Sloveni u istorijskim izvorima zvanične istoriografije

*+*+*+*+*

Veoma poznat
Poruka
11.319
PSEUDO-CEZARIJE, Prvi zvanicni pomen Slovena


Pošto smo na ovom forumu dosta govorili o raznim nezvaničnim teorijama i pomenima Slovena i Srba, mislim da bi trebalo malo da se bacimo na izvore koje priznaje zvanična istoriografija, analiziramo ih i složimo se oko toga da li su i koliko oni prihvatljivi za nas. Da krenemo redom. Prikazaću vam najpre pomen Slovena od strane Pseudo-Cezarija, pomen koji priznaje zvanična istoriografija i koji se ujedno smatra i prvim pomenom etnonima Sloveni (Sklavini). Delo u kome se prvi put pominje etnonim Sloveni poznato je pod nazivom "Caesarii Dialogi" ili "Questiones et responsiones"

Da bi sve bilo mnogo jasnije i da bi dosli do nekog zaključka treba odgovoriti na sledeća pitanja:

1. Ko je bio Cezarije?
2. Zašto je autoru ovog dela koji se potpisuje kao Cezarije dodat prefiks PSEUDO?
3. Kakva je forma ovog dela?
4. Šta on kaže o Slovenima i koliko su za nas prihvatljivi podaci koje nam on pruža?



Idemo redom:

1. Ko je bio Cezarije?


Cezarije (330-369), je rodjen 330. godine u Nazijansu. Potiče iz nadaleko čuvene porodice. Kao i sam Cezarije, i njegov otac Grgur, majka Mona i brat Grgur, slavni teolog i crkveni otac, ubrajaju se u svece.

Odrastavši, Cezarije je iz svog rodnog grada otisao u Aleksandriju da se posveti proučavanju geometrije, astronomije i medicine. Medicina ga je naročito privlačila. Stekavši bogato znanje iz ovih oblasti on se vraća u rodni grad, gde je sa velikim uspehom vršio lekarsku službu. Glas je o njemu dopro i do carskoga dvora, pa ga je car Konstancije pozvao u Carigrad. Tamo je postao dvorski lekar. Da je bio odličan lekar, potvrđuje čak i car Julijan Apostata, oštar protivnik hrišćanske vere, uprkos tome što je Cezarije čvrsto stao uz hrišćane.

Kasnije, Car Jovijan imenovao ga je upraviteljem pokrajine Bitinije u Maloj Aziji, gde je prilikom jednoga strašnog zemljotresa gotovo čudom umakao smrti. Taj događaj ga je toliko potresao da je odlučio da ostavi javnu službu i da se isključivo posveti nauci, asketskom životu i spasenju svoje duše. Kako je još uvek bio katekumen, rešio je da se odmah krsti i vodi isposnički život sve do svoje prerane smrti godine 369. Posle smrti, Cezarije je kanonizovan, u hrišćanstvu je ostao poznat kao Sveti Cezarije Nazijanski.
 
2. Zašto je autoru dela "Questiones et responsiones" koji se potpisuje kao Cezarije dodat prefiks PSEUDO?

Dugo se smatralo da je delo "Questiones et responsiones" napisao gore pomenuti Cezarije. Medjutim, jednog trenutka počinje da se javlja sumnja u to, jer su neki dogadjaji koje je autor naveo u delu ukazivali da je delo premasivalo period u kome je živeo Cezarije. Sigurnih dokaza za to nije bilo, a pogotovu zbog toga što se u ovom delu jako retko navode bilo kakve godine. Medju istoričarima se razvila velika rasprava o tome da li je ili nije ovo Cezarijevo delo. Neke stvari ukazivale su da jeste: delo nije klasični istorijsko delo već se pomalo dotiče i astronomije, medicine, geometrije, aritmetike... - svih onih oblasti za koje se Cezariije posebno interesovao. Delo se najviše doticalo hrišćanstva i pokušaja da se paganske religije pokažu u što gorem svetlu - to je još nešto što je ukazivalo da autor jeste Cezarije, koji je bio zakleti hrišćanin kako se i vidi iz gore priložene kratke biografije.
Međutim, jedna rečenica u samom delu srušila je ove naizgled čvrste argumente, rečenica na koju niko dugo vremena nije obratio pažnju, posebno zbog toga što je delo sadržalo neke medicinske podatke. Ona glasi: JA VAM O MEDICINI DALJE NEĆU GOVORITI, JER JA O NJOJ NIŠTA NE ZNAM.

Čudno, složićete se. Zar najpoznatiji lekar svoga doba da ništa ne zna o medicini? Dakle, ovo nije delo Cezarija Nazijanskog, već delo nekog drugog, javnosti nepoznatog Cezarija ili možda nekog ko je ovo ime koristio samo kao pseudonim. Pre će biti da je ovo drugo.
Medjutim, postoje istoričari koji i dalje smatraju da je autor ipak Cezarije Nazijanski, navodeći neke slabe argumente. Glavni argument im je taj da je gore pomenuta rečenica namerno napisana, da ako krene naopako, Cezarije moze da pobije da je to njegovo delo. Medjutim, moje mišljenje je da je to i suviše rizično, i da se Cezarije zaista bojao pagana, verovatno se ne bi ni potpisao ili bi koristio pseudonim. Ali, pretpostavka da se bojao pagana pada u vodu, jer je Cezarije svuda i na svakom mestu isticao svoju pobožnost i hrišćansku zagriženost, pa je mogao da nastrada od pagana bez obzira na to da li je pisao nekakvo delo ili ne.
Bilo, kako bilo većina istoričara na kraju složila se da ovo nije delo Cezarija Nazijanskog, pa je autoru ovog dela ispred "imena" dodat prefiks PSEUDO. Sa ovim se slažem, jer sam dosta čitao o raspravama jedne i druge strane i na kraju sam se priklonio većini jer smatram da su njihovi argumenti jači.


3. Kakva je forma ovog dela?

Ovo delo sadrži 218 pitanja i odgovora po obliku bezličnih kao u katihizisu, a po sadržini veoma raznolikih. (U nekim izdanjima, možete naći manje pitanja, zbog spajanja pojedinih, ali u originalu ima 218 pitanja.)
Najveći deo otpada na dogmatsko-apologetsku i eksegenetičku tematiku: tumačenje biblijskih mesta, pobijanje hriščanskog jeresa (Arije, Mani, Origen...), borba sa ostacima paganskog verovanja i kultova kao i raznih sujeverja. Delo se dotiče, kao što sam već rekao i medicine, astronomije, i tumačenja raznih prirodnih pojava. Dakle, ovo nije klasično istorijsko delo, već se istorije dotiče onako usputno. Ovo nije ni originalno delo nego kompilacija, kao priznaje i sam autor. Kao izvori poslužili su mu spisi Grgura Niskog, Kirila Jerusalimskog, jevsevija Pamfilovog, Vasilija Velikog, kao i mnogih drugih crkvenih pisaca iz III i IV veka. Osnovni cilj ovog dela je odbrana hričćanstva od jeresi i paganstva, pa nije ni čudo što je nemoguće i fantastično pomešano sa mogućim i realnim. Zbog toga analizi ovog dela treba pristupiti veoma pažljivo.
 
4. Šta on kaže o Slovenima i koliko su ti podaci za nas prihvatljivi?

Odgovarajući na 109 i 110 pitanje, u kojima pokušava da pokaže kao su astrološka verovanja apsurdna, autor medju narodima koji veruju u zvezde pominje i Slovene (Sklavine).

U okviru 109. pitanja on pokazuje neosnovanost verovanja u zvezde, a u okviru 110. pitanja pominje narode koji u njih veruju. 109. pitanje neću citirati, jer ono ovde za nas nema nikakv znacaj, ali 110 ima.

Citiram:


Pitanje 110.:

"Ali pošto sedam zvezda sudeluje pri rađanju svakog od nas, kažemo da se i čitava zemlja deli na sedam krajeva i da svakim krajem upravlja po jedna zvezda i da podanici žive i umiru prema njihovom povezivanju. Upravo to dejstvo neki nazivaju zakonom. "



Odgovor:

"Ako je čitav svet podeljen na sedam krajeva, kako onda da u jednom te istom kraju nalazimo mnogo različitih zakona (običaja)? Ne postoji samo 7 običaja prema broju zvezda, ni 12 prema broju sazvežđa zodijaka, ni 36 prema dekanima, nego se zna za bezbroj običaja, kako davno napuštenih tako i danas postojećih. I kako to da u jednom te istom kraju vidimo da žive Indi ljudožderi i Brahmani koji se uzdržavaju od svega živog i svakog uživanja? i kako to da Vavilonci i to svi bez izuzetka mahnitaju u ogavnom mešanju sa srodnicima? Kako opet to da oni koji žive na drugom kraju zemlje Sklavini i Fisonci koji se nazivaju i Podunavcima, da prvi (Sklavini) rado jedu ženske dojke jer su pune mleka i pri tome odojčad razbijaju o stene kao štakore, dok se ovi drugi (Fisonci) uzdržavaju i od dopuštenog i prirodnog uživanja mesa? Sklavini su divlji, slobodni i bez poglavara. Svoje vođe i starešine stalno ubijaju bilo na gozbi, bilo na putu, i hrane se lisicama, divljim mačkama i veprovima, medjusobno se dovikuju i dozivaju kao vukovi kad zavijaju, dok se Fisonci uzdržavaju od svake proždrljivosti i pokorno se pokoravaju svakom ko naiđe. A nogo se priča i o Langobardima, Norima, zapadnim Galima........."
 
E sad da analiziramo rečenicu po rečenicu koja se odnosi na Slovene.

Kako opet to da oni koji žive na drugom kraju zemlje Sklavini i Fisonci koji se nazivaju i Podunavcima(1), da prvi (Sklavini) rado jedu ženske dojke jer su pune mleka(2) i pri tome odojčad razbijaju o stene kao štakore, dok se ovi drugi (Fisonci) uzdržavaju i od dopuštenog i prirodnog uživanja mesa? Sklavini su divlji, slobodni i bez poglavara(3). Svoje vođe i starešine stalno ubijaju bilo na gozbi(4), bilo na putu, i hrane se lisicama, divljim mačkama(5)i veprovima, medjusobno se dovikuju i dozivaju kao vukovi kad zavijaju(6), dok se Fisonci uzdržavaju od svake proždrljivosti i pokorno se pokoravaju svakom ko naiđe. A mnogo se priča(7)i o Langobardima, Norima, zapadnim Galima....




(1)Pošo se u kasnijim izvorima Sloveni pominju pod nazivom Sklavini, jasno je da on ovde misli na Slovene, medjutim ko su ti Fisonci koji se nazivaju i Podunavci, nije poznato, jer se oni kasnije u izvorima ne pominju. Inace Fisonci znaci isto sto i Podunavci.
Po Pseudo Cezariju Dunav se u Svetom Pismu naziva Fison, kod rimljana Danubius, a kodGOta Dunabis.

(2) Što se tiče ovog podatka, najverovatnije je da je autor samo preneo neke priče kojie su doprele do njega i ukazuju na antropofagijske običaje iz prošlosti. Prema drugim izvorima taj običaj jeste postojao medju paganima, ali u veoma ranoj prošlosti. Medjutim, ni jedan drugi izvor ne potvrdjuje postojanje ovog običaja kod Slovena, tako da mislim da ovaj podatak treba prihvatiti sa velikom rezervom.

(3)(4) Sklavini su divlji, slobodni i bez poglavara - u redu, ova rečenica može i da se prihvati, ali već sledeća koja glasi: Svoje vođe i starešine stalno ubijaju bilo na gozbi..., dovodi u sumnju prethodnu rečenicu. Sloveni bez poglavara, ubijaju svoje vođe? Nemoguće. Kontradiktorno! Možda bi moglo da se kaže da se kod Slovena poglavari, jako često smenjuju jer ih često ubijaju. Ali gde ih ubijaju? NA GOZBAMA. Divllji, nikakvi, primitivni Sloveni, a imaju GOZBU, svečani obed vezan isključivi za civilizovana društva. Opet kontradiktorno!
(5) Teško je poverovati da su Sloveni zaista jeli divlje mačke i lisice, bar ne u normalnim okolnostima. Ustvari teško da su lisice uopšte jeli, jer lisičje meso, možete pitati bilo kog lovca, neće da jede ni pas. Lisičje meso je kiselog ukusa i ako bi ga bilo ko pojeo imao bi gadne probleme. Bilo da se radi o životinji bilo čoveku. Pošto mi je ćale igrom slučaja lovac, uradili smo pre nekoliko meseci mali eksperiment. Vezali smo našeg lovačkog psa i nismo mu dali 3 dana ništa da jede. Posle tri dana bacili smo mu 2 parčeta lisičjeg mesa: sirovo i pečeno. Pogađate: iako mrtav gladan, nije hteo ni da ga pomiriše.

(6) Pažljivom analizom dela došlo se do zaključka da pisac ovog dela potiče negde iz Kilikije (maloazijske pokrajine). U Kilikiji je u tom periodu bilo rasprostranjeno verovanje o demonima, koji sebe dozivaju kao vukovi. Ta bića bila su oličenje najvećeg zla i divljaštva. Verovanje u takve demone, kasnije se javlja i kod Turaka. Na neki način stiče se utisak da autor poredi Slovene sa ovim bićima, odnosno nema baš sjajno mišljenje o Slovenima, pa sam mišljenja da sve ove podatke koje ovde iznosi o Slovenima, pomalo doteruje, trudeći se da Slovene prikaže u što gorem svetlu.

(7) A mnogo se priča.... Ovom izjavom, izgleda da autor indirektno nagoveštava da je i njegova prethodna vest o Slovenima, zapravo prenošenje neke priče koja je do njega doprla, a zna se kakve su te priče koje se prenose od usta do usta...


I zaboravio sam da dam analizu ove rečenice: "...odojčad razbijaju o stene kao štakore..."
Ovo nije ništa čudno, zabeleženo je kod većine naroda, a i kasnije kod Slovena. Na primer kod Ljutića, Pomeranaca i Slovenaca, a i Lav Đakon je u zabeležio sličan običaj kod Rusa u X veku.


_____________________________________________

Ovde sam izneo svoje mišljenje o ovom delu. Sad nastupate vi. Složite se sa mnom ili nemojte, iznesite, neka svoja zapažanja........jednostavno navalite da komentarišete. Kad ovo delo izvrnemo na postavu, idemo dalje. Sledeći je Prokopije.
 
Evo i odgovora:

(1) Meni je ovo skroz zbrkano.... Sloveni i Podunavci? Po svemu navedenom, ako uzmemo da je sve tacno, ispada da su Sloveni i Podunavci dve sasvim razlicite civilizacije!!! Zbrkano mi je ovo skroz!

(2) Mislim da je to o jedenju zenskih dojki preterano, mada, nikada se ne zna sta zaista moze biti tacno. Prosto je neverovatno da bi onda Fisonci opstali pored takvih ljudozdera.... (u stvari, nisu ni opstali)

(3)-(4) E ovo je vec dijalektika. Necemo se hvatati za slamke. Gozba moze biti i pir, pitanje je samo o kakvom je prevodu rec. Lavovi i vukovi mogu takodje imati tzv. gozbu kada ubiju neku veliku zivotinju pa se svi goste.... Uostalom, mislim da to o ubijanju vladara stoji jer su Sloveni i po mentalitetu veliki individualisti...

(5) Ovo je vec preterano! Mozda se znalo da Sloveni kao novac koriste kose kuna i veverica pa je odatle, izvuceno i da jedu te zivotinje, a lisica je ima krzno slicne boje vevericijem i lasicijem.... Verujem da su saznanja u to dova putovala danima i mesecima i da je dolazilo do velikih odstupanja od istine zbog toga sto su se saznanja prenosila usmenim putem...

(6) Ne mora da znaci da je iz autor iz male Azije! Pa, jedno od svetih stvorenja kod starih Slovena je bio bas vuk! Evo, moj nadimak wilkołak na poljskom znaci vukodlak(sada svi znate sta znaci moj nadimak :-) )! wilk - vuk, łak - dlak(a)/vlas. Svi znamo da je vukodlak kao demon veoma rasprostranjen u Slovenskom etnosu! Ne bih bas rekao da je ovo neistina! Pa.... pogledajte samo narodne price! Hromi vuk zauzima posebno mesto od svih vukova, on je glavni...ajd' da kazem poglavica! Vuk je vrlo cesto nesto sto se preko zime pokusava umilostiviti raznim narodnim ritualima... Poklade, koledo itd... svuda se provlaci ta zivotinja - vuk! Uostalom, vuk je bio na neki nacin obozavan i kod Germana!

(7) Da, moguce je da su ovo samo price ili ajd' da kazem glasine, ali u svakoj glasini postoji bar malo istine! Mora postojati!

Za to razbijanje odojcadi ne znam.... Cuo sam da su to ustase radile po logorima... ali ipak to nisu bili ljudi!
 
Nisam ni sumnjala da nećeš dobro postaviti temu.
1. Eto nešto novo sam saznala o ovom istorijskom liku.
Ovde pominješ cara Konstancija iz Carigrada. Prvi put se srećem sa ovakvim oblikom njegovog imena - Konstancije, i to je još jedna potvrda da je bio rimski car. Predpostavljam da se radi o Konstantinu?

2. Što se tiče ove rečenice, ja to mogu da razumem ovako a ti kaži da li je to pametno:
Dajem jedan banalan,svoj primer: kad mene neko pita da li znam istoriju ja uvek kažem da ne znam. I smatram da sam u pravu. Jer smatram da znam samo jedan njen, mali deo. To je jedna ogromna nauka (iako je neki ne smatraju naukom) i ako ne znaš samo jednu, jedinu rečenicu ili saznaš za neki dogadjaj ili datum, koji ti do tad nije bio poznat, taj jedan mali segment je u stanju da sruši i ozokrene svo tvoje znanje, ili ono što si ti smatrao svojim znanjem. Da li smatraš da sam u pravu? Predpostavljam da je to delo njegovo, a da je čovek pošteno rekao da ne zna, jer medicina je jedna ogromna nauka.On je sigurno kao najpoznatiji lekar svoga doba bi svestan da jedan lekar ne može znati sve o medicini! Možda je on bio ono što mi danas zovemo internistom, a internista sigurno nema pojma sa ortopedijom, ginekologijom, endokrinologijom.Meni je baš logično da je on kao najpoznatiji lekar tog vremena baš iz ovih razloga rekao to što je rekao! On je znao jedan njen deo a znao je da se čovek uči dok je živ. Ne znam kako ti se čini ovo mišljenje. Ne kažem da sam upravu, al na prvu loptu meni to sad tako izgleda.
Izvini, idem u čitanje dalje onoga pod 3.
 
Bi2:
1. Eto nešto novo sam saznala o ovom istorijskom liku.
Ovde pominješ cara Konstancija iz Carigrada. Prvi put se srećem sa ovakvim oblikom njegovog imena - Konstancije, i to je još jedna potvrda da je bio rimski car. Predpostavljam da se radi o Konstantinu?

Ne, nije rec o Konstantinu, vec njegovom sinu i nasledniku caru Konstanciju(337-361). Drugi sin mu se zvao Konstans.

Slicna imena pa je lako pobrkati.


Wilkołak:
Ne mora da znaci da je iz autor iz male Azije!

Vidis, kad se procita celo delo i kada se govori o hriscanstvu, jeresima i paganstvu najcesce autor navodi konkretne primere, a 90% tih primera vezana su za maloazijsku oblast Kilikiju. Otuda se javilo misljenje da je autor poreklom iz ove oblasti ili je u njoj dosta dugo boravio.Kilikija inace nije bila specificnija po ovom pitanju od ostalih oblasti carstva da bi nekog pisca sa strane posebno privukla.
 
4.Nije mi jasan pojam Fisonci? Ok.Dunav-Fison-Fisonci, ali Dunav je dugačka reka i vrlo je rastegljiv pojam "podunavci". Koga sve možeš smestiti pod ovaj pojam? I nas možeš nazvati podunavcima,zar ne? Al, dobro. Ovde se jasno vidi da su ovim pojmovima obeležena dva različita naroda. Jedan je nestručno čas prikazan kao divljački da bi odmah zatim čovek pobio samog sebe rekavši da je taj narod znao za "gozbe"! Bio je bolji lekar nego istoričar ili književnik. Uopšte ne znam šta je sa ovim opisom Sklavina pisac hteo da kaže, al jedno je sigurno ako je hteo da ih/nas ocrni, niije uspeo jer je demantovao sam sebe. A po meni učinio im/nam je više dobra:
Ono što meni upada u oči je nešto drugo. Ako taj čovek, koji je živeo u IV veku pominje Sklavine "na drugom kraju zemlje" gledajući iz njegovog regiona to mu dodje Evropa, da ne kažem Balkan, znači mi smo sigurno u IV veku bili ovde. A rečenica "Mnogo se priča"..meni govori da je on od starijih čuo za te Sklavine, što opet govori da su Sklavini "na drugom kraju zemlje" sigurno postojali još u III veku! Ako je ovo tačno, onda je Deretić što se ovoga tiče u pravu. Ali verovatno i "Ranka Velšanka" koja tvrdi da smo još u periodu I-III veka bili na ovim prostorima zajedno sa Keltima.
Tvoja analiza njegovih rečenica je ok. pohvatao si nelogičnosti.
Pozdrav.
 
Akhenaton:
Vidis, kad se procita celo delo i kada se govori o hriscanstvu, jeresima i paganstvu najcesce autor navodi konkretne primere, a 90% tih primera vezana su za maloazijsku oblast Kilikiju. Otuda se javilo misljenje da je autor poreklom iz ove oblasti ili je u njoj dosta dugo boravio.Kilikija inace nije bila specificnija po ovom pitanju od ostalih oblasti carstva da bi nekog pisca sa strane posebno privukla.

U redu, iz onog malog dela koji si postovao primecuje se da autor verovatno nije bio u direktnom kontaktu sa Slovenima vec da su price doprle do njega. Ipak, mislim da ovo zavijanje na vuciji nacin ne mora biti neistinito. Mozda je piscev izvor boravio u Slovenskim zemljama (ili je cuo price od nekoga ko je boravio u tim krajevima) pa je krivo prepricao neke stvari.... Mislim, ko znam, mozda je vukodlak zamenjen za pravog coveka koji arlauce.... Ne treba tako lako dati tapiju na vukodlake Azijatima....

Mislim da su izvori o Slovenima iz druge ili trece ruke (u najboljem slucaju). Opet, ne znaci da nema istine u ovome sto se govori.
 
E, pa sad si me i ne znajući AKHENATONE razbesneo i moram da prokomentarišem (iako to nije za ovu temu) Ti si sad rekao za nekog vojskovodju, Velizara čini mi se, da je bio papučić,radi kako žena kaže. Dobro je za mene što sam ti postavila ovo pitanje o imenu sad mi je lik cara Konstantina mnogo jasniji: na nagovor druge žene, sa kojom je imao sinove Konstancija i Konstansa (al je bila lukava pa je sinovima dala ime po mužu!) ubio je svog prvorodjenog sina Priska, najsigurnije rodjenog u braku sa prvom ženom, i to samo da bi njen prvi sin Konstancije (rimsko ime,zar ne?) bio tatin naslednik? Eto, šta je Sveti Sava znao i video!
Izvini,al morala sam.
Čekaj, dal postoji šansa da je ovaj PSEUDO CEZARIJE mislio na Vizantince? Ove prve Vizantince, romeje koji su u stvari bili pravi bahati rimljani koji su se ( evo primera ubijali zbog vlasti!) rimljani su ždrali ko životinje ležeči a imali su i gozbe? Šta misliš o tome???????
 
WILKOLAK HAJD BRZO,POMAGAJ!!!
Ja sam ovo lupila slučajno, al možda tu i ima istine.
Zar nije Kolumbo krenuo da otkrije Indiju pa otkrio Ameriku, i to koliko vekova posle ovog čike.
Šta mi znamo danas šta je iz njegovog regiona značilo to "na drugom kraju zemlje"?
Možda se to odnosilo na Vizantion, koji je u njegovo vreme postojao?
A pojam Sklavini se odnosio na narod koji je živeo u njemu jer dalje u Evropi se znalo uglavnom za Rimljane?
Brzo misli, živo me zanima ovo.
 
Bi2:
E, pa sad si me i ne znajući AKHENATONE razbesneo i moram da prokomentarišem (iako to nije za ovu temu) Ti si sad rekao za nekog vojskovodju, Velizara čini mi se, da je bio papučić,radi kako žena kaže. Dobro je za mene što sam ti postavila ovo pitanje o imenu sad mi je lik cara Konstantina mnogo jasniji: na nagovor druge žene, sa kojom je imao sinove Konstancija i Konstansa (al je bila lukava pa je sinovima dala ime po mužu!) ubio je svog prvorodjenog sina Priska, najsigurnije rodjenog u braku sa prvom ženom, i to samo da bi njen prvi sin Konstancije (rimsko ime,zar ne?) bio tatin naslednik? Eto, šta je Sveti Sava znao i video!
Izvini,al morala sam.
Čekaj, dal postoji šansa da je ovaj PSEUDO CEZARIJE mislio na Vizantince? Ove prve Vizantince, romeje koji su u stvari bili pravi bahati rimljani koji su se ( evo primera ubijali zbog vlasti!) rimljani su ždrali ko životinje ležeči a imali su i gozbe? Šta misliš o tome???????
a mozda je pod podunavcima mislio na vizantijce tj. stanovnike rimskih gradova beograd,nis i + dosta drugih su postojali u to vrijeme.sloveni su tada upadali na njihova podrucja i pljackali i pustosili
 
Zar Neron nije rasporio svoju sestru-ženu i pojeo dete? Tu je bilo svega i svačega, od trovanja, razvrata , orgija preko ovog opisanog pa, što ne i podatka da su jeli, bože me oprosti, dojke žena?
Ako se zeznuo Kolumbo pa domorocima Amerike dao naziv po traženoj Indiji, što nije moguće da se ovaj čika zeznuo pa sve te priče koje je čuo o prvim vizantincima-romejima nazvao Sklavinima jer je ustvari " tražio" njih?
 
Eto i Wilkolak sumnja da je ovaj Nazovi Cezar-ije imao bilo kakvih kontakata sa Sklavinima.
Čak više verujem da je tako, baš se tad išlo sa jednog kraja sveta na drugi radi izučavanja,malo morgen. On je to sve pisao iz rekla-kazala. A u odnosu na njegovu Aziju Vizantion je "drugi kraj sveta"! Grad se i nalazi na zapadnom kraju od njegove tadašnje regije.
 
neron je rimljanin a ne vizantijac a cisto sumnjam da je Cezarije napadao vizantijce ako nista drugo a ono zbog toga sto je bio zagrizeni hriscanin pa bi samim tim sav svoj "bijes" okrenuo okolnim paganskim narodima a ne "civilizovanim" rimljanima i vizantijcima.sjetite se samo njemackih prosvetitelja i njihovih tekstova o slovenima tipa Otona Bambreskog on je cak tvrdio ako se ne varam da sloveni jedu hriscanske svestenika(mada je on dugo vremena boravio medju njima i preobracao ih u hriscanstvo pa ga nisu popapali)
 
nesto o Sarmatima: Do približno 250. g. pre n. e. živeli su istočno od reke Tanais (Don), a u narednim vekovima proširili su se ka zapadu: jedan njihov ogranak (Roksolani) stigao je do ušća Dunava, a drugi (Jazigi) prešao je Karpate i naselio se u ravnici između Dunava i Tise.Inace oni su pri sahranama zrtvovali sluge pa zasto onda ne bi bilo moguce da je Cezarije cuo price o njima i Sarmati preveo u Sloveni,Sklavoni i sl.
 
Bi2:
WILKOLAK HAJD BRZO,POMAGAJ!!!
Ja sam ovo lupila slučajno, al možda tu i ima istine.
Zar nije Kolumbo krenuo da otkrije Indiju pa otkrio Ameriku, i to koliko vekova posle ovog čike.
Šta mi znamo danas šta je iz njegovog regiona značilo to "na drugom kraju zemlje"?
Možda se to odnosilo na Vizantion, koji je u njegovo vreme postojao?
A pojam Sklavini se odnosio na narod koji je živeo u njemu jer dalje u Evropi se znalo uglavnom za Rimljane?
Brzo misli, živo me zanima ovo.

Imas pravo! Svi smo prihvatili to Sklavini kao ime za Slovene, ali ko su zaista oni? Autor u onome sto je AKHENATON naveo nije pomenuo da je on licno boravio i video Sklavine...
 
Besomar:
nesto o Sarmatima: Do približno 250. g. pre n. e. živeli su istočno od reke Tanais (Don), a u narednim vekovima proširili su se ka zapadu: jedan njihov ogranak (Roksolani) stigao je do ušća Dunava, a drugi (Jazigi) prešao je Karpate i naselio se u ravnici između Dunava i Tise.Inace oni su pri sahranama zrtvovali sluge pa zasto onda ne bi bilo moguce da je Cezarije cuo price o njima i Sarmati preveo u Sloveni,Sklavoni i sl.

Sarmat - > Sloven..... dugacak je put ove geneze reci! Sve sto ova dva imena povezuje je S.... nista vise! Hajde, Sklavin i lici na Sloven.... ali Sarmat.... :-(
 

Back
Top