A ipak se nada....

Na livadi
davno nekošenoj,
na stazi odavno negaženoj
suncu se smeši jedan cvet,
kao da ne mari
što ga možda niko
i nije pripremao za ovaj svet.
A ipak se nada,
možda neka pčela zaluta
pa isisa iz njega slast
ili više ni nju ne zanima
poljskog cveta strast.
Ili je možda već kasno
zasenile ga sasušene travke
Ionako,
u strnjištima tužno šušti,
to polja slute snijeg i čavke "
 
Hvala Lavitti za ispiraciju o poljskom cvetu.
Inače, uvek se u jesen setim Dobrice Cesarića,
čije sam stihove koristila ( boldovano )

cichorium-intybus-01.jpg
 
Poslednja izmena:
"Najveći prijatelj čoveka bila je ,jeste,i ostaće.. nada"....mada,u pravu si ti,ne samo čoveka,svako živo biće ima pravo da se nada,i cvet svakako.Pa zar onolika lepota cveta da bude bez nade ,to je prosto nemoguće :D kao i Mari da ne piše pesme;)
 
zxy;bt277229:
"Najveći prijatelj čoveka bila je ,jeste,i ostaće.. nada"....mada,u pravu si ti,ne samo čoveka,svako živo biće ima pravo da se nada,i cvet svakako.Pa zar onolika lepota cveta da bude bez nade ,to je prosto nemoguće :D kao i Mari da ne piše pesme;)

Evo još jednog lepog citata na zadatu temu: " Nada je ples bez muzike ". I ono što ti zxy, najviše voliš :cvet:
 
Gledam šta se dešavalo,dok me nije bilo
i kolko mi se ovde dopalo ,ovo bi potvrdilo,
sta se umom oku pre 2 dana dogodilo:)

Oktobarsko ljubicastilo
suve travke
sobom je pocastilo. :)

Puno pozdrava ,
za oba autora
tematski izazovnih stihova.

:bye:

dsc01534.jpg
 

Back
Top