Tradicionalni masakr

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
333.571
Više desetina kitova ubijeno je u jednom zalivu Farskih ostrva, a fotografije tog masakra i krvlju obojene vode uznemirile su javnost širom sveta. Tradicionalni kitolov, koji lokalno stanovništvo naziva grindradap, održava se svake godine od juna do novembra. Sastoji se u tome da se ovi morski sisari dovedu do zaliva ili fjorda gde se ubijaju dugim noževima.
Današnji masakr kitova fotografisao je student Univerziteta u Kembridžu Alister Vard (22), preneo je Bi-Bi-Si.
Farska ostrva su autonomna danska teritorija sa oko 50.000 stanovnika u severnom Atlantiku.
 
Једна у низу свињарија које људи раде.

Гледала сам видео на Јутјубу како транжирају кит-ајкулу која је жива.

Огромна безопасна риба која отвара уста у немоћи а они је отпозади режу на шните.

То ми је било баш језиво, горе него ово.
 
Tradicionalni lov na kitove na Farskim ostrvima.:(
Već decenijama razne organizacije za dobrobit životinja pokušavaju da izvrše pritisak da se ovo zabrani. Snimljeni su brojni dokumentarci, šokantni kao i ove fotke, ali se isprečila činjenica da Farska ostrva uglavnom žive od izvoza kitovog mesa. Onda su usledili napori da se kitovi barem "humano" ubijaju (šta god to značilo), pa se opet isprečila - tradicija! Naime, kitovi se "moraju" ubijati isključivo jednom vrstom noža.

Naravno da je užasno i odvratno. Kao i naš svinjokolj, ili masovno ubijanje pasa u nekim delovima Kine. Ili specijalitet "mozak pijanog majmuna", koji je poslužio kao inspiracija za čuvenu scenu iz "Hanibala".
 
Kitove uglavnom ugrožavaju ljudi. Prirodni neprijatelji kitova su samo neke vrste velikih morskih pasa kao i drugi kitovi, na primer orke koje love male kitove, ali i mladunce velikih kitova. Ugroženost od strane ljudi se može podeliti na dva dela: jedan je direktna ugroženost lovom na njih, a drugi je indirektan i sastoji se od ribolova i zagađenja okoline.
U srednjem veku su razlog za lov na kitove bile velike količine mesa, trana koji se koristio za gorivo kao i čeljusne kosti koje su služile za gradnju kuća. Krajem srednjeg veka su isplovljavale čitave flote u lov na velike kitove, uglavnom glatke i grenlandske kitove.

Tokom 18. i 19. veka lovljeni su prvenstveno kitovi usani. Većina vrsta izlovljavanih kitova je ozbiljno ugrožena. Neke vrste velikih kitova su jako izlovljavane sve do kasnog 20. veka, čime je populacija tih vrsta dovedena do ruba istrebljenja. Oni su i danas desetkovani jer je njihov prirodni priraštaj vrlo spor. U tom su vremenu potpuno istrebljeni atlantski sivi kit, korejanski sivi kit i biskajski kit.

Ubijanje kitova za komercijalne svrhe je od 1985. u celom svetu zabranjeno do 2005. godine, ali ih se i danas izlovljava s različitim obrazloženjima.
Iako uopšte nisu za kitolov zanimljivi, neke vrste malih kitova, kao, recimo, delfini koji spadaju u porodicu kitova zubana, su ozbiljno desetkovani. Oni su često usputne žrtve tunolova jer se zadržavaju u blizini jata tuna. Tunolovci to dobro znaju, i po isprašnim mlazovima delfina određuju položaj jata tuna. Ribari spuštaju mreže oko grupe delfina u očekivanju da će tako uloviti tune. Kad se mreže skupljaju, delfini se u njih ulove i utapaju se. Pri tome se događa još jedan, do danas nerazumljiv fenomen. Delfini, koji u igri skaču iz vode kao pravi akrobati, kad se nađu uz rub mreže ne mogu je „preskočiti“ i iz nje izaći u otvoreno more. Niko još nema odgovor na pitanje zašto je to tako, ali jeste, i mnogi delfini plaćaju životom tu činjenicu. U novije vreme im se pokušava pomoći na način da u zatvoren krug mreže uđu ljudi i spuštaju rub mreže ispod ruba vode kako bi omogućili delfinima da iz nje isplivaju, ali to nije ni približno dovoljno.
 

Back
Top