Kupovina stana iz kredita VS rentiranje

Planiram :D ... tako sam i mislio. :)



pa stan bi trebalo da izgubi vise malo vise od 40% vrednosti, za sta mislim da je u sledecih 25 godina sansa minimalna.

sto se rente tice, to je vrlo tesko reci. ne u smislu opsteg kretanja cene kirija, nego sta ce pojedinac naci i po kojoj ceni?

takodje treba uracunati da nemaju svi srece da nadju stan koji im odgovara dugorocno, te postoji trosak od oko 500 evra prilikom svake selidbe, a za 25 godina lako moze da ih bude i 10.

Naravno, a tu su i deca kao element računice i kvalitet života kao opisni faktor, kod stanova koji se kupuju radi rešavanja stambenog pitanja porodice.
Za vreme koje razmatramo, deca, valjda, rastu i postaju tinejdžeri.
Ono što je moglo proći u vreme kad su bili mali, teško da će proći u vreme 10-18 godine.
Porodični stanovi čija je renta 300 evra sigurno ne nude noviji nameštaj i toliko sjajne uslove.
Za to se mora izdvojiti više novca. I do 500 evra za luksuznije opremljen stan na istoj lokaciji.
To dodatno menja računicu u korist kredita.
 
Naravno, a tu su i deca kao element računice i kvalitet života kao opisni faktor, kod stanova koji se kupuju radi rešavanja stambenog pitanja porodice.
Za vreme koje razmatramo, deca, valjda, rastu i postaju tinejdžeri.
Ono što je moglo proći u vreme kad su bili mali, teško da će proći u vreme 10-18 godine.
Porodični stanovi čija je renta 300 evra sigurno ne nude noviji nameštaj i toliko sjajne uslove.
Za to se mora izdvojiti više novca. I do 500 evra za luksuznije opremljen stan na istoj lokaciji.
To dodatno menja računicu u korist kredita.

Kao sto znas ja sam totalni amater za ekonomiju, ali nisam za biznis.

Niko od nas ne moze bas sve da zna i predvidi, pogotovu ako su odluke tako slozene.

Nekada jednostavno moras da slusas gut instinct... to pominjem zato sto znam bracni par koji je imao upravo tu situaciju.

Uzeli su slican stan kao ovaj nas hipoteticki, oko 10 kvadrata manje i 10 hiljada manje, ali tu su. 20% ucesca, EURIBOR, preko ERSTE banke.

Osecaj mi kaze da nisu pogresili. Ne umem da objasnim tacno zasto, ali mi se cini da je to bila dobra finansijska odluka, i dobra odluka uopste.
 
Challenge accepted :D

U pravu si, hajde da to obradimo kroz kategorije. Prva koju si naveo je samac, naravno racunamo da mobilnost nije bitna, jer ako jeste onda naravno ne kupujes nekretninu.

Znaci, mladi samac (koji ce se u perspektivi verovatno ozeniti), zeli da ostane u Srbiji, nema kapital, nema nekretninu. Iskreno mislim da je i za takvu osobu Beograd bolji izbor od bilo cega drugog, narocito ako mu je tu posao, a sanse su da jeste.

Novi Beograd (veci deo) jeste napravljen kao gomila betonjerki, radnickih spavaonica i to... mada sada ovde imas Blok A, Belvil, West, Wellport, Park 11, Sakura park, itd... a to nikako nisu betonjerke. Mada, recimo da ovaj nas Mica razmislja samo o starogradnji.

Sada, u Beogradu da iznajmis sobicu za 50 evra? Jako, jako tesko. Ja mislim da ta opcija sa sobama nije prihvatljiva bilo kome ko ima vise od 20 godina, ne ide da odrastao covek zivi pod krovom neke babe. Znaci minimum 150 evra, grasonjera u Mirijevu ili na Karaburmi.

Super je profesorska kolonija, mislim ipak je to centar grada. :) Siri, ali centar. Meni je recimo prelepo univerzitetsko naselje na BB, neverovatno kvalitetne zgrade, ali ubijaju sa cenom kvadrata.

Sta ce ti kuca 50km od Beograda? To ne razumem. Elem, dolazimo do najzanimljivijeg dela... recimo da ovaj nas Mica usteka 10k, i nadje jos 10 Mica sa 10k... kako finkcionise to "medjusobno finansiranje" , i sta tacno na taj nacin moze da uradi 10 ljudi sa 100k?
Не видех аргументе, али добро.

Кућа 50 км од Центра, што је неких реално 20 км од Београда као таквог. Е, сад, шта се све рачуна у Београд...
Како шта ће? Па прво, много је јефтиније него да купује спаваоницу од 60м2 у граду. Друго, одмара се сваку ноћ, јер треба радити. Нема урлајућих клинаца, нема петарди, нема пијанаца који гракћу сваку ноћ, нема мајмуна који турирају у 2 ујутру ауто или мотор јер су управо погледали брзе и бесне...мир и тишина, одмор. Долази на посао ујутру, враћа се увече или изнајмљује собицу да преспава и то само ако заглави и мора.

Тренутна цена станова у проф. колонији је врло ниска, нешто мало преко 1000 по м2, доста поткровља се продаје а зна се да су та поткровља максимално 3. спрат и да неће ићи вишље. Наведени објекти на НБГ су прескупи за Мићу јер би Мића тебао да има приватну фирму и обрт од пар милиона евра да би размишљао о тим Белвилима и инима, који су опет фуш изградња јер једноставно нема више ни материјала ни градње као некад јер се брза за све паре. Скоро био код другара у Милана Ракића, новоградња, отпада глет маса са зидова, пуцају надвратници...не знам, мени није доживљај, можда неком јесте да да 2500 е/м2 па да поправља...

И занимљив део се зове узајамна помоћ, зато сам рекао да Мића треба да нађе Стеву и Милана који ће да дигну прво његову кућу па онда Миланову и онда Стевину. Везани уговорима јер знамо се...

И наравно, рачунамо да Мића, кад је већ остао, хоће и да се жени, па је кућа много боље решење него да пакује себе, жену, децу, ташту, таста, стару мајку и шогора у 60м2. Јер Мића треба да буде домаћин, ако не, онда ништа.z:)
 
pa sta ce mi argumenti kad' se ne raspravljamo, nego saradjujemo? :)

elem, sto se tice prve stvari niko nije lud da putuje 2 sata do posla, to rade samo ljudi koji moraju... da putujes sa Dunavca ili iz Ralje do Vukovog spomenika recimo je katastrofa.

um, sve sto valja na Profesorskoj koloniji ide od 1600 evra kvadrat za vece stanove, do 1900 za manje... a mozda i vise sada. Ovde pricam o starogradnji. Potkrovlje i prizemlje ne dolazi u obzir na takvoj lokaciji, iz mnogo razloga.

Aha, na to si mislio. :D Pa to je ok, ekonomija poznaje pojam ortackog drustva... samo ne vidim smisao u navedenom primeru... posto ce tipa Radomir da umre dok Mica, Steva i Milan naprave kuce, i sta je onda poenta? Ili ja nisam dobro razumeo koncepciju? :)
 
Inace, ta nemacka prva mi se cini kao skroz korektna banka... da li mozes preporuciti neke banke u smislu fer kredita i fer odnosa prema klijentima?

Nemam konkretnu da ti preporučim, nisam u tim konkretnim vodama.
Poenta je da ispitaš uslove kod svake i uporediš
- kamatnu stopu
- naknadu za obradu zahteva
- prateće administrativne troškove (recimo procena vrednosti, njena učestalost, vezanost za određene procenitelje
- troškovi održavanja kredita (neke banke tu budalaštinu naplaćuju u procentualnom iznosu u odnosu na glavnicu na godišnjem nivou)
- brzina odobrenja kredita
- praksa banke oko eventualnog restrukturiranja (ne daj, Bože)
- obavezan NKOSK glupost ili ne
- kurs po kojem ti isplate kredit i naplaćuju ratu

itd...
 
pa sta ce mi argumenti kad' se ne raspravljamo, nego saradjujemo? :)

elem, sto se tice prve stvari niko nije lud da putuje 2 sata do posla, to rade samo ljudi koji moraju... da putujes sa Dunavca ili iz Ralje do Vukovog spomenika recimo je katastrofa.

um, sve sto valja na Profesorskoj koloniji ide od 1600 evra kvadrat za vece stanove, do 1900 za manje... a mozda i vise sada. Ovde pricam o starogradnji. Potkrovlje i prizemlje ne dolazi u obzir na takvoj lokaciji, iz mnogo razloga.

Aha, na to si mislio. :D Pa to je ok, ekonomija poznaje pojam ortackog drustva... samo ne vidim smisao u navedenom primeru... posto ce tipa Radomir da umre dok Mica, Steva i Milan naprave kuce, i sta je onda poenta? Ili ja nisam dobro razumeo koncepciju? :)

Дај један.

Која је вероватноћа да ће Радомир да умре са 30 година? Шта ако узме кредит од банке па умре а банка избаци жену и децу из стана? Мислим, или причамо реално или причамо о хипотетичким "шта ако Перу згази воз" ситуацијама.

Треба аргумент јер имамо различита мишљења и могуће је да имаш логично објашњење зашто НБГ а ја га не видим. Ако сарађујемо, зашто ми ускраћујеш информацију?
 
opšta ekonomska situacija

Misljenja sam da je ekonomska situacija u Srbiji znatno losija nego sto je nasa Vlada prikazuje. Neki stvarni privredni rast Srbija bi jedino mogla ostvariti ozbiljnim ekonomskim, pravnim i politickim reformama. Smatram da su sanse da se to desi minimalne, i stoga predvidjam da ce Srbija nastaviti da tapka u mestu sa cemerno niskom stopom rasta. Sto se trzista kapitala tice, smatram da trenutno imamo klasican balon - cene nekretnina su napumpane bez realnog ekonomskog pokrica. Ovakve primere smo imali manje-vise u svim kapitalstickim zemljama u modernoj istoriji, a ekstremniji primeri su pucanje balona na trzistu nekretnina u Americi i Japanu. Princip je isti, balon mora puci pre ili kasnije, a ja mislim da ce u nasem slucaju to biti pre. Sve u svemu, predvidjam da nam se blizi jos jedna kriza kao ona 2008., mozda samo u blazoj varijanti, a mozda ni to.

lična finansijska situacija i perspektive

Mislim da ovde prvo treba napraviti neke podele, to jest definisati kategorije. Neka osnovna, prva podela koja mi pada na pamet je po razlogu kupovine nekretnine:

1. Kupovina nekretnine sa svrhom resavanja stambenog pitanja

2. Kupovina nekretnine kao vid stednje

3. Kupovina nekretnine kao investicija

Ako sam nesto zaboravio, slobodno uskocite. Mozemo podeliti kupce i po plateznoj sposobnosti:

1. Oni koji ne poseduju nekretninu ni kapital, ali su kreditno sposobni.

2. Oni koji ne poseduju nekretninu, ali poseduju kapital.

3. Oni koji poseduju nekretninu, i poseduju kapital.

Polozaj svake od ovih kategorija je drugaciji u finansijskom smislu, pa se to mora uzeti u obzir kada se razmatraju finansijske odluke, narocito ovako vazne. Pokusacu da budem objektivan, i da ne zanemarujem ni jednu od ovih kategorija, ali priznajem da me najvise zanima kategorija broj 3, u obe podele. Svaka informacija o toj kategoriji je dobrodosla. Licno, i jedna i druga situacija za men imaju prednosti i mana, prosao sam obe, i naginjem ka posedovanju nekretnine. Prednost podstanrstva je mobilnost i manje odgovornosti, a mane su nesigurnost po pitanju duzine boravka, nemogucnost da osoba zivotni prostor uredi kompletno prema svojim potrebama i psiholoska tezina kada neko nije "svoj na svome". Prednosti posedovanja nekretnine su suprotnosti od mana iznajmljivanja. Znaci, sigurnost u smislu duzine boravka, mogucnost da osoba radi sta god zeli sa nekretninom i osecaj da osoba poseduje "dom". Mane su suprotnost od prednosti iznajmljivanja. Veca odgovornost, preuzimanje na sebe troskova amortizacije i smanjena mobilnost. Sledeca teza u sledecem postu. :)
1. Kupovina nekretnine sa svrhom resavanja stambenog pitanja

Postoje tri generalne potkategorije ljudi koji stan kupuju radi rešavanja stambenog pitanja:
1a. samci, bez želje sa porodicom
1b. samci, sa željom za porodicom
1c. porodice (sa decom, ili planiraju decu)

Uprošćeno:
- za ove 1a, svejedno je, pitanje je samo lične računice, gde je potrebno uzeti u obzir i status u starosti. Ili da plaća rentu, a štedi za starost. Ili da kupi stan, živi u njemu, pa u penziji da živi u staračkom domu od penzije i izdavanja stana.

- za ove 1b, mislim da nije pametna kupovina stana, niti malog, niti većeg za porodicu. Dok ne formiraju porodicu, vide kojim ukupnim prihodima raspolažu, koje su preferencije lokacije, šta im je činiti i sl.

- za 1c, ima smisla kupovati stan pre ulaska dece u pubertet. Za to vreme štednjom povećati učešće, koje će smanjiti ročnost, ratu i izloženost riziku promene kamatne stope (ako uzimaju kredit sa varijabilnom kam.stopom).

Kategorija 2. i 3. suštinski je razlika koliko novca imaju.
Pod kupovinom stana za štednju, podrazumevam stanove koji se izdaju za neku prosečnu rentu, dok su investicioni stanovi oni koji su na ekskluzivnoj lokaciji i nose veću rentu.

Pravim neku matricu rešenja za ove kategorije, pa ću je kasnije predstaviti
 
Ovako nešto, npr.


Untitled.jpg
 

Prilozi

  • Untitled.jpg
    Untitled.jpg
    42,8 KB · Pregleda: 6
Pričao sam skoro sa čovekom koji je kupio stan za ćerku koja se rodila 2008-me. Mali stan u novogradnji u Zemunu, 40-tak kvadrata. Plaća ratu banci 240 evra, a izdaje ga za 190, i planira da ga prepiše na dete kad postane punoletno, malo nakon toga će biti i otplaćena poslednja rata... za 50 evra mesečno, koliko njega košta. Nije loše.
 
Po meni postoji mnogo isplativijih nacina da se kredit za nekretnine obrce,
jer ni rentijerstvo nije posao na kome se spava.
Ne znam, ja mislim da ima malo boljih poslova od toga. Gledam vlasnika prostora u kom je moja firma, mi smo ovde od 2003-će, dali smo mu pola miliona evra do sad, a vidim ga jednom do dva puta godišnje. Nekad ga pozovem, baš retko, ako nešto treba, on čas na Siciliji, čas na Tajlandu, čas u Rusiji... pravim vazda čoveku račun u romingu... :lol:
 
Iz ugla nekog ko je digao kredit za stan na 20 godina i otplatio ga nakon 10, možda bih mogao da vam dam par korisnih saveta.
- Ne opterećujte nikad platu ratom za kredit sa više od 30%. U pitanju je previše dug period. Mene je za 10 godina snašlo jedno smanjenje plate u decembru 2008 i nagli skok chf. Da sam bio opterećen sa 50%, morao bih da odustanem od kredita.
- Obavezno utvrdite da li banka naplaćuje proviziju za prevremenu otplatu dela ili celog kredita.
- Probajte da obezbedite što veće učešće. Bolje sada uštekajte što više, ne zalećite se u kupovinu. Mislim da je recesija na pragu i cene stanova će za godinu dana biti niže.
- Ako dobijete povećanje plate, skratite rok otplate. Čim skupite 5-6 soma, vratite deo glavnice. Ovim ćete poprilično smanjiti kamatu.

Još jednu stvar je bitno da znate: u slučaju da dođete u docnju i banka aktivira hipoteku, zakon nije na vašoj strani. Ako dugujete banci npr. 70000 a vaša nekretnina se proda za 65000, banka ima zakonsko pravo da od vas potražuje preostalih 5000.
 
Iz ugla nekog ko je digao kredit za stan na 20 godina i otplatio ga nakon 10, možda bih mogao da vam dam par korisnih saveta.
- Ne opterećujte nikad platu ratom za kredit sa više od 30%. U pitanju je previše dug period. Mene je za 10 godina snašlo jedno smanjenje plate u decembru 2008 i nagli skok chf. Da sam bio opterećen sa 50%, morao bih da odustanem od kredita.
- Obavezno utvrdite da li banka naplaćuje proviziju za prevremenu otplatu dela ili celog kredita.
- Probajte da obezbedite što veće učešće. Bolje sada uštekajte što više, ne zalećite se u kupovinu. Mislim da je recesija na pragu i cene stanova će za godinu dana biti niže.
- Ako dobijete povećanje plate, skratite rok otplate. Čim skupite 5-6 soma, vratite deo glavnice. Ovim ćete poprilično smanjiti kamatu.

Još jednu stvar je bitno da znate: u slučaju da dođete u docnju i banka aktivira hipoteku, zakon nije na vašoj strani. Ako dugujete banci npr. 70000 a vaša nekretnina se proda za 65000, banka ima zakonsko pravo da od vas potražuje preostalih 5000.

haha Kakav plebejac
 
Kupovina sopstvenog stana predstavlja najvažniju finansijsku i investicionu odluku svakog pojedinca.


Takođe mislim, da je mudro ne ulaziti u kredit sa minimalno zahtevanim učešćem (trenutno 20%), već obezbediti veće učešće koje bi smanjilo troškove kamate i smanjilo potencijalni negativni efekat rasta kamata.

Šta vi mislite?

А да га не купујемо уопште него да изаберемо ову другу варијанту..

 
Tesko je reci sta je u Srbiji dobra logika, sto se tice kupovine stana/stanova. Na duge staze, uvek je bolje kupiti nego rentirati. Teoretski, ako je market dobar, i ocekuje se rast cena nekretnina, cilj je u stvari uzeti kredit sa sto manje ucesca, ili tj. sa minimalnim ucescem koje banke te zemlje dozvoljavaju. Ja sam svojevremeno kupovala stan sa 5% ucesca (u Australiji), jer se smatra nerazumnim zarobljavati tesko ustedjena sredstva stavljajuci ih u ucesce. Bolje ih je iskoristiti za ucesce u sledecoj nekretnini, tj. uzeti jos neki stan koji moze sam sebe da otplacuje. 10% ucesca je konzervativni standard, 20% je ultra konzervativno, toliko se nekada zahtevalo da se polozi u zapadnim zemljama u 50-tim godinama 20 veka, kada jos nije bilo modernih fleksibilnih bankarskih proizvoda. Svojevremeno sam neko vreme u US radila za Countrywide, firmi koja je bila jedan od naj vecih rezidencijalnih kreditora u prime i sub prime marketima. I tada, kao i sada, tamo krediti mogu da se dobiju i bez ikakvog ucesca, cak i bez hipoteke na drugoj nekretnini. Poenta je u LTV ratio (loan to value ratio). Znaci, recimo da vasa tetka ima stan koji vredi 100 000e, i posto vas voli, ona hoce da vam ga proda za 50 000e, jer je stara i vi brinete o njoj itd. Odete u banku i trazite taj iznos kredita, posto je u tom slucaju LTV 50%, od vrednosti nekretnine (kolaterala) ne treba vam niti depozit, niti koliko, niti kako zaradjujete, i dobicete kredit. Zasto? Zato sto banka kao kreditor, drzi hipoteku toga stana, i oni maju veliki zalog finansijske sigurnosti u 50% vrednosti stana preko kredita koji su vam odobrili, i to nije njihov problem kako ce te da otplacujete kredit. Ako nemozete, uzece vam stan, oni bas nista ne gube. Elem, ovaj primer u Srbiji nije moguc...a zasto, e, to meni niko ne moze da objasni. Dobro, skrenuh malo sa teme, ali mislim da je, ako se radi o resavanju stambenog pitnja, uvek bolje kupiti. Nije na odmet, gledati jevtinije nekretnine, koje su u originalnom stanju ili zahtevaju renoviranje, jer mogu da se kupe za manje para, a renoviranje onda moze da se sprovede dodatno, sa nizom manjih inkrimentalnih ulaganja.
 
Tesko je reci sta je u Srbiji dobra logika, sto se tice kupovine stana/stanova. Na duge staze, uvek je bolje kupiti nego rentirati. Teoretski, ako je market dobar, i ocekuje se rast cena nekretnina, cilj je u stvari uzeti kredit sa sto manje ucesca, ili tj. sa minimalnim ucescem koje banke te zemlje dozvoljavaju. Ja sam svojevremeno kupovala stan sa 5% ucesca (u Australiji), jer se smatra nerazumnim zarobljavati tesko ustedjena sredstva stavljajuci ih u ucesce. Bolje ih je iskoristiti za ucesce u sledecoj nekretnini, tj. uzeti jos neki stan koji moze sam sebe da otplacuje. 10% ucesca je konzervativni standard, 20% je ultra konzervativno, toliko se nekada zahtevalo da se polozi u zapadnim zemljama u 50-tim godinama 20 veka, kada jos nije bilo modernih fleksibilnih bankarskih proizvoda. Svojevremeno sam neko vreme u US radila za Countrywide, firmi koja je bila jedan od naj vecih rezidencijalnih kreditora u prime i sub prime marketima. I tada, kao i sada, tamo krediti mogu da se dobiju i bez ikakvog ucesca, cak i bez hipoteke na drugoj nekretnini. Poenta je u LTV ratio (loan to value ratio). Znaci, recimo da vasa tetka ima stan koji vredi 100 000e, i posto vas voli, ona hoce da vam ga proda za 50 000e, jer je stara i vi brinete o njoj itd. Odete u banku i trazite taj iznos kredita, posto je u tom slucaju LTV 50%, od vrednosti nekretnine (kolaterala) ne treba vam niti depozit, niti koliko, niti kako zaradjujete, i dobicete kredit. Zasto? Zato sto banka kao kreditor, drzi hipoteku toga stana, i oni maju veliki zalog finansijske sigurnosti u 50% vrednosti stana preko kredita koji su vam odobrili, i to nije njihov problem kako ce te da otplacujete kredit. Ako nemozete, uzece vam stan, oni bas nista ne gube. Elem, ovaj primer u Srbiji nije moguc...a zasto, e, to meni niko ne moze da objasni. Dobro, skrenuh malo sa teme, ali mislim da je, ako se radi o resavanju stambenog pitnja, uvek bolje kupiti. Nije na odmet, gledati jevtinije nekretnine, koje su u originalnom stanju ili zahtevaju renoviranje, jer mogu da se kupe za manje para, a renoviranje onda moze da se sprovede dodatno, sa nizom manjih inkrimentalnih ulaganja.
Moguće je u Srbiji uzeti hipotekarni kredit, ako si na to mislila. A fora koju pominješ sa tetkom nije moguća u Srbiji zbog brojnih zloupotreba. U praksi, kod nas je bilo raširena prodaja kuća među srodnicima. Vrlo brzo je NKOSK uvideo da takvi ugovori u ogromnom procentu završavaju zaplenom objekta pod hipotekom. A svi znamo da banke ne vole taj scenario.
 
Kupovina sopstvenog stana predstavlja najvažniju finansijsku i investicionu odluku svakog pojedinca.

Ta odluka dobija na težini kod osoba koje nisu dobile nešto značajno u nasledstvo, već i ulazak u kredit finansiraju novcem stečenim sopstvenom štednjom, a u međuvremenu oformili i porodicu.

Investicija u stan je najnediversifikovanija finansijska odluka koju ćete napraviti u svom životu.

Mnogi faktori su od uticaja na tu odluku:
- cene nekretnina generalno, tj.njihov opšti nivo i trend
- opšta ekonomska situacija
- lična finansijska situacija i perspektive
- kamatne stope
- visina rente
- lokacija
- visina štednje i njen očekivani rast
- nova/stara gradnja
- period otplate

Ja kao ekonomista, sa dugogodišnjim iskustvom u finansijskom sektoru, opet nisam najčistije s tim šta činiti, pri ovakvim uslovima i okolnostima.

Neko moje lično mišljenje jeste da je porast cena nekretnina, zabeležen u Srbiji 2017. i 2018. kratkog daha, te da u uslovima kamatnih stopa koje su na izuzetno niskom nivou poslednjih par godina (EURIBOR i LIBOR u minusu), može se očekivati da će porast cena nekretnina, izazvan većom dostupnošću kredita, biti ograničen onog trenutka kada se kamate povećaju...

Takođe mislim, da je mudro ne ulaziti u kredit sa minimalno zahtevanim učešćem (trenutno 20%), već obezbediti veće učešće koje bi smanjilo troškove kamate i smanjilo potencijalni negativni efekat rasta kamata.

Šta vi mislite?

Zaboravili ste neke važne stvari da napomenete:
Dugogodišnji kredit skriva i nepredviđene probleme.Primera radi ko garantuje da nekog u međuvremenu jedna "srčka" ne snađe
U familiji neko umre,dodatni trošak.
Ako je mladi bračni par žena kidne sa drugim ili obrnuto.
Ostane se bez posla a niko ne garantuje hoće li neko raditi za veću ili manju platu.
Dakle treba dobro kalkulisati i dodati sve mogućnosti.
 
Zaboravili ste neke važne stvari da napomenete:
Dugogodišnji kredit skriva i nepredviđene probleme.Primera radi ko garantuje da nekog u međuvremenu jedna "srčka" ne snađe
U familiji neko umre,dodatni trošak.
Ako je mladi bračni par žena kidne sa drugim ili obrnuto.
Ostane se bez posla a niko ne garantuje hoće li neko raditi za veću ili manju platu.
Dakle treba dobro kalkulisati i dodati sve mogućnosti.
Šta to menja u odnosu na rentiranje?
 
Ja to gledam kao dugoročnu štednju.. kapital za nešto više .. Na zapadu biti vlasnik nekretnine je pod moranjem ako želite nešto više jer bez vlasništva je gotovo nemoguće startati.. Rentiranje stana u Srbiji se ne isplati loše tržište sitno.. Jedino da je neko nasledio kuću na dobroj lokaciji pa da je napravi za ambasade ili predstsvnistva za neke velike firme a ovo za 150-200evra mesečno to je malo za bilo šta..
 
Oko čega uopšte palamudite?

Nijedan kredit nije dobar, to je več odavno prešlo u folklor.

Ali ako ima kredita koji je jedini iole smislen, to je stambeni. Možete se tu frljati koliko banka zaradi na vama, međutim niko nema protuargument za jedino pitanje: nakon što ste 20 godina plaćali kiriju, da li će stan biti vaš? I, nakon što ste 20 godina plaćali kredit, da li će stan biti vaš? Vaše dece, nebitno?

Naravno, banka će da zaradi na vama, nije to crveni krst, ali zapitajte se još jednom. I gazda/gazde će da zarade na vama, možda manje na prvi pogled, ali to nikad neće biti vaša nekretnina. Ko onda tu zarađuje više na vama, zapravo?


p.s. Ovo se ne odnosi za maloumnike koji su uzimali kredite u švajcarcima.
 
Sada su lude cene kvadrata, mislim da treba sacekati godinu dve, da se vidi u kom pravcu ce se kretati trziste.
Izgleda da se aktivirao neki novi Saric ili se peru neki ozbiljni novci.
Trebalo bi i investitorima naplacivati porez i racune na nekretnine da im se vise isplati da brze prodaju
a ne da im stoji stan u oglasima po 2-3 godine, za nerealne pare.

Sto se tice Novog Beograda, mozda je nekada bio spavaonica ali sad to sigurno nije,
Novi Beograd je sada biznis centar grada, sa sadrzajima kakvim hoces, trzni centri , reke, kafici , splavovim restorani, nema sta nema,
vise ne zaostaje za Centrom, a ko radi na tamo ne mora da prelazi mostove svaki dan u spicu , a to je +.

Kvalitetne novogradnje ima A Blok, Savada, west65, ima i neka kasarna u Zemunu gde prave naselje,
zida se nesto i iza Airport Citija
evo i preko puta Merkatora napravili 3 zgrade ove godine, cena kvadrata sitnica 2300+.

Kod Tasa Central Garden se rasprodao, a kvadrat oko 2500.

Takva su vremena dosla da je tesko naci parking mesto u bilo kom delu grada, treba ukalkulisati i kupovinu
parking - garaznog mesta u te racunice sa kreditom i stanom.
 
Poslednja izmena:

Back
Top