Finansijski slom: Do kraja godine 25.000 manje zaposlenih, zatvaranje 5.000 firmi i pad prihoda od 15 posto!
Ugroženi penzioneri, nezaposleni i socijalne kategorije • Gdje pronaći novac
Republika Srpska je od "privrednog čuda" od prije nekoliko godina početkom ove godine počela doživljavati svoj finansijski i ekonomski kolaps, a podaci o broju otkaza, nemogućnosti isplate penzija, smanjenju dječijih dodataka i rastu broja nezaposlenih samo su neki od pokazatelja koje do prije godinu ili dvije nisu slutili ni najpesimističniji ekonomski analitičari.
Sve to umnogome ugrožava i političku poziciju čelnika Republike Srpske Milorada Dodika, koji više nema mnogo vremena za retoriku i političke akrobacije.
Mnogo je onih koji smatraju da Dodik igrama s referendumom samo želi skrenuti pažnju javnosti s teške ekonomske situacije.
Prve žrtve finansijskog haosa u manjem bh. entitetu su penzioneri, pa ni petnaest dana od početka isplate još svi nisu dobili martovsku penziju.
Od početka godine ukinuta im je i besplatna participacija u lokalnim domovima zdravlja, uz obrazloženje da postoje finansijski problemi u budžetu, te da od ove godine te troškove moraju snositi sami.
Zvanične brojke
Odmah za njima su nezaposleni, čiji je broj, prema zvaničnim statistikama, u prva dva mjeseca ove godine povećan za oko 2.000, a prema procjenama sindikata za više od 8.000!
Treća kategorija koja se našla na udaru su socijalne kategorije, kojima su od ove godine ukinute brojne subvencije kao, naprimjer, za utrošenu električnu energiju, umanjeni dječiji dodaci, a u najavi je i da će se novim izmjenama zakona troškovi za trudničko i porodiljsko odsustvo prebaciti na teret poslodavca, što će za njih, kako već najavljuju, imati katastrofalne posljedice.
Ukupan deficit četiri vanbudžetska fonda u RS, Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja RS, Fonda zdravstvenog osiguranja, Fonda za dječiju zaštitu i Zavoda za zapošljavanje RS, premašio je 366 miliona maraka, a samo u 2009. godini napravili su gubitak od 144,5 miliona.
Najveći gubitaš je Fond PIO, s ukupnim deficitom od oko 222 miliona maraka, a samo u 2009. su napravili minus od 113,8 miliona maraka.
Odmah iza njega je Fond zdravstvenog osiguranja, s gubitkom od 64,8 miliona KM i dodatnih 80 miliona KM koje im je Vlada RS odobrila s računa od privatizacije, a koji su oni potrošili za plaće zdravstvenim radnicima u bolnicama.
Fond dječije zaštite i Zavod za zapošljavanje do kraja 2008. nisu bili u deficitu, a 2009. završili su s gubitkom od skoro 20 miliona maraka - Fond dječije zaštite 15,8 miliona i Zavod za zapošljavanje 3,9 miliona KM.
Strategiju saniranja ovih deficita Vlada RS vidjela je u povećanju nameta poslodavcima za poreze i doprinose na plaću koji su uvedeni početkom godine, a za koje su poslodavci upozoravali da ih neće moći izdržati, te da će biti novih otkaza.
Početak ove godine pokazao je da su takvi apeli bili osnovani te je u januaru i februaru 2011. godine bez posla iz radnog odnosa ostalo 8.124 radnika, a stečaj je zaključen u 43 preduzeća. Ekonomski ekspert Svetlana Cenić predviđa crni scenarij.
- Ne treba isključiti ni mogućnost da isplata penzija već u ovoj godini potpuno bude dovedena u pitanje, jer sam sigurna da će deficit u Fondu PIO još narasti. Ovaj plan povećanja priliva od poreza i doprinosa zapravo ima kontraefekt u situaciji kada je privreda u lošem stanju. Pokušali su da ogule i zadnji fening od privrede i građana nastojeći da začepe budžetske rupe i slab priliv novca u socijalne fondove - kaže Cenić.
Ona je napomenula da se na povećanje nameta ide onda kada privreda dobro radi, tako da se to ne osjeti, a ne da se na teret privrede pokušavaju osigurati sredstva za plaće glomazne administracije.
- Ako se samo pogleda trend zaduživanja kod komercijalnih banaka u posljednje četiri godine, potpuno je jasno u kakvom je stanju RS. Banke će, naravno, radije plasirati sredstva na ovaj način, jer su sigurne da će kad-tad naplatiti ta potraživanja - objasnila je Cenić.
Velika potraživanja
Naime, potraživanja banaka zaključno sa 30.9.2009. godine od RS (Vlada RS, općine, JP "Putevi RS" i vanbudžetski fondovi) iznose 303 miliona maraka, dok, naprimjer, potraživanja od Federacije BiH iznose 40 miliona KM te od institucija BiH oko milion maraka.
Analiza koju je radio Ekonomski institut iz Bijeljine pokazuje katastrofalne podatke za domaću privredu. Vrijednost trgovine je veća od vrijednosti industrije za oko 250 posto, a vrijednost državne uprave i poreza je veća od industrije za po 200 posto.
- Osnovni izvor novca je u inostranim zaduživanjima, prodajama i doznakama iz inostranstva. Samo od prodaje "Telekoma" i ostalih inostranih prodaja te zaduženja Vlada RS u prošlom sazivu potrošila je oko tri milijarde KM i opet ostvarila gubitke u privredi. BDP u 2009. godini je manji od onog iz 2008. godine, a ponestalo je i novca - objasnio je direktor ovog instituta Aleksa Milojević.
On smatra da će negativni trendovi biti ubrzani i u ovoj godini, te procjenjuje da će do kraja godine bez posla ostati oko 25.000 ljudi (prošle godine ih je bilo 38.400 op.a.), da će oko 5.000 malih i srednjih preduzeća prestati s radom, dok će budžetski prihodi biti smanjeni za oko 15 posto, za koliko će biti smanjen i društveni proizvod.
Ogromna dugovanja bankama
U 2010. godini ukupna dugovanja prema bankama u RS iznosila su 3,8 milijardi KM.
• Vlada RS 300 miliona KM
• Preduzeća 1,9 milijardi KM
• Stanovništvo 1,5 milijardi KM
Povlaštene firme koje nisu punile budžet
Cenić objašnjava da je Vlada RS unazad nekoliko godina vodila pogrešnu politiku u svim sferama, što je dovelo do aktuelnog stanja.
- Ono što stalno ponavljamo je da su poslodavci koji su najviše zapošljavali i trošili na plate bile entitetske institucije, gdje je bilo bitno samo naprimati ljude, najčešće upitnih sposobnosti i znanja. Također, prije nekoliko godina sam govorila da će im se o glavu razbiti i klijentelistički odnos prema nekim firmama, jer stalno jedni dobijaju poslove ili im se izlazi u susret, a da oni ne mogu napuniti budžet - dodala je Cenić.
Kao primjer takvog odnosa Cenić navodi Rafineriju nafte u Bosanskom Brodu, za koju se ponovo traži produženje donošenja odluke o kvalitetu goriva, te odobravanje novog reprograma neizmirenih obaveza u iznosu od oko 130 miliona KM.
U prilog poslovanju rafinerije ne ide ni revizorski izvještaj koji je uradila kuća "Delloite", a prema kojem gubitak ove kompanije iznosi 99,5 miliona KM, a obaveze su veće od njene obrtne imovine za 153,8 miliona KM.
- Prema takvim firmama se odnose materinski, a prema svim drugim maćehinski. To će nas dovesti do još goreg stanja - istakla je Cenić.
http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/te...je-5-000-firmi-i-pad-prihoda-od-15-posto.html