- Poruka
- 51.711
1. PROSEČAN ČOVEK PRDI 14 PUTA DNEVNO.
Koliko puta to urade pred drugima će tačno odrediti koliko su „ljudi” – zapravo, „nehumani”.
2. DOVOLJNO PRDIŠ SVAKI DAN DA NAPUNIŠ BALON.
Prosečan čovek dnevno potroši oko 700 ml nadutosti — dovoljno da raznese rođendanski balon!
3. BRZINA PRDENJA.
Prdeži izlaze iz anusa i ulaze u svet brzinom od preko 10 km na sat.
4. ODAKLE SMRAD?
Istini za volju, samo 1% ili manje gasa u vašem prosečnom, svakodnevnom, uobičajenom prdenju ima bilo kakav miris. Glavni krivac je vodonik-sulfid, koji stvara one užegle note „pokvarenog jajeta” zbog kojih prdenje postaje prokletstvo svetskih nozdrva.
5. ŽENSKI PRDEŽI SMRDE GORE OD MUŠKIH.
Naravno, postoji određena vrsta muških idiota koji misle da je smešno prditi pred drugima, i da budemo pošteni, žene nemaju tendenciju da budu pogođene tom posebnom vrstom sadizma. Ali pre nego što počnu da postanu jaki i moćni, trebalo bi da shvate da ženski prdežie imaju veću koncentraciju vodonik sulfida od muških i stoga, prd za prd, smrdljivije su od muških prdeža.
6. PRDEŽ BILO KOJI DRUGIM IMENOM MIRIŠAO BI SMRDA.
Reč „prdeti“ se smatra „vulgarizmom“ i – baš kao i samo prdenje – ne preporučuje se za upotrebu u finom društvu. Učtiva imenica je „flatus“, iako je skoro niko ne koristi. Engleska reč „prdež“ (fart) je navodno skovana 1632. godine i definisana kao „puštati vetar iz anusa“. „Fart“ je izvedeno od staroengleske reči „feortan“, što znači „probijati vetar“.
7. PRDENJE U ANTICI
Rimski car Klaudije je izjavio da „svim rimskim građanima treba dozvoliti da propuštaju gas kad god je to potrebno“, što je drevna varijanta moderne maksime: „Gde god da ste, neka vetar slobodno duva“. Za drevne Japance se govorilo da su održavali „takmičenja u prdenju“ da vide ko može najglasnije i najduže da probije vetar. Grčki lekar Hipokrat je rekao da je „propuštanje gasova neophodno za dobrobit čoveka“.
8. NAJSTARIJA ZABELEŽENA KRATKA ŠALA.
Profesor Pol Mekdonald sa Univerziteta u Vulverhemptonu označava sumersku šalu iz 1900. godine pre nove ere kao najstariji zabeleženi stih na svetu. Vic:
Nešto što se nikada nije dogodilo od pamtiveka; mlada žena nije prdnula u muževljevo krilo.
9. PRDI SE KROZ KNJIŽEVNU ISTORIJU.
Uprkos našoj modernoj odbojnosti prema ljudskoj nadutosti – to je tema toliko neizreciva, da se može kvalifikovati kao oblik pornografije – književni majstori antike nisu trpeli takve zastoje. Književna svetila koja su pominjala prdenje su Vilijam Šekspir (nadutost se pominje pet puta u njegovim dramama), Džonatan Svift (koji je napisao esej iz 1722. godine pod naslovom „Koristi prdenja objašnjeno“), Džefri Čoser (čije Kenterberijske priče uključuju red o čovek koji je „pustio prdenje glasno kao što je to bio grom“), Dante Aligijeri (čiji Inferno pominje demona koji je koristio „guzicu kao trubu“) i otac osnivač Ben Frenklin, koji je napisao ceo esej pod nazivom „Prdi ponosno“.
10. HITLER JE IMAO STRAŠAN GAS.
Ne samo da je zloglasni nacistički diktator bio opsednut brzinom, već je patio i od hepatitisa i gastrointestinalnih grčeva, što je dovelo do stanja hroničnog nadimanja za koje je uzimao 28 različitih lekova. Gotovo je sigurno da se Hitleru niko nije žalio na miris.
11. ŠTA JE UPRAVO PRDEŽ?
Nadutost — koja se javlja u skoro svim živim organizmima — je mešavina vodonika, azota, kiseonika, ugljen-dioksida, sumpor-dioksida i u nekim slučajevima metana. Ovi gasovi se proizvode kao nusprodukt triliona bakterija koje razgrađuju hranu tokom procesa varenja.
12. DA LI SE PRDEŽ MOŽE IZMERITI?
Da, koristeći „rektalni kateter“, istraživači su u stanju da gurnu cev u pacijentov kanal za izmet kako bi odredili zapreminu gasa koji se proizvodi tokom svetog čina prdenja.
Koliko puta to urade pred drugima će tačno odrediti koliko su „ljudi” – zapravo, „nehumani”.
2. DOVOLJNO PRDIŠ SVAKI DAN DA NAPUNIŠ BALON.
Prosečan čovek dnevno potroši oko 700 ml nadutosti — dovoljno da raznese rođendanski balon!
3. BRZINA PRDENJA.
Prdeži izlaze iz anusa i ulaze u svet brzinom od preko 10 km na sat.
4. ODAKLE SMRAD?
Istini za volju, samo 1% ili manje gasa u vašem prosečnom, svakodnevnom, uobičajenom prdenju ima bilo kakav miris. Glavni krivac je vodonik-sulfid, koji stvara one užegle note „pokvarenog jajeta” zbog kojih prdenje postaje prokletstvo svetskih nozdrva.
5. ŽENSKI PRDEŽI SMRDE GORE OD MUŠKIH.
Naravno, postoji određena vrsta muških idiota koji misle da je smešno prditi pred drugima, i da budemo pošteni, žene nemaju tendenciju da budu pogođene tom posebnom vrstom sadizma. Ali pre nego što počnu da postanu jaki i moćni, trebalo bi da shvate da ženski prdežie imaju veću koncentraciju vodonik sulfida od muških i stoga, prd za prd, smrdljivije su od muških prdeža.
6. PRDEŽ BILO KOJI DRUGIM IMENOM MIRIŠAO BI SMRDA.
Reč „prdeti“ se smatra „vulgarizmom“ i – baš kao i samo prdenje – ne preporučuje se za upotrebu u finom društvu. Učtiva imenica je „flatus“, iako je skoro niko ne koristi. Engleska reč „prdež“ (fart) je navodno skovana 1632. godine i definisana kao „puštati vetar iz anusa“. „Fart“ je izvedeno od staroengleske reči „feortan“, što znači „probijati vetar“.
7. PRDENJE U ANTICI
Rimski car Klaudije je izjavio da „svim rimskim građanima treba dozvoliti da propuštaju gas kad god je to potrebno“, što je drevna varijanta moderne maksime: „Gde god da ste, neka vetar slobodno duva“. Za drevne Japance se govorilo da su održavali „takmičenja u prdenju“ da vide ko može najglasnije i najduže da probije vetar. Grčki lekar Hipokrat je rekao da je „propuštanje gasova neophodno za dobrobit čoveka“.
8. NAJSTARIJA ZABELEŽENA KRATKA ŠALA.
Profesor Pol Mekdonald sa Univerziteta u Vulverhemptonu označava sumersku šalu iz 1900. godine pre nove ere kao najstariji zabeleženi stih na svetu. Vic:
Nešto što se nikada nije dogodilo od pamtiveka; mlada žena nije prdnula u muževljevo krilo.
9. PRDI SE KROZ KNJIŽEVNU ISTORIJU.
Uprkos našoj modernoj odbojnosti prema ljudskoj nadutosti – to je tema toliko neizreciva, da se može kvalifikovati kao oblik pornografije – književni majstori antike nisu trpeli takve zastoje. Književna svetila koja su pominjala prdenje su Vilijam Šekspir (nadutost se pominje pet puta u njegovim dramama), Džonatan Svift (koji je napisao esej iz 1722. godine pod naslovom „Koristi prdenja objašnjeno“), Džefri Čoser (čije Kenterberijske priče uključuju red o čovek koji je „pustio prdenje glasno kao što je to bio grom“), Dante Aligijeri (čiji Inferno pominje demona koji je koristio „guzicu kao trubu“) i otac osnivač Ben Frenklin, koji je napisao ceo esej pod nazivom „Prdi ponosno“.
10. HITLER JE IMAO STRAŠAN GAS.
Ne samo da je zloglasni nacistički diktator bio opsednut brzinom, već je patio i od hepatitisa i gastrointestinalnih grčeva, što je dovelo do stanja hroničnog nadimanja za koje je uzimao 28 različitih lekova. Gotovo je sigurno da se Hitleru niko nije žalio na miris.
11. ŠTA JE UPRAVO PRDEŽ?
Nadutost — koja se javlja u skoro svim živim organizmima — je mešavina vodonika, azota, kiseonika, ugljen-dioksida, sumpor-dioksida i u nekim slučajevima metana. Ovi gasovi se proizvode kao nusprodukt triliona bakterija koje razgrađuju hranu tokom procesa varenja.
12. DA LI SE PRDEŽ MOŽE IZMERITI?
Da, koristeći „rektalni kateter“, istraživači su u stanju da gurnu cev u pacijentov kanal za izmet kako bi odredili zapreminu gasa koji se proizvodi tokom svetog čina prdenja.
