
188 000 неопредјељених (углавном из мјешовитих бракова)

Данас живи око 120 000 Срба
Југословена нема
и тачно пола неопредјељених.

По извјештају Бутроса Галија у Србији је 1992. година било 161 000 избјеглица из Хрватска (Оне у трећим земљама нико није бројао) По признању Мате Гранића 1993. године срушено је 4000 србских кућа у унутрашњости Хрватске по изјави Чичка 10 000.
Срушено је 3 000 антифашистичких споменика у унутрашњости Хрватске.
Одузето на десетине хиљада станарских права.
Подјељено 300 000 отказа по националној основи, пола милиона људи остало без посла.
Након олује срушено је преко 40 000 објеката у Крајини.
 
Јест, нема шта баш су написали чланак!!! Тај исти ББЦ пише о стотинама избјеглица на том линку:

"Hundreds of people became refugees from both sides during the 1991-1995 war"

У Хрватској је по попису из 1981. године живјело:
531 000 Срба
379 000 Југословена
188 000 неопредјељених (углавном из мјешовитих бракова)

Данас живи око 120 000 Срба
Југословена нема
и тачно пола неопредјељених.

По извјештају Бутроса Галија у Србији је 1992. година било 161 000 избјеглица из Хрватска (Оне у трећим земљама нико није бројао) По признању Мате Гранића 1993. године срушено је 4000 србских кућа у унутрашњости Хрватске по изјави Чичка 10 000.
Срушено је 3 000 антифашистичких споменика у унутрашњости Хрватске.
Одузето на десетине хиљада станарских права.
Подјељено 300 000 отказа по националној основи, пола милиона људи остало без посла.
Након олује срушено је преко 40 000 објеката у Крајини.

Ti si stvarno dopizdio sa svojim brojkama i zaključcima ( copy-paste) koje iz njih vučeš!!!
To ubacuješ u svaku temu bez ikakvog rezona i valjanog razloga.
 
Процесуирање ратних злочина у Хрватској тече јако споро и ако се настави овим темпом ускоро ће се потпуно заборавити на те злочине, што њима неће тешко пасти. Ако гледате ХТВ или неку другу њихову ТВ станицу, видећете да су они водили искључиво ослободилачки рат, тако да злочин не долази у обзир.

Знају људу да ће се код нас наћи неко да им опет све опрости. Борис Тадић? ;)
 
interesantno je kako su svi brojevi nastradale nejaci okrugli.300iljada odkaza,40iljada srusenih objekata,400iljada protjeranih.fascinantno..

Гранић, Чичак и Шувар су Хрвати, они су то заокружили:

STIPE ŠUVAR

Jedan od najupornijih i najdosljednijih kritičara Franje Tuđmana i njegovog režima, Stipe Šuvar, period Tuđmanove vladavine naziva »trećim razodvljem straha«, nakon prvog posljeratnog, kad su se komunisti surovo obračunavali sa svojim ideološkim protivnicima i drugim, u kome su se međusobno obračunavali politički istrebljujući »informbirovce«. Po Šuvaru, treće, tuđmanovsko razodblje straha »po svojim dosadašnjim posljedicama nimalo pak ne zaostaje za razdobljem nakon 1944-1945.godine. U Hrvatskoj je NAJMANJE 300.000 LJUDI MAKNUTO SA SVOJIH DOTADAŠNJIH RADNIH MJESTA, ZBOG NACIONALNE ILI POLITIČKE NEPODOBNOSTI. OKO POLA MILIJUNA IH JE OSTALO BEZ POSLA, pa ga nemaju ili su ga potražili vani, ili su morali ići u prijevremene mirovine...

MNOGO JE LJUDI UBIJENO, A DA UBOJICE NISU ODGOVARALE. MINIRANO JE DESETAK TISUĆA UGLAVNOM SRPSKIH KUĆA, najčešć na stručan način, u gradovima i selima daleko od poprišta hrvatsko-srpskih okršaja. UPADI U STANOVE »NEPODOBNIH« I PRISILNE DELOŽACIJE, KOJE ORGANI DRŽAVE NISU SUZBIJALI VEĆ SU, NAPROTIV, NAJČEŠĆE STAJALI IZA NJIH, BILE SU POPRIMILE KARAKTER EPIDEMIJE, a još nisu prestale. Desetak tisuća ljudi ostalo je bez državljanstva i na taj način pretvoreno u strance u vlastitoj domovini, a bez navođenja obrazloženja. Vlada opća atmosfera sumnjičenja ljudi koji se tobože ne ponašaju kao dobri Hrvati, koji su ostali »komunjare«, a i svih koji se usude javno kritizirati postupke i namjere sadašnjeg režima.

SRBI SE SUMNJIČE i na razne, otvorene ili prikrivene načine, ŠIKANIRAJU ZBOG SAME ČINJENICE DA SU SRBI. Istrani koji slijede Istarski demokratski sabor nalaze se na optuženičkoj klupi da maltene spremaju izlazak Istre iz Hrvatske. Dalmatincima koji slijede Dalmatinsku akciju pripređuju se MONTIRANI PROCESI, da bi se dokazalo da imaju terorističke namjere... I za verbalne delikte izrečeno je i pod »novim režimom« na desetine presuda.« (Stipe Šuvar: Hrvatski karusel. Prilozi političkoj socijologiji hrvatskog društva, »Razlog«, Zagreb 2003., str.15-16.)

Navodeći brojne primjere neoustašizacije hrvatskog javnog života Šuvar pominje i izručenje nekadašnjeg upravnika jasenovačkog logora Dinka Šakića 1998.godine. »Izručenje bračnog para Šakić poslužilo je u stvari kao povod da ih se prikazuje kao hrvatske junake, a i za plasman tvrdnji kojima se VIŠESTRUKO UMANJUJE BROJ ŽRTAVA USTAŠKIH ZLOČINA U JASENOVCU.« (str.42.) Pored toga, Šuvar potencira činjenicu da je Tuđmanova partija na izborima osvojila tijesnu ili samo relativnu većinu, prvenstveno glasovima iz dijaspore, najviše hercegovačkih Hrvata, ali i zbog činjenice da je večina Srba bila proterana, pa nisu mogli glasati. »HDZ i Franjo Tuđman dobivali su tu ipak relativnu većinu i na prvim i na svim dosadašnjim izborima uz gotovo neprikrivenu pomoć katoličke crkve, koja ima i velik politički uticaj na tradicionalne vjernike, no njima se priklanjao i značajan broj prosvećenijeh Hrvatica i Hrvata, jer su ih jednostavno, zbivanja u bivšoj Jugoslaviji, u Evropi, a i u cijelom svijetu na jednoj strani uznemiravala, a na drugoj strani budila nade

U HRVATSKOJ SU ISPROVOCIRANI ORUŽANI SUKOBI, čije su posljedice dugotrajne, pridonijeli da većina, ako i ne glasa za HDZ i Tuđmana, podupire njihovu »državotvornu«, nacionalističku i ksenofobičnu politiku, a i da žmiri na svu grabežljivost i bahatost nove vladajuće klase, klase hrvatskih kapitalista, čije formiranje kontrolira osobno hrvatski državni poglavar Franjo Tuđman.« (str.49.)

Tuđmanova saborska poslanica iz januara 1996. godine Šuvaru je bila povod da argumentovano ukaže na MANIPULACIJE stvarnim i IZMIŠLJENIM statističkim podacima, kojima tako rado pribjegava. »VIŠESTRUKO JE, RECIMO, UMANJEN BROJ SRBA, KOJI SU IZBJEGLI POD NALETIMA »BLJESKA« I »OLUJE«. Podaci o poginulim, ubijenima, ranjenima i nestalima iskazani su samo za one koji su u ratu bili na hrvatskoj strani, a ne i za sve ljude kojima je Hrvatska (bila) domovina i čiji su državljani bili 1991. godine. Predsjednik Tuđman je u svojoj poslanici pobrojao žrtve »hrvatskog naroda« u raznim sukobima od 1991. fo 1995. godine, a NIJEDNOM RIJEČJU NIJE SPOMENUO I ZLOČINE NAD SRPSKIM STANOVNIŠTVOM na područjima na kojima je prohujala »Oluja«, kao ni BESPRIMJERNU PLJAČKU, PALJEVINE i RAZVLAČENJE i ranije društvene, sada državne imovine koja se i do danas nastavlja. Svijet su pak obišli podaci, zbog kojih je Hrvatska stavljena na stup srama i zbog kojih se (a ne, doduše, samo zbog onog što se dogodilo i događa na tragu »Oluje«) još nalazi u čekaonici za ulazak u evropske institucije: UBIJENO JE IZMEĐU DVIJE I ČETIRI TISUĆE SRBA, A 1.500 NJIH SE NAŠLO U HRVATSKIM ZATVORIMA POD OPTUŽBOM ZA RATNE ZLOČINE, RAZORENO JE 85% SRPSKIH KUĆA, A OPLJAČKANE SU SVE. Te podatke i činjenice nije fabricirao i u svijet lansirao kakav unutrašnji neprijatelj, već se nalaze i u izvještajima međunarodnih institucija i organizacija čiji su ljudi dolazili i obilazili to golemo područje koje danas nalikuje na opustošenu zemlju.
 
Posebno zanimljiv bio je broj "Pravoslavlja" od 15. maja 1980. godine. Na naslovnoj strani objavljen je nepotpisan tekst u kome se kaže da je građane bolno pogodila vest o smrti čoveka koji je vodio našu otadžbinu i ljude kroz sve bure i oluje tokom četiri decenije, i koji je ušao u istoriju kao beskompromisan borac za bratstvo i jedinstvo.

lako je bio ateista od samog početka svoje borbe, on je stvorio državu u kojoj mora biti mesta i za veru, vernike i njihova htenja i nadahnuća.

U proteklih 40 godina bilo. je i nesporazuma između Crkve i države, ali "za koje mi ne držimo. da im je izvorište bilo. u mislima i postupcima ovog retkog čoveka".
Naglašeno. je da je pa Ustavu SFRJ "ispovedanje vere slobodna" i da je bila zabranjena sama protivustavna zloupatreba vere u političke svrhe, a Crkva nije imala razloga da se ne slaži sa ovom ustavnom odredbom.
Na kraju teksta kaže se da se pravoslavni Jugoslavije opraštaju od Josipa Broza izražavajući mu blagodarnast i zahvalno.st što su živeli u slobodi.

Od teksta u Pravoslavlju do Memoranduma prošlo je 5-6 godina.
Sve se okrenulo naopako, Srbi su postali ugroženi u SFRJ, Ustav nije ništa valjao...
 
Priveden Tomislav Merčep
10. decembar 2010. | 09:10 -> 12:52 | Izvor: Beta, Tanjug
Zagreb -- U Hrvatskoj je jutros priveden Tomislav Merčep, nekadašnji ratni pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, javila je Hrvatska radio-televizija.

Merčep se vezuje za više ratnih zločina, navodi HRT.

U toku je pretraga njegovog stana u Novom Zagrebu.

Merčep se kao šef policije u Vukovaru u leto 1991, kad nije bilo nikakvih vojnih dejstava, dovodi u vezu i s odvođenjem i ubijanjem preko 20 srpskih civila od kojih mnoga tela do danas nisu nađena.

Iako je svojevremeno i Hag dao opširnu dokumentaciju o zločinima Merčepa i njegove jedinice, do danas niko ništa nije preduzimao protiv njega.

Merčep je jedan od trojice ratnih zvaničnika koji su pomenuti u izveštaju Amnesti Internešenela koja je prozvala hrvatske vlasti što ga do sada nisu uhapsile zbog povezanosti s ratnim zločinima.

Neki od pripadnika njegove jedinice pravosnažno su osuđeni za ubistva, ali iz obesti.

Uz njegove jedinice se vezuje i jedan od najvećih skandala u hrvatskom sudstvu povodom zločina koji su počinili.

Naime, jedna grupa iz Merčepove jedinice, u decembru 1991. u Zagrebu je ubila Milana Zeca, njegovu ženu i 12-godišnju ćerku Aleksandru, dok su komšije spasili dvoje preostale dece. Oni su zbog proceduralne greške pušteni, iako su priznali zločin.

Protiv još šest pripadnika Merčepove jedinice vodio se postupak za deo zločina u Pakračkoj Poljani u zapadnoj Slavoniji.

Oni su optuženi, ali ih je prvostepeni sud na kraju oslobodio. Vrhovni sud je 2001. ukinuo oslobađajuću presudu i predmet vratio na ponovno suđenje. U ponovljenom postupku osuđeni su na višegodišnje zatvorske kazne, ali je Vrhovni sud ukinuo presude, a postupak ponovo vratio sudu u Požegi.

Optuženi su da su kao bivši pripadnici voda vojne policije iz sela Kipa i Klise u novembru i decembru 1991. odvodili civile u improvizovani zatvor zbog ispitivanja gde su ih fizički i psihički mučili, a onda i ubijali. Od 24 srpska civila zatvorena u ribarskoj kolibi pokraj Marinog Sela, 18 ih je ubijeno.

B92 će ekskluzivno prikazati u ponedeljak u 20 časova film "Paviljon 22" Nenada Puhovskog koji govori o ovim zločinima.

Dobar znak

Hapšenje Tomislava Merčepa na Dan ljudskih prava je dobar znak i poruka da će se procesuirati i najteže kršenje ljudskih prava, izjavio je za Tanjug Zoran Pusić, predsednik Građanskog odbora za ljudska prava.

"U pravnoj državi svako je nevin dok mu se krivnja ne dokaže, često su bili odgovori kad su nevladine organizacije upirale prstom pre svega prema Merčepu čije se ima povezivalo s nekim od najgorih zločina i pripadnicima njegove jedinice koji su su bili suđeni a neki posle velikih peripetija i osuđeni za zločine u Pakračkoj poljani", rekao je Pusić i dodao da se na žalost zna kako je završilo gonjenje "merčepovaca" za ubistvo porodice Zec u Zagrebu.

"Ako nigde, bar smo u Hrvatskoj u poziciji da cenimo onaj deo uzrečice o pravdi koja je spora, a po novim događajima, počinje opravdavati i deo koji kaže da je dostižna", kaže Pusić i dodaje da će proces pokazati da li je Merčep kriv za zločine koji su se desili i kojima se hvalio, ali da je barem po komandnoj odgovornosti nesumnjivo odgovoran za njih.
 

Back
Top