Da nam Srbi vrate bar neke riječi?

Malo sam u dokolici prelistavao Rječnik JAZU u kom su zabilježene prve pojavnice, i kada i tko.

U trenutcima ljenčaranje i zabave....

Riječi koje sam isključio su:

a) općeslavenske (mrkva, konj)

b) općejužnoslavenske, zabilježene i u srpskim pisanim spomenicima, no kasnije od hrvatskih

c) usvojenice (puška, boca)

Dakle, veći j dio hrvatskih riječi, velik broj kajkavskih, čakavskih-istarskih, te dalmatinsko-bosanaskih-a kojih nije bilo u srpskim vrelima...One jesu iz slavenskoga fonda, no hrvatskoga (isključivo hrvatskoga? ne znam...) Navedeni su samo prvi autori i vrijeme vjersko-pravnoga spisa.

Sve u svemu tema.

Baruština (Lastrić, 18. st)

Bat (Poljički statut, 15. st)

Baviti (Đorđić, 17. st)

Bečati (Belostenec, 17. st)

Beskrajan (Gundulić, 17, st)

Beskoristan (Kašić, 17, st)

Bespokojan (Stulić, 18. st)

Bespravno (Stulić, 18. st)

Besprijekorno (Stulić, 18. st)

Besputan (Ranjina, 16.st)

Bespuće (Mrnavić, 17. st)

Besraman (Vetranović, 16, st)

Bestidan (Kavanjin, 17. st)

Besumnjiv (Kašić, 17. st)

Besvijesnost (Stulić, 18. st)

Bešćutan (Ančić, 16. st)

Bezazlen (Stulić,18. st)

Bezbrižan (Mikalja, Gundulić, 17. st)

Bezbrojan (Gundulić, Kašić, 17. st)

Bezobziran (Stulić, 18. st)

Bezobrazan (Palmotić, Đorđić, 17. st)

Bezočan (Držić, Zlatarić 16. st)

Bezrazložan (Bella, Glavinić, 17. st)

Bezudan (Kavanjin, 17. st)

Bezuzročan (Stulić, 18. st)

Bezvjernik (Držić, 16. st)

Bezvodan (Postila, 16. st)

Bezvoljan (Stulić, 18. st)

Bičevati (Gučetić, 16. st)

Bijeg (Vetranović, 16. st)

Bijeliti (Vrančić,16. st)

Bodež (Vrančić, 16. st)

Bodljiv (Zlatarić,16. st)

Bogogrdnik (Kanižlić,18. st)

Bogomilost (Kašić, Mikalja, 17. st)

Bogoslužba (Stulić, 18. st)

Bogoubojstvo (Alberti, Gučetić, 16, st)

Bogoštovlje (Alberti, 16. st)

Bojažljiv (Bandulavić, Belostenec, 17. st)

Brazgotina (Vrančić, 16. st)

Brbljati (Stulić, 18. St)

Brdašce (Mon. Croat., 15.st)

Dirnuti (Relković, 18. st)

...

ok, nosi ih, jel ti treba još nešto

Međusobni uticaj je posledica nekadašnjeg srpsko-hrvatskog.

Bogoštovlje (Alberti, 16. st)

Bogogrdnik (Kanižlić,18. st)

Bodljiv (Zlatarić,16. st)

Bezudan (Kavanjin, 17. st)

Besputan (Ranjina, 16.st)

#########

nikad čuo za ovo gore

-----------------

bespokojan u srpskom je - nespokojan

besumnjiv u srpskom je - nesumnjiv

bezvjernik u srpskom je - nevernik

Ima tog u svim oblicima, k'o šodera. Mali dio je i napravljen prema ruskim i češkim uzorima, no domaćih hrvatskih je koliko hoćeš.I tako je srpski jezik pun pojmova iz čisto kajkavskih vrela. Ne kažem da je to loše, niti da je nenormalno. Nenormalne su (veliko)srpske tlapnje o jeziku kojima truju i dalje dobar komad javnosti....

Gluhoća (17.st., Mikalja)

Gmizati (Marulić, 1500)

Gnjaviti (17.st, Mikalja)

Isprelamanje (17. st, Mikalja)

Ispresijecati (Mikalja, 17. st)

Ispričati (hrv.15. st)

Isprika (hrv, 16. st.)

Ispripovijedati (Stulić, 18.st)

Isprskati (Bella, 18.st)

Ispržiti (Menčetić, 16. st)

Ispuhati (Držić,16. st)

Ispuznuti (17. st, Mikalja, Belostenec)

Jednakost (17.st, Jambrešić, Belostenec)

Jednobitan (hr., 17. st)

Jednogodišnji (16. st, Vrančić)

Jednostruk (hrv. 16. st)

Kititi (hrv. 14. st)

Književnik (hrv. 15. st)

Knjižnica (17. st., Mikalja, Belostenec, Jambrešić)

Kobasičar (17. st, Mikalja)

Konjanik (17. st, Jambrešić, Belostenec)

Korjenast (17. st, Jambrešić)

Krivokletnik (17. st, Belostenec)

Krojač (17. st, Mikalja)

Krpica (16. st, Držić, Vetranović)

Krševit (18. st, Kačić)

Krvnik (hrv. 15. st)

Ludost (hrv. 16. st)

Malovrijedan (hrv. 16. st)

Mjenica (Šulek, 19. st)

Mještanin (hrv. 16. st)

Mrklina (hrv., 16. st)

Mrljati (17. st, Palmotić)

Nadahnuće (Marulić, 1500)

Nadčovječan (18. st, Stulić)

Nadići (hrv., 14. st)

Naručaj (Dalmatin, 16. st)

Narukvica (Mikalja, 17. st)

Nasip (Belostenec, 17. st)

Nasladiti (Držić,16. st)

Naslutiti (Ranjina, 16. st)

Navaliti (Bernardin Splićanin, 15. st)

Nejedinstvo (Divković, 16. st)

Nekretnina (Šulek, 19.st)

Nelagodan (Vrančić, 16. st)

Nemoćnik (Bernardin, 15. st)

Nenasitljiv (Belostenec, 17. st)

Neplodnost (Kašić, 17. st)

Nepodnošljiv (Belostenec, 17. st)

Nepokoj (Divković, 16. st)

Nepomičan (Palmotić, 17. st)

Neposlušnik (Divković, 16. st)

Nepovredljiv (Šulek, 19.st)

Neprebrodiv (Stulić, 18. st)

Nepresušan (Kadčić, 18. st)

Neprigodan (Dalmatin, 16. st)

Neprikladan (Mikalja, 17. st)

Nepristojan (hrv. 16. st)

Nerastavljiv (Dobretić, 18. st)

Odlomiti (Divković,16. st)

Odluka (Vrančić, 16.st)

Odmamiti (Hektorović, 16. st)

Odmazda (Martić, 19. st)

Odrezak (Belostenec, 17.st)

Okoliš (Bernardin, 15. st)

Okorjeti (Glavinić, 17. st)

Okrivljivati (Divković, 16. st)

Omraza (Vrančić, 16. st)
......

memento mori:

Bogoštovlje (Alberti, 16. st)

Bogogrdnik (Kanižlić,18. st)

Bodljiv (Zlatarić,16. st)

Bezudan (Kavanjin, 17. st)

Besputan (Ranjina, 16.st)

#########

nikad čuo za ovo gore

-----------------

bespokojan u srpskom je - nespokojan

besumnjiv u srpskom je - nesumnjiv

bezvjernik u srpskom je - nevernik

Kliknite za proširenje...

Nespokojan (Milićević, Đorđević-19. st.)

Nesumnjiv (Mikalja, 17. st)

Nevjernik (Vrančić, 16. st).

No, budući da je prošla godina Karadžićeva "Srpskog rječnika", 1818., da vidimo, osim normalnih riječi koje je on i prvi zabilježio, i niz njegovih narodnih "ujdurmi":

Ćeratise

Ćerećelija

Ćešenje

Ćimane

Ćorpazar

Ćurdija

Ćurčibaša

Čavragati

Čajati

Čapur

Čatisati

Čeločići
.......................

Urvan Hroboatos:

Ima tog u svim oblicima, k'o šodera. Mali dio je i napravljen prema ruskim i češkim uzorima, no domaćih hrvatskih je koliko hoćeš.I tako je srpski jezik pun pojmova iz čisto kajkavskih vrela. Ne kažem da je to loše, niti da je nenormalno. Nenormalne su (veliko)srpske tlapnje o jeziku kojima truju i dalje dobar komad javnosti....


......

Kliknite za proširenje...

I tako znači, na osnovu par reči koje i nisu u nekoj preteranoj upotrebi u Srbiji ti donosiš zaključak o baštini jednog jezika i etnicitetu iz kojeg je potekao

Urvan Hroboatos:

Malo sam u dokolici prelistavao Rječnik JAZU u kom su zabilježene prve pojavnice, i kada i tko.

U trenutcima ljenčaranje i zabave....

Riječi koje sam isključio su:

a) općeslavenske (mrkva, konj)

b) općejužnoslavenske, zabilježene i u srpskim pisanim spomenicima, no kasnije od hrvatskih

c) usvojenice (puška, boca)

Dakle, veći j dio hrvatskih riječi, velik broj kajkavskih, čakavskih-istarskih, te dalmatinsko-bosanaskih-a kojih nije bilo u srpskim vrelima...One jesu iz slavenskoga fonda, no hrvatskoga (isključivo hrvatskoga? ne znam...) Navedeni su samo prvi autori i vrijeme vjersko-pravnoga spisa.

Sve u svemu tema.

Baruština (Lastrić, 18. st)

Bat (Poljički statut, 15. st)

Baviti (Đorđić, 17. st)

Bečati (Belostenec, 17. st)

Beskrajan (Gundulić, 17, st)

Beskoristan (Kašić, 17, st)

Bespokojan (Stulić, 18. st)

Bespravno (Stulić, 18. st)

Besprijekorno (Stulić, 18. st)

Besputan (Ranjina, 16.st)

Bespuće (Mrnavić, 17. st)

Besraman (Vetranović, 16, st)

Bestidan (Kavanjin, 17. st)

Besumnjiv (Kašić, 17. st)

Besvijesnost (Stulić, 18. st)

Bešćutan (Ančić, 16. st)

Bezazlen (Stulić,18. st)

Bezbrižan (Mikalja, Gundulić, 17. st)

Bezbrojan (Gundulić, Kašić, 17. st)

Bezobziran (Stulić, 18. st)

Bezobrazan (Palmotić, Đorđić, 17. st)

Bezočan (Držić, Zlatarić 16. st)

Bezrazložan (Bella, Glavinić, 17. st)

Bezudan (Kavanjin, 17. st)

Bezuzročan (Stulić, 18. st)

Bezvjernik (Držić, 16. st)

Bezvodan (Postila, 16. st)

Bezvoljan (Stulić, 18. st)

Bičevati (Gučetić, 16. st)

Bijeg (Vetranović, 16. st)

Bijeliti (Vrančić,16. st)

Bodež (Vrančić, 16. st)

Bodljiv (Zlatarić,16. st)

Bogogrdnik (Kanižlić,18. st)

Bogomilost (Kašić, Mikalja, 17. st)

Bogoslužba (Stulić, 18. st)

Bogoubojstvo (Alberti, Gučetić, 16, st)

Bogoštovlje (Alberti, 16. st)

Bojažljiv (Bandulavić, Belostenec, 17. st)

Brazgotina (Vrančić, 16. st)

Brbljati (Stulić, 18. St)

Brdašce (Mon. Croat., 15.st)

Dirnuti (Relković, 18. st)

...

Kliknite za proširenje...

Sve su to srpske i starosrpske reci.
Naravno treba izuzeti hrvatski novogovor ;To je politicka papazjanija sklepana na Avarski nacin.Kao i njihova nespretna "gramatika" srpskog jezika .Npr: Idem se popisati, i ostale gluposti.
To dosledno govori o tome,koliko oni srpski jezik dozivljavaju kao svoj.Narocito kada se trude da ga sto vise izmene kojekakvim besmislicama.

jedina vaša je huurvat

ostale su srpske i 'slovenske'

Koliko je zavladalo to politicko divljanje na Balkanu! Nisu u stanju da shvate prostu cinjenicu - da nigde na svetu ne postoje dva identicna jezika; a kamoli cetiri ...

Politicka satira retardiranih fanatika koja nikakve veze nema sa relevantnom lingvistikom.

Moze Hrvatska himna nazad?

Tragikomična tema jednog salonskog intelektualca, snoba, ljubitelja dobre kapljice suptilno prikrivene neoustaške provenijencije iz reona pokojne HercegBosne.
Iz uvodne rečenice vrišti narcizam. Forumaš je tobože bio dokon pa je u svom genijalnom zanosu iz lenčarenja naišao na veliko otkriće koje će neprosvećenim Srbljima da objasni očas posla i verbalno obriše pod.

Opsesija oko činjenice da su Srbi podelili svoj jezik sa Hrvatima a drugi konstituisali naciju na istom jeziku još uvek ne da mira hrvatskim intelektualcima i wannabe intelektualcima.

Do sredine 19. stoleća na teritoriji današnje HR hrvatski je bio jezik sekundarnog značaja, trebalo je i ključno bilo znati nemački ili madžarski.
Da ne ulazimo u pitanje brojnosti talijanskog, srpskog i raznih u međuvremenu "naturalizovanih" manjina. I njih je ko šodera.

Tema je osnovana na logičkoj grešci i neznanju jer se vodi pretpostavkom da istih reči ili minimalno različitih (tobože sve kajkavske) nema u srednjovekovnoj srpskoj kraljevini, carevini i despotovini, kao i drugim krajevima koje nastanjuju Srbi mimo kakvih državnih tvorevina. Napisati rad ili tezu na osnovu datog izvora i ovakvom "metodologijom" bilo bi opšti predmet srpdačine u svakoj naučnoj zajednici.

Najbolje mi je citiranje Držića i reč nasladiti, uz sve navođenje "velikosrpskih posezanja", što je fin nastavak austrougarske propagandne terminologije i srobofobične histerije.
Presmešan mi je pristup da današnji Hrvati imaju tapiju na reči, jezik i nasleđe Dubrovčana (ili da su ma koje od ovih reči podvedene pod kakav patent), gomila navedenih reči je praktično nepostojeća u Srba, sve neke kučine i natezanja.
Nigde ni reč zahvalnosti Slovaku Šuleku koji je osmislio stotine "hrvatskih riječi".

Cela tema je pokrenuta sa tupavom i netačnom nazovimo idejom koju mala skupina hrvatskih intelektualaca, kao personalno i nacionalno iskompleksiranih ljudi 900 godina bez država i značajno dugo bez rešenog jezičkog pitanja, propagandistički potura sa bajkovitom pričom da su Kroasani tobožnja tisućljetna kultura (vrhunska autoironija) dok su Srbi kakvi necivilizovani ratoborni varvari koji sve prisvajaju dok pripadaju "isključivo" vizantijskom civilizacijskom okviru (višestruko netačno, Srbi su najzapdniji većinski pravoslavni narod, dugo godina podeljeni u dve ili više kulturnih sfera, srpska kultura je otvorena i kontaktna za razliku od zatvorene gotovo autistične megalomanske asimilatorske hrvatske).

Akay:

Tragikomična tema

Tema je osnovana na logičkoj grešci i neznanju jer se vodi pretpostavkom da istih reči ili minimalno različitih (tobože sve kajkavske) nema u srednjovekovnoj srpskoj kraljevini, carevini i despotovini, kao i drugim krajevima koje nastanjuju Srbi mimo kakvih državnih tvorevina. Napisati rad ili tezu na osnovu datog izvora i ovakvom "metodologijom" bilo bi opšti predmet srpdačine u svakoj naučnoj zajednici.

Najbolje mi je citiranje Držića i reč nasladiti, uz sve navođenje "velikosrpskih posezanja", što je fin nastavak austrougarske propagandne terminologije i srobofobične histerije.
Presmešan mi je pristup da današnji Hrvati imaju tapiju na reči, jezik i nasleđe Dubrovčana (ili da su ma koje od ovih reči podvedene pod kakav patent), gomila navedenih reči je praktično nepostojeća u Srba, sve neke kučine i natezanja.
Nigde ni reč zahvalnosti Slovaku Šuleku koji je osmislio stotine "hrvatskih riječi".

Kliknite za proširenje...

U nekoliko navrata na Krstarici, a na mnogo više mesta po "svemrježi" Hroboatos je pokušao pomoću kišobrana i sladoleda ako ne da dokaže kako su "Srbi Hrvatima ukrali jezik", a ono da Srbi koriste neke "hrvatske" reči.

Rimokatolički delatnici su u svrhu prozelitističke aktivnosti - pretvaranja pravolsavnih Srba u katoličke - sastavljali rečnike srpskog jezika (Kašić, Mikalja, della Bella, Stulli itd.) kako bi se na njima obučavali misionari. Ako su tom prilikom skovali neke pojmove prema potrebama prevoda pojmova iz latinskih bogoslovnih knjiga na srpski, činili su to pomoću elemenata iz rečničkog inventara narodnog srpskog jezika i po pravilima tvorbe srpskog narodnog jezika.

Ono što Hrobi ne navodi jeste da je skovano stotine hiljada reči koje se nikada nisu upotrebile. Dovoljno je pogledati kod Šuleka (Rječnik znanstenog nazivlja) i shvatiti da se gleda u groblje potpuno mrtvih reči, nikada upotrebljenih i potpuno besperspektivnih. I sada, ako neko pomisli da skuje neku novu reč, valjda mora prvo da pogleda kod Šuleka da ta reč već ne postoji, jer ju je ovaj "patentirao" kao hrvatsku.

Za sve reči navedene kod Dubrovčana (ali i Bosanaca), dobro si primetio da Hrobi prvo treba da dokaže da Dubrovčani (i Bosanci) nisu pisali srpskim jezikom.

Jedini frekventniji kajkavizmi su nazočan (navzočen), tjedan (sedmica, nedelja) i glede (u pogledu, što se tiče, uvezi sa), a preostalih nekoliko je štokavizovano - npr. terputec - trputac (bokvica).

Interesantno je da su ovi kajkavizmi etimološki oštećeni da bi ušli u štokavski - npr. navzočen bi se štokavizovalo kao na+uz+očan i tu je volšebno ispao vokal u (zato ga valjda danas ima na svim drugim mestima), a tjedan je, ustvari, nespretno i nesrećno preveden kajkavizam-vendizam tedan (tejden) koji, ustvari, označava taj+dan, a misli se upravo na nedelju, dan za slavljenje Boga. Kuriozitet je da ni sami ne znaju da njihova reč za sedmicu tjedan takođe izvorno označava nedelju. I tako smo dobili tobož jekavsku reč tjedan, a s jatom veze nema. Ovo je bilo bitno da se pokaže kako je hrvatski jekavski, iako Hrvati jekavci nikad nisu postojali. Ovakav etimološki i tvorbeni haos je, izgleda, poželjan u poslovično purističkom kroatizmu kada su u pitanju reči kojih nema kod Srba. A ako ih ima, kaonpr. gluvoća, onda se one podešavaju prema arhaičnom srpskom obrascu - gluhoća i suprotno, ako su arhaične kao prevazići, onda se osavremenjuju kao nadići. Pa, izvolite, gospodo, popravite puristički te lingvističke nakarade kao što su "tjedan" i "nazočan", kad vam je toliko stalo.

U zaključku, ako neko ko nije Srbin, npr. Slovak je ili Nemac, posegne za srpskim rečima i pravilima tvorbe kako bi skovao novu reč, to tu reč ne čini slovačkom ili nemačkom, zar ne? Tako je i sa rečima sladoled i kišobran.

Urvan Hroboatos:

Nevjernik (Vrančić, 16. st).

Kliknite za proširenje...

naravno da je hrvatska reč, vidiš da je ubačeno slovo ' j '

isto kao kad bi reč - usljedbena tjelespojka bila --> usledbena telespojka

i eto srpske reči

Nenormalne su (veliko)srpske tlapnje o jeziku kojima truju i dalje dobar komad javnosti....

Kliknite za proširenje...

Halucinacija ultima.

Urvan Hroboatos:

Nespokojan (Milićević, Đorđević-19. st.)

Kliknite za proširenje...

Ovo ti je primer srpksih autora koji su skovali hrvatsku reč ili šta?

novohrvatski 'jezik' je dokaz da žele biti različiti od srpskog što daje za evidentno da nemaju svoj izvorni jezik
već su sve preuzeli i modifikovali po - njihovom

Ja nikad nisam negirao postojanje srpskog jezika. Za mene, to je nešto kao hrvatski u stripu, Croatian for dummies. Crnogorski je srpski u stripu, a bosanski je sam strip.

zekoslava mrkvu vam ne vracamo!

Mrkalj:

Ovo ti je primer srpksih autora koji su skovali hrvatsku reč ili šta?

Kliknite za proširenje...

Ne, nego da ti je IQ iznad sobne temperature, shvatio bi da je ta riječ prvo zabilježena kod srpskih pisaca u 19. st.

Belostenec, Belostenec.....to je za ove naše srbeke muka pregolema. U srpskom književnom jeziku više kajkavskoga nego braće Rusa. Pa i u gramatici, iako najvjerojatnije nije baš bio u pravu, svejedno je Starčevićeva fora dobra....

https://hr.wikisource.org/wiki/Odgovor_"Srbskome_Dnevniku"_i_beogradskim_novinam

Dr A(nte) Starčević

ODGOVOR SRBSKOME DNEVNIKU I BEOGRADSKIM NOVINAM.
................................
— Odkuda ima naš narod oko Beograda i po Sremu e u rečih n. p. dete, lepo, mleko itd. Gospodo, kažite g. Šafafiku i g. Miklošiću da je to glas kajkavacah, kažite im, da je tamošnji jezik još i danas pun kajkavštine. Ja sam vidio, da nekoi Sremac piše otcu: „dragi otac!" To je gospodo, kajkavski vokativ. Vi i danas govorite n. p. „pomoz, ne-daj, oslobodi bog." To je, gospodo, čisti kajkavski modus optativus. Vidite li, kako vas kajkavci još i danas za uši derže?

I pita se mnoze da napravi od gomana (h) ali ne moze da se jede.

roland juno:

zekoslava mrkvu vam ne vracamo!

Kliknite za proširenje...

On ionako nije ništa spram miša Miće i mačka Momčila.

Urvan Hroboatos:

Ja nikad nisam negirao postojanje srpskog jezika. Za mene, to je nešto kao hrvatski u stripu, Croatian for dummies. Crnogorski je srpski u stripu, a bosanski je sam strip.

Kliknite za proširenje...

Црногорски је српски у стрипу, а тај стрип „цртали” Хрвати (и једна Украјинка)?

Иначе, апсолутно се слажем с тобом, рођени мој, српски је заиста Croatian – for dummies!

Urvan Hroboatos:

Ja nikad nisam negirao postojanje srpskog jezika. Za mene, to je nešto kao hrvatski u stripu, Croatian for dummies. Crnogorski je srpski u stripu, a bosanski je sam strip.

Kliknite za proširenje...

Znači, ti si Bosanac, sudeći po avataru?

- - - - - - - - - -

Urvan Hroboatos:

Ne, nego da ti je IQ iznad sobne temperature, shvatio bi da je ta riječ prvo zabilježena kod srpskih pisaca u 19. st.

Kliknite za proširenje...

Ja vidim da si ti u takvoj sobi bio jer - mozak ti je spržen - ostali samo dugmići.

Urvan Hroboatos:

U srpskom književnom jeziku više kajkavskoga nego braće Rusa. Pa i u gramatici, iako najvjerojatnije nije baš bio u pravu, svejedno je Starčevićeva fora dobra....

https://hr.wikisource.org/wiki/Odgovor_"Srbskome_Dnevniku"_i_beogradskim_novinam

Dr A(nte) Starčević

ODGOVOR SRBSKOME DNEVNIKU I BEOGRADSKIM NOVINAM.
................................
— Odkuda ima naš narod oko Beograda i po Sremu e u rečih n. p. dete, lepo, mleko itd. Gospodo, kažite g. Šafafiku i g. Miklošiću da je to glas kajkavacah, kažite im, da je tamošnji jezik još i danas pun kajkavštine. Ja sam vidio, da nekoi Sremac piše otcu: „dragi otac!" To je gospodo, kajkavski vokativ. Vi i danas govorite n. p. „pomoz, ne-daj, oslobodi bog." To je, gospodo, čisti kajkavski modus optativus. Vidite li, kako vas kajkavci još i danas za uši derže?

Kliknite za proširenje...

Urvan Hroboatos:

Gospodo, kažite g. Šafafiku i g. Miklošiću da je to glas kajkavacah, kažite im, da je tamošnji jezik još i danas pun kajkavštine. Ja sam vidio, da nekoi Sremac piše otcu: „dragi otac!" To je gospodo, kajkavski vokativ. Vi i danas govorite n. p. „pomoz, ne-daj, oslobodi bog." To je, gospodo, čisti kajkavski modus optativus. Vidite li, kako vas kajkavci još i danas za uši derže? Ikavština (dite, lipo, itd.) je, kako svak izvan vas i g. Šafafika zna, čista čakavština, o kojoj na tisuća starih pisamah govori, a čakavci su koreniti Hervati, t. j. oni, koji su se najpervi, kao gospodujući narod za Hervate izdali. Blekavština (diete, liepo itd.) to je, što opet izvan vas i g. Šafafika svak zna, sintetizam ili sdruženje ikavštine i ekavštine, a taj se smes najprie u cerkvi hervatskoj zametnuo. Kažite g. Šafafiku i g. Miklošiću, da se ovaj sintetizam i kod mnogih kajkavacah nalazi, kažite im, da nekoji slovenci našim blekavcem protivno sdružuju i i e, t. j. oni nevele n. p. piesma, nego peisma, ne viera, nego veira, itd.

Kliknite za proširenje...

Urvan Hroboatos:

Zayebati ti kajkavci. Možda je Ante Starčević, u svađi sa "Srbskim dnevnikom", bio
u pravu.....
http://hr.wikipedia.org/wiki/Govori_o_hrvatskom_jeziku

Odkuda ima naš narod oko Beograda i po Sremu e u rečih n. p. dete, lepo, mleko itd. Gospodo,
kažite g. Šafafiku i g. Miklošiću da je to glas kajkavacah, kažite im, da je tamošnji jezik još i
danas pun kajkavštine. Ja sam vidio, da nekoi Sremac piše otcu: „dragi otac!" To je
gospodo, kajkavski vokativ. Vi i danas govorite n. p. „pomoz, ne-daj, oslobodi bog."
To je, gospodo, čisti kajkavski modus optativus. Vidite li, kako vas kajkavci još i danas za uši derže?

Kliknite za proširenje...

Urvan Hroboatos:

Možda je Starčević bio i najeksplicitniji:
Servi Konstantinovi, to je temelj vaš. Možda ćete se vi i g. Šafarik nada time čuditi, ali se nečude istinu ljubeći ljudi. — Odkuda ima naš narod oko Beograda i po Sremu e u rečih n. p. dete, lepo, mleko itd. Gospodo, kažite g. Šafafiku i g. Miklošiću da je to glas kajkavacah, kažite im, da je tamošnji jezik još i danas pun kajkavštine. Ja sam vidio, da nekoi Sremac piše otcu: „dragi otac!" To je gospodo, kajkavski vokativ. Vi i danas govorite n. p. „pomoz, ne-daj, oslobodi bog." To je, gospodo, čisti kajkavski modus optativus. Vidite li, kako vas kajkavci još i danas za uši derže?

Kliknite za proširenje...

Šta reći?
"Kad sam bio mali progutao sam ploču. I sad mi nije ništa...I sad mi nije ništa...I sad mi nije ništa...I sad mi nije ništa...I sad mi nije ništa..."