- Poruka
- 14.457
Bankarski pacov aparatcik je dobro poznavao mentalni sklop i psihologiju u vecine nebeskih,mada je sada to covek za sve i svja AV to znanje usavrsio.
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Svaka rusolaž je antologijska, ali ovo je zaista nešto posebno.Autorska tema
Najupečatljiviji primer medijske manipulacije bio je tekst objavljen u Politici s naslovom „Još jedan vid zajma za Srbiju”. U tekstu, između ostalog piše: „Ovih dana je grupa naučnika ustupila licencu patentiranog pronalaska našoj fabrici. Samo na osnovu ovog pronalaska moguće je ostvariti efekat od milijardu dolara u roku od 10 godina… Koliko je još pronalazaka koji mogu doneti i veće efekte”, pita se autor skriven iza inicijala M. V. Koja grupa naučnika? Koju licencu? Kojeg patentiranog pronalaska? Kojoj našoj fabrici? Ko je utvrdio efekat od milijardu dolara? Autor teksta se o tome nije izjasnio.
Taj zajam je propao jer je prikupljeno svega oko 5 % planiranih prihoda i to uglavnom u inflatornim dinarima-Autorska tema
Ovih dana navršava se 33 godine kako je raspisan zajam za preporod Srbije.
Skupština Srbije je 20. maja 1989. godine donela odluku o raspisivanju Zajma za privredni preporod Srbije.
Konačni devizni zbir Zajma za preporod (dinarski se ne računa jer ga je pojela inflacija) bio je porazan – sakupljeno je 86.188.434 dolara (8,6 odsto predviđenog iznosa).
Ekonomska kriza, neefikasna i nerestrukturirana preduzeća nesposobna da stvore novu vrednost, dezinvestiranje, pomračenje razvojnog uma, nepoverenje u državne banke, stari i potrošeni kadrovi… samo su neke od boleština koje su zahvatile Miloševićevu Srbiju.
Miodrag Zečević, predsednik Francusko-jugoslovenske banke, kome dopisnik Politike iz Pariza Darko Ribnikar pripisuje lični doprinos rađanju i uobličavanju ideje o raspisivanju Zajma, priznaje 17. oktobra 1989. godine: „Moramo biti svesni da se nalazimo u ekonomskoj krizi, prezadužena smo zemlja, a akumulacija naših preduzeća je iscrpena, pa ne treba očekivati da će ta preduzeća sama uskoro biti sposobna da stvore nova sredstva za investicije. U takvim okolnostima jedini pravi izlaz je u korišćenju štednje stanovništva. Novac sakupljen Zajmom trebalo bi da povuče dva-tri puta veća ulaganja.”
Zečeviću se, kao idejnom tvorcu Zajma, u Politikinom tekstu omaklo pa je upotrebio pojam „štednja” i tako otkrio na koju kartu „igra” Miloševićeva ekipa. Štednja (naročito devizna) u jugoslovenskim bankama bila je u to vreme zamrznuta (oko osam milijardi dolara) i građani već uveliko nisu imali poverenje u kolabirane državne banke. „Štednja” na koju je „pucao” Zečević odnosila se na – slamarice u kojima su građani čuvali, po proceni Miloševićevih analitičara, četiri-pet milijardi maraka. Tu „štednju”, prema zamisli vlasti, trebalo je staviti „u funkciju” privrednog preporoda Srbije. Ali kako naći udicu na koju će se stanovništvo upecati, kako izvući devize iz slamarica i predati ih državi na korišćenje?
Najupečatljiviji primer medijske manipulacije bio je tekst objavljen u Politici s naslovom „Još jedan vid zajma za Srbiju”. U tekstu, između ostalog piše: „Ovih dana je grupa naučnika ustupila licencu patentiranog pronalaska našoj fabrici. Samo na osnovu ovog pronalaska moguće je ostvariti efekat od milijardu dolara u roku od 10 godina… Koliko je još pronalazaka koji mogu doneti i veće efekte”, pita se autor skriven iza inicijala M. V. Koja grupa naučnika? Koju licencu? Kojeg patentiranog pronalaska? Kojoj našoj fabrici? Ko je utvrdio efekat od milijardu dolara? Autor teksta se o tome nije izjasnio.
Milošević nije ni preporodio srpsku privredu i državu. Naprotiv, domaća privreda prošla je u vreme Miloševića agoniju i kolaps i dočekala slom njegovog režima s izgubljenom polovinom svoje vrednosti.
Sve to kad se sabere verovatno ne dostize ni 2 % vrednosti imovine koju je drzava otela u periodu 1944 -1969 i koju ni sad ne vraca osim neznatnom broju ostecenih odnosno njihovih potomaka-Dugovi Dafiment i Jugoskandik banke su kockarski dugovi privatnih lica.Dobro da vi znate, otimate a ne vraćate, Zajam, stara devizna štednja, Dafiment, Jugoskandik, sve pobede u ratovima devedesetih...pokazali ste se dovoljno
Autorska tema
Ovih dana navršava se 33 godine kako je raspisan zajam za preporod Srbije.
Skupština Srbije je 20. maja 1989. godine donela odluku o raspisivanju Zajma za privredni preporod Srbije.
Konačni devizni zbir Zajma za preporod (dinarski se ne računa jer ga je pojela inflacija) bio je porazan – sakupljeno je 86.188.434 dolara (8,6 odsto predviđenog iznosa).
Ekonomska kriza, neefikasna i nerestrukturirana preduzeća nesposobna da stvore novu vrednost, dezinvestiranje, pomračenje razvojnog uma, nepoverenje u državne banke, stari i potrošeni kadrovi… samo su neke od boleština koje su zahvatile Miloševićevu Srbiju.
Miodrag Zečević, predsednik Francusko-jugoslovenske banke, kome dopisnik Politike iz Pariza Darko Ribnikar pripisuje lični doprinos rađanju i uobličavanju ideje o raspisivanju Zajma, priznaje 17. oktobra 1989. godine: „Moramo biti svesni da se nalazimo u ekonomskoj krizi, prezadužena smo zemlja, a akumulacija naših preduzeća je iscrpena, pa ne treba očekivati da će ta preduzeća sama uskoro biti sposobna da stvore nova sredstva za investicije. U takvim okolnostima jedini pravi izlaz je u korišćenju štednje stanovništva. Novac sakupljen Zajmom trebalo bi da povuče dva-tri puta veća ulaganja.”
Zečeviću se, kao idejnom tvorcu Zajma, u Politikinom tekstu omaklo pa je upotrebio pojam „štednja” i tako otkrio na koju kartu „igra” Miloševićeva ekipa. Štednja (naročito devizna) u jugoslovenskim bankama bila je u to vreme zamrznuta (oko osam milijardi dolara) i građani već uveliko nisu imali poverenje u kolabirane državne banke. „Štednja” na koju je „pucao” Zečević odnosila se na – slamarice u kojima su građani čuvali, po proceni Miloševićevih analitičara, četiri-pet milijardi maraka. Tu „štednju”, prema zamisli vlasti, trebalo je staviti „u funkciju” privrednog preporoda Srbije. Ali kako naći udicu na koju će se stanovništvo upecati, kako izvući devize iz slamarica i predati ih državi na korišćenje?
Najupečatljiviji primer medijske manipulacije bio je tekst objavljen u Politici s naslovom „Još jedan vid zajma za Srbiju”. U tekstu, između ostalog piše: „Ovih dana je grupa naučnika ustupila licencu patentiranog pronalaska našoj fabrici. Samo na osnovu ovog pronalaska moguće je ostvariti efekat od milijardu dolara u roku od 10 godina… Koliko je još pronalazaka koji mogu doneti i veće efekte”, pita se autor skriven iza inicijala M. V. Koja grupa naučnika? Koju licencu? Kojeg patentiranog pronalaska? Kojoj našoj fabrici? Ko je utvrdio efekat od milijardu dolara? Autor teksta se o tome nije izjasnio.
Milošević nije ni preporodio srpsku privredu i državu. Naprotiv, domaća privreda prošla je u vreme Miloševića agoniju i kolaps i dočekala slom njegovog režima s izgubljenom polovinom svoje vrednosti.
hm...kakva je uloga bolesne, lude i umno poremecene Mire Markovic...zenturace i babuskere Slobodana Milosevica...imam neki utisak, da se i ona nezvanicno pitala
u pravu siКаква ... па да устоличи цео буљук болесних жентурача данас
У име родне равноправности свугде се нафртила нега олиндарла и балава пуклача и само командује
1000 dem platu je imao moj otac sa srednjom stručnom spremom u prosečnoj srpskoj firmi.
1.1989. | 5.526,13 | 3.548,95 | 9.814,73 | 3.018,03 | 429,22 | 410,65 |
2.1989. | 6.384,33 | 4.053,53 | 11.193,60 | 3.448,23 | 489,81 | 471,02 |
3.1989. | 7.911,97 | 4.916,28 | 13.559,79 | 4.235,46 | 602,03 | 576,64 |
4.1989. | 9.456,74 | 5.745,88 | 16.084,83 | 5.058,08 | 718,82 | 689,35 |
5.1989. | 12.372,02 | 7.156,11 | 20.143,21 | 6.350,81 | 903,02 | 872,92 |
6.1989. | 15.693,69 | 9.181,74 | 24.363,31 | 7.918,71 | 1.126,20 | 1.093,43 |
7.1989. | 19.102,55 | 11.699,36 | 30.937,49 | 10.070,66 | 1.433,45 | 1.393,30 |
8.1989. | 25.596,33 | 15.408,11 | 40.811,63 | 13.280,09 | 1.885,50 | 1.848,15 |
9.1989. | 32.498,43 | 19.294,45 | 51.179,86 | 16.690,65 | 2.369,87 | 2.318,48 |
10.1989. | 42.095,14 | 25.825,65 | 66.866,59 | 22.569,80 | 3.209,00 | 3.078,14 |
11.1989. | 62.580,59 | 38.623,54 | 98.361,09 | 34.219,66 | 4.860,82 | 4.658,45 |
12.1989. | 107.003,43 | 68.546,12 | 171.351,86 | 61.795,92 | 8.771,72 | 8.315,38 |
Tako sam i mislio da si bio neka bedaja, tada su ljudi bili gospoda radili i imali. Nov automobil se kupovao od nekoliko plata. Lepo vreme i zemlja koju su uništili nacisti i domaći izdajnici.нико не може да каже ни како је изгледала новчаница од 100 ДМ јер је ретко ко и видео...
Platu od 1000 maraka imao Ante Markovic predsednik SIV-a.Свега 1000 ДМ ??
Како тако мало...?
Па тад су плате биле ''неколико 'иљада марака'',нису знали тачно ни колико него заграбе одока ''неколико 'иљада''...
Плата се исплаћивала у ДМ? Није,...али нико не може да каже колико му је плата била у динарима (прерачуната у ДМ била је око 250 ДМ ..) ....нико не може да каже ни како је изгледала новчаница од 100 ДМ јер је ретко ко и видео...
.... истине ради,овако је изгледала курсна листа 89-е године
УСД ЦХф ГБП ДМ АТС ИТЛ
1.1989. 5.526,13 3.548,95 9.814,73 3.018,03 429,22 410,65 2.1989. 6.384,33 4.053,53 11.193,60 3.448,23 489,81 471,02 3.1989. 7.911,97 4.916,28 13.559,79 4.235,46 602,03 576,64 4.1989. 9.456,74 5.745,88 16.084,83 5.058,08 718,82 689,35 5.1989. 12.372,02 7.156,11 20.143,21 6.350,81 903,02 872,92 6.1989. 15.693,69 9.181,74 24.363,31 7.918,71 1.126,20 1.093,43 7.1989. 19.102,55 11.699,36 30.937,49 10.070,66 1.433,45 1.393,30 8.1989. 25.596,33 15.408,11 40.811,63 13.280,09 1.885,50 1.848,15 9.1989. 32.498,43 19.294,45 51.179,86 16.690,65 2.369,87 2.318,48 10.1989. 42.095,14 25.825,65 66.866,59 22.569,80 3.209,00 3.078,14 11.1989. 62.580,59 38.623,54 98.361,09 34.219,66 4.860,82 4.658,45 12.1989. 107.003,43 68.546,12 171.351,86 61.795,92 8.771,72 8.315,38
Tako sam i mislio da si bio neka bedaja, tada su ljudi bili gospoda radili i imali. Nov automobil se kupovao od nekoliko plata. Lepo vreme i zemlja koju su uništili nacisti i domaći izdajnici.
Tako sam i mislio da si bio neka bedaja
Krenule da se otvaraju menjačnice pa tebi stao promet.Ja sam super prošo. Nikad bolji profit nism imao.Zaglavio sam kod Dosmajlia.
I ogromna vecina nisu nikad bili u inostranstvu niti su imali pasos.СВИ радници су били ''бедаја'' ако те ко пита...
I ogromna vecina nisu nikad bili u inostranstvu niti su imali pasos.СВИ радници су били ''бедаја'' ако те ко пита...
I ogromna vecina nisu nikad bili u inostranstvu niti su imali pasos.СВИ радници су били ''бедаја'' ако те ко пита...
To se isplacivalo od devizne stednje gradjana...1000 dem platu je imao moj otac sa srednjom stručnom spremom u prosečnoj srpskoj firmi.
Kakve veze imaju menjačnice sa zajmom?Dao sam zajam i dobio10% kamate plus zlatnike.Krenule da se otvaraju menjačnice pa tebi stao promet.
Moj otac je dao celu jednu platu tada oko 1000 dem u dinarskoj protivvrednosti. Normalno posle je išao rat i 10 godina sankcija do totalnog uništenja srbije. Krunisano nato bombardovanjem 1999e godine a posle pljačkom i rasturanjem demokrata i naprednjaka. Pokretač teme očigledno pokušava selektivno da sere po ondašnjoj državi koja je bila svemirski brod za ovu rupčagu danas.
1000 dem platu je imao moj otac sa srednjom stručnom spremom u prosečnoj srpskoj firmi.
To misliš na ljubljansku banku?Onda otvori temu o superiornosti te "države" u odnosu na kasnije "države".
Ćuti se o uspesima te "države", niko nije pobegao niti otišao, dolazili iz cijelog svijeta da žive i privređuju, jer svako voli da stavi pare u banku, pa da volšebno nestanu i pare i banka.
Bla bla truć zemlja radila i gradila.To se isplacivalo od devizne stednje gradjana...
Ma kakvi išli svake godine na more u odmarališta firmina. Radnici bili gospoda. Nemaš pojma sedi jedan za kraj godine.СВИ радници су били ''бедаја'' ако те ко пита...
Lupetaš gluposti nov stojadin i jugo bili nekoliko plata radnici su morali malo više da štede. Koliko danas znaš radnika koji kupuju NOV auto? Nema ne postoji.
Ма наравно...
За нов аутомобил је требало свега 40 плата ако купујеш ''заставу'' 101
За ''пеглицу'' је требало мање,што јес јес...свега 25 плата
А ко су ти ''нацисти и домачи издајници'' који су уништили државу?Имају ли имена?Заједничка им је једино припадност СКЈ
Da da pa je 1992. 2.1 plata pala sa 1000 na 200 dem, a devizna stednja pojedena...Bla bla truć zemlja radila i gradila.
Ko bi rekao, rat, inflacija i sankcije SRBIJI. Baš čudno jelda? Vi svi ko da ste udareni mokrom čarapom jbt.Da da pa je 1992. 2.1 plata pala sa 1000 na 200 dem, a devizna stednja pojedena...
Inflacija i rat nije mogla pojesti deviznu stednju, od koje su isplacivane te plate od 1000DEM.Ko bi rekao, rat, inflacija i sankcije SRBIJI. Baš čudno jelda? Vi svi ko da ste udareni mokrom čarapom jbt.