Talas : Da li su skandinavske zemlje socijalističke?

Smorisha

Buduća legenda
Moderator
Poruka
40.048
Da li su skandinavske zemlje socijalističke? https://talas.rs/2019/03/25/skandinavija-socijalizam/

oslo-560x416.jpg


Pitanje da li su zemlje Skandinavije socijalističke ili nisu postalo je posebno aktuelno u poslednjih nekoliko godina, pre svega usled zalaganja dela mejnstrim levice u SAD da se uvedu novi državni programi. Na često neutemeljnu opasku da bi to značilo uvođenje socijalizma, a da je to loše po demokratiju jer bi političari kontrolisali privredu pa time i birače, odgovor je bio još manje utemeljen argument da su zemlje Skandinavije uspešna društva, i da su istovremeno socijalističke i demokratske zemlje.

Ovo je posebno vidljivo u SAD, među mlađim akademski obrazovanim svetom koji je podržavao Bernija Sandersa na unutarpartijskim izborima u okviru Demokratske partije – toliko da je čak danski premijer kada je gostovao na Harvardu krajem 2015. morao prvo da kaže da

Danska nije socijalistička zemlja.

Budući da smo na ovim prostorima ipak imali neko kolektivno iskustvo života u poretku koji se može nazvati socijalističkim (mada je samoupravni socijalizam bio značajno blaža varijanta u odnosu na sisteme u SSSR i njegovim satelitima), tek kod nas većina ljudi ne smatra da su zemlje Skandinavije socijalističke, za razliku od velikog broja ljudi koji žive u zemljama koje to iskustvo nisu imale. Ali se zato i kod nas često prstom upire u skandinavske zemlje kao dobar primer uspešnih država koje imaju visoku javnu potrošnju i izdašne državne programe uz ideju da bi to trebalo uvesti i kod nas.



Visoka javna potrošnja dolazi iz visokih poreza
Zemlje Skandinavije imaju visoku javnu potrošnju, čak i višu nego u slučaju uporedivih razvijenih zemalja Zapadne Evrope.
Skandinavija1.jpg


Nivo javne potrošnje u BDP-u; izvor: World Economic Outlook 2018.




Ova potrošnja plaća se putem visokih poreza. Iako sve ove zemlje imaju progresivni poreski sistem u kome sa rastom dohotka raste i poreska stopa (pa bogatiji plaćaju znatno više poreza), najveći deo prihoda sakuplja se od srednje klase. Neto prosečna poreska stopa (porez na dohodak + socijalni doprinosi na teret zaposlenog – prihodi od državnih programa / bruto zarada) u ovim zemljama je znatno viša od proseka zemalja OECD-a koja iznosi 25% za individualnog radnika.

U Danskoj i Švedskoj ova poreska stopa iznosi čak 35%, a u Finskoj i Norveškoj oko 30%. Tu je naravno još i PDV koji je u zemljama Skandinavije najviši u EU nakon Mađarske.



Slobodna privreda pod okriljem vladavine prava
Privreda skandinavskih zemalja nije centralnoplanska privreda, već je tržišna ekonomija. Odluke o tome šta, kako i koliko proizvoditi ne donose političari već ih decentralizovano donose sama preduzeća. U ovim zemljama takođe ne postoji ni institut minimalne zarade, već se zarade u preduzećima ili industrijskim granama određuju u procesu kolektivnog pregovaranja između sindikata i poslodavaca.

Poslovna regulacija je okrenuta prema privredi, a ne protiv nje. Ovo se sve vidi u međunarodnim rangiranjima poslovnog okruženja, gde se skandinavske zemlje uvek nalaze pri vrhu.
Skandinavija2.jpg


Ekonomske slobode u odabranim zemljama. Izvor: Economic Freedom of the World 2016.



Skandinavija3.jpg


Kvalitet poslovne regulacije u odabranim zemljama; izvor: Economic Freedom of the World 2016.



Skandinavske zemlje prilično uspešno eksperimentišu sa javno-privatnim partnerstvom i uglavnom nemaju kompanije u državnom vlasništvu, ako se izuzmu komunalne delatnosti (možda najveći izuzetak pojedinačno predstavlja norveška telekomunikaciona kompanija Telenor).

Švedska je najverovatnije najdalje otišla u ovom smislu uvodeći, prilikom reforme penzionog fonda, obavezne privatne penzione fondove pored obaveznog državnog. Takođe, postoje i privatni vodovodi ili državni vodovodi kojima upravljaju privatne kompanije na osnovu ugovora o menadžmentu.

Za to je, pre svega, neophodna funkcionalna državna administracija i vladavina prava, da se sve ovo ne bi pretvorilo u jednu aferu Kolubara (kada je 2006. to preduzeće plaćalo iznajmljenu mašineriju od privatnih firmi po vremenu korišćenja, pa se ispostavilo da su mašine plaćane kao da rade više od 24 sata dnevno). Skandinavske zemlje imaju veoma nizak nivo korupcije: zakoni se poštuju i uglavnom važe za sve podjednako.
Skandinavija4.jpg


Vladavina prava u odabranim zemljama; izvor: Rule of Law Index 2017-2018.



Izdašna socijalna država nije socijalizam
Skandinavske zemlje nemaju socijalizam, već efikasnu tržišnu privredu. Ovakva tržišna privreda – koja se naslanja na efikasnu državnu administraciju i snažnu vladavinu prava, kulturu individualizma te poslovnu regulaciju koja je naklonjena preduzetničkim aktivnostima – omogućava da država prikupi visoke poreske prihode kojima finansira visoka socijalna davanja.

Ali za društvo u kome država troši znatno više od polovine društvenog dohotka – ta sredstva ne idu u subvencije državnim preduzećima kojih ima jako malo, već u politike restridistribucije dohotka i druge državne servise, kao što su zdravstvo i obrazovanje.

Takođe, u pružanje ovih usluga nije uključena samo država – svesni značaja konkurencije, Švedska i Danska su u ove sektore pustile privatne pružaoce usluga, kao što su privatne škole i bolnice, i to ne samo neprofitne institucije već i one profitne, koje rade u saradnji sa državom. Glavni argument za to jeste da društvu nije bitno ko pruža neku uslugu – privatna ili državna škola ili bolnica, već da li je ta usluga kvalitetna.

Tako danas u ove dve zemlje oko 20% đaka ide u privatne škole koristeći obrazovne vaučere putem kojih njihovo obrazovanje finansira država; ovo je prvobitna bila ideja Miltona Fridmana, za koga se može svašta reći, ali ne i to da je ideolog socijalizma. Slična situacija je i u domenu zdravstva, pošto je broj privatnih bolnica u Danskoj i Švedskoj oko 20% ukupnog broja, a većina njih su uključene u finansiranje zdravstvenih usluga preko državnog zdravstvenog osiguranja.
 

Prilozi

  • Skandinavija2.jpg
    Skandinavija2.jpg
    32,5 KB · Pregleda: 4
Ma važno da ti znaš.

Socijalizam je kad su fabrike i firme ili jednom rečju sredstva za proiozvodnju u vlasništvu države ili društva odnosno "radničke klase"

Kapitalizam je kad su fabrike i firme odnosno sredstva za proizvodnju u vlasništvu privatnih lica, odnosno kapitalista

Francuska, Danska, Švedska, Norveška, Finska su kapitalističke države

Kapitalističke države sa velikom javnom potrošnjom

- - - - - - - - - -

A kako to oni imaju para a mi nemamo?
A kad bolje pogledaš nikad nismo ni imali.
I sad tek nastaje karambol - šta će ti ono što nikad nismo imali?

Digneš kredu u CHF i imaš pare, eto rešenja :cool::D
 
Socijalizam je kad su fabrike i firme ili jednom rečju sredstva za proiozvodnju u vlasništvu države ili društva odnosno "radničke klase"

Kapitalizam je kad su fabrike i firme odnosno sredstva za proizvodnju u vlasništvu privatnih lica, odnosno kapitalista

Francuska, Danska, Švedska, Norveška, Finska su kapitalističke države

Kapitalističke države sa velikom javnom potrošnjom
ne zaboravi Kinu :lol:
 
U Francuskoj ne možeš da dobiješ otkaz nikad u životu, bukvalno možeš da se posereš direktoru u kancelariju i zaštićen si kao beli medved


Upravo je to razlog zasto je nemacka i sa integrisanim istocnim delom prestigla francusku pa i svedsku po GDP per capita PPP. Inace kontra primer francuskoj je amerika koja je prosperitetnije i od nemacke i svedske sa mnogo puta vecom populacijom i mogucnoscu da radno mesto izgubis isti dan kad si ga i dobio
 

Back
Top