"Aga" šporet za sva vremena

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
369.370
Težak je jednu tonu, izrađen od gvožđa, emajliran do punog sjaja, sastoji se od 15 delova koji se demontirani isporučuju do kuće, gde montažu obavljaju dva obučena radnika čitav jedan dan

Poreklom je iz Švedske, ali je afirmaciju i slavu stekao u krugovima više klase engleskog društva. Prva koja ga je „usvojila” bila je kraljica Meri, a odmah zatim postao je snobovski statusni simbol. Stigao je u Englesku da bi tu i ostao. „Da bi nešto značio, moraš imati tri stvari: štapove za golf, psa ptičara i šporet ’aga’! To u stvari i nije šporet, to je „rols-rojs” kuhinje! Šta je ’aga’? To je dobra strana života”, tako su govorili (pa i sada misle) pravi Britanci. Iako ga je kreirao slepi izumitelj-dizajner, šporet „aga” nije šporet za slepe. On je remek-delo kreatora koji se potrudio da izvuče najviše od jednog predmeta čije su osobine zasnovane na funkcijama – priprema hrane i širenje toplote. U svoje vreme bio je idealan za kuće – dvorce na selu. Težak je jednu tonu, izrađen od gvožđa, emajliran do punog sjaja, sastoji se od 15 delova koji se demontirani isporučuju do kuće, gde montažu obavljaju dva obučena radnika čitav jedan dan. Montiran, ima dve rerne – jedna je za čuvanje toplote, a druga za pečenje, dve grejne ploče sa blistavim čeličnim poklopcima. I na vidnom mestu istaknut pečat „aga”. Radi na naftu, gas ili struju. Jedna prava ledi je, u jednom intervjuu, sa ponosom izjavila da u svojoj kući ima „agu” već punih 50 godina. Takva stvar se kupuje jednom u životu i ostavlja u nasledstvo generacijama. A i kako ne bi kada je cena oko 4.000 funti.
 
688z387_Aga-sporet-324.jpg
 
Iako predstavlja statusni simbol engleskog seoskog života, ovaj kultni predmet švedskog porekla danas mnogi žele u svojim domovima, koji, ako su na nekom spratu, moraju podneti znatno ojačavanje tavanice. Nedavno je jedna dama iz engleskog šou-biznisa objašnjavala na televiziji šta je sve morala da uradi u svom luksuznom stanu na visokom spratu da bi pored sebe i svog partnera u njega uselila i jednog blistavog „agu” crvene boje. „Aga” je nekada bio samo bež boje, dok se danas proizvodi u crnoj, crvenoj, žutoj, zelenoj... Boja je jedina dozvoljena modernizacija.

Izumitelj ga nikada nije video sopstvenim očima

Nils-Gustaf--.jpg


Švedski istraživač, industrijalac i nobelovac, rođen je na selu u mestu Stenstrop. U najranijoj mladosti privlačili su ga razni izumi. Jedan izum odveo ga je u Stokholm gde nastavlja školovanje za sticanje tehničkog obrazovanja. Na Tehničkom univerzitetu stiče doktorat. Neumorno radi na testiranju ne samo novih već i „opasnih” izuma, sa acetilenom, eksplozivnim gasom i drugim zapaljivim materijama. Godine 1909. osnovana je kompanija AGA i Dalen postaje njen direktor. Početkom 1912, za vreme izvođenja jednog opasnog eksperimenta, Dalen je oslepeo. Iste godine dobija Nobelovu nagradu za fiziku. Iako slep, nastavlja sa eksperimentima. Godine 1922, dovršava svoj projekat novog štednjaka za domaćinstvo. Ovom poslu prethodile su godine istraživanja u sopstvenom domaćinstvu. Štednjak „aga” postao je simbol modernog porodičnog ognjišta evropskog 20. veka. Njegov izumitelj ga nikada nije video sopstvenim očima. Ipak, njegovu proizvodnju pomno je pratio sve do kraja života.
Arh. Radmila Milosavljević,
 

Back
Top