Nadrealizam-surealizam

Zatvaram oci i trazim medju svojim uspomenama onu koja ce mi se pokazati sa najvise spontanosti i vizuelno najjasnije. Vidim... Vidim dva cempresa, dva velika cempresa, skoro iste visine. Onaj levi je, ipak, nesto nizi i njegov vrh nagnut je prema drugom koji je, za razliku, prav kao strela. Vidim ih kroz prozor prvog razreda skole Figueraske Brace, u koju su me upisali posle nesrecnog pedagoskog iskustva sa M.Trejterom.
Prozor koji je uokviravao moju viziju otvarao se tek po podne, ali od tog trenutka ja sam bio potpuno obuzet posmatranjem. Pratio sam kretanje senki i svetlosti na drvecu. Pred sam zalazak sunca siljati vrh desnog cempresa izgledao je kao osvetljen tamnim crvenilom, kao da je potopljen u vino, dok je levi cempres, potpuno u senci, bio samo crna masa. Zvona za vecernje su zvonila i citav razred ustajao je i u horu ponavljao molitvu koju je tihim glasom i skrsenih ruku govorio otac nastonik. Cempresi, koji su se kao dve svece topili na popodnevnom nebu, jedini su mi davali neku predstavu o vremenu koje je prolazilo u razredu.
 
Jer, kao i kod M.Trajtera, bio sam stalno odsutan iz razreda, s jednom razlikom sto sam ovde morao da se borim protiv volje Brace koja su pokusavala vredno, a ponekad cak i surovo, da privuku moju paznju. Ali, ja nisam zeleo da me dodiruju, da mi se obracaju, da "poremecuju" ono sto se dogadjalo u mojoj glavi. Nastavio sam sa sanjarijama pocetim kod M.Trejtera, i shvatajuci da im preti opasnost, ja sam se jos snaznije pribijao uz njih, zabijajuci u njih nokte kao u neku spasilacku bovu.
Braca su primetila s koliko tvrdoglavosti posmatram cemprese. Premestili su me na drugo mesto, ali bez rezultata, jer sam ja nastavio da gledam kroz zid kao da ih jos uvek vidim.
 
Tvrdoglavo resen da ne izgubim, ja sam u masti rekonstruisao izgubljeni prizor. Govorio sam sam sebi: "Sada pocinje katehizis, znaci, na desnom cempresu senka je dosla do one crvenkaste i sagorele rupe iz koje strci suva grana za koju je vezan komad belog platna. Pirineji su sigurno ljubicasti. A ovo je trenutak kada, kao sto sam primetio pre nekoliko dana, u udaljenom selu Vilabertran blista jedno prozorsko staklo!" I taj blistavi odsjaj zasvetleo bi iznenada realnoscu nekog dijamanta u mom mozgu izmucenom ovom brutalnom zabranom da gledam moju voljenu Ampurdansku dolinu koja je kasnije, svojom tako neobicnom geologijom, prozela citavu estetiku filozofije dalijevskog pejzaza.

Iz knjige JA SAM GENIJE, Salvadora Dalija
 
Draga 'mala_nish'.Kako bih ti pomogla da bolje upoznas svog 'heroja' Dalija i 'njegov rad',a pritom i da saznas pravo znacenje reci 'kontraverzan', preporucujem ti da procitas knjigu ''Dali i ja'' koju je napisao Sten Lorisens...
 
Odlicna knjga Ja genije...
I naravno odlican slikar...
I veliki umotvorac... :)
"Protivim se monotoniji,
podržavam raznolikost,
protivim se ograničenju,
podržavam divlju strast,
protivim se jednoobraznosti,
podržavam hijerarhiju,
protivim se špinatu,
podržavam puža sa njegovom kućicom."
 
Ne znam koliko ljudi zna, ali on je radio logo za lizalice Chupa Chups :)

giant-chupa-chup.jpg
 
Opasno me nervira, iako manje od nekih drugih. Ne osporavam mu izvesnu dozu talenta i neke, zaista sjajne radove (laik sam, govorim u kontekstu svog senzibiliteta). Međutim, sva ta ekscentričnost, bezmalo maltretiranje Lorke, tapkanje za Bunjuelom, ludilo sa Galom...previše za moj ukus. Mislim da bi mnogo više postigao da se bavio onim u čemu je dobar, nego publicitetom i izazivanjem skandala.
Međutim, setim ga se svaki put kad god neko počne da mi govori nešto što me ne zanima, a ne mogu da se izvučem iz te situacije: ona epizoda iz njegove knjige kad zamišlja sovu na glavi sagovornika mi je ostala u sećanju neobjašnjivo živo i duboko, iako sam knjigu čitala baš davno. :D
 
E da, evo slike iz Figerasa, mesta gde se naliazi Dalijev muzej... imam malo slika i većinu sam skinuo sa kamere, disk sa pravim slikama mi zaplenila bivša i verovatno ga je istopila u nekoj kiselini....

Prilaz muzeju

r3zd.png

n4bf.png

r2gw.jpg


U dvorištu muzeja je kafe koji mnogo liči na onaj iz Alo, alo... svakog momenta očekuješ da izeđe Rene

ad35.png

ygd7.png


Gužva za ulazak u muzej je neopisiva, a i unutra je mnogo... previše ljudi... još ako je vrućina... pakao

qiq3.png

qmw3.png


Unutra je zabranjeno slikanje... zbog blica... ali svi slikaju... sve slike ispadnu bez veze zbog čudnog stakla i osvetljenja koje je zapravo zaštita i demotivacija za slikanje

anz0.png

pn9e.png


Ovo je sa tavanice jedne sobe... Dalijevo i Galino vaznesenje

pvz1.png

xsm9.png


-------------------------------------------------------------
xqw1.png

0thf.png


Spoljana fasada muzeja je načičkana jajima... jedan od ključnih Dalijevih simbola...

qmat.png


Poprečne ulice oko muzeja su prepune suvenirnica na temu SD... i mnogo su jeftinije od suvenirnice u samom muzeju

Inače Figeras je živopisan i lep mediteranski gradić ... atmosfera je više Francuska nego Španska, što nije čudno... gradić je skoro na samoj granici sa Francuskom.

Imam sva Dalijeva dela na disku... evo vam za početak neka manje poznata ... i na netu se teško nalaze... među njima je i njegova poslednja slika
 
Poslednja izmena:
Evo posle četiri godine da nastavim tamo gde sam stala...Da oživim ovu temu.


Salvador Felipe Hasinto Dali (11. maj 1904. - 23. januar 1989, Figeras) je bio katalonski španski nadrealistički slikar, pisac vajar, scenograf i glumac.

On je jedan od najznačajnijih umetnika 20. veka, a često ga nazivaju i velikim majstorom nadrealizma. Njegova umetnička dela pokazala su da je on jedan od najkreativnijih slikara svog vremena. Dalijeva česta tematika je svet prostora, pijanstva, groznice i religije. Dali je izražavao veliko poštovanje prema španskom diktatoru Francisku Franku i Adolfu Hitleru, što je mnogo puta dovelo u pitanje procenu njegove ličnosti i njegovih dela.

Dali je rođen 11. maja 1904. godine u Figerasu, a umro je 23. januara 1989. takođe u Figerasu. Ime Salvador je prvo bilo dato njegovom bratu, koji je devet meseci pre Salvadorovog rođenja umro. Sve do rođenja njegove sestre Ana Marije, Salvador je bio jedino dete u porodici. Zbog gradskog društva i vaspitanja koje je stekao od oca, uglednog notara, kod Dalija se javila želja za sigurnošću i disciplinom, što mu je kasnije bilo veoma važno u životu.

Dali se posle 1929. godine pridružio nadrealističkom pokretu, iako su ga lideri surealističkog pokreta 1934. diskreditovali zbog njegovog pro fašističkog držanja, nakon toga izjavljuje Dali: „Surealizam to sam ja“. Njegove slike predstavljaju prikaze snova i svakodnevnih objekata u neočekivanoj formi, kao npr. curenje satova u slici „Trajnost memorije“ iz 1931. godine.

Kasnije Dalijeve slike su na religioznoj osnovi i klasičnijeg stila, kao npr. „Raspeće“ i „Sakrament Tajne večere“. Radio je i na filmu, ilustrovao knjige, pravio nakit, i kreirao kostime i scenografije. Od pisanih dela pored scenarija za balete tu su i nekoliko knjiga - „Život Salvadora Dalija“ i „Dnevnik genija“.

Jedan je od malobrojnih kome su za vreme njegovog života sagradili dva muzeja. Prvi je Dali Muzej u Sv. Petersburgu na Floridi, koga je osnovao 1971. godine kolekcionar Dalijevih dela A. Rejnold Morz i njegova žena Elenor. Kolekcija je prvo bila izložena u jednoj zgradi u blizini Morzeove rezidencije u Klivlendu, u Ohaju. Godine 1982. muzej se preselio u Sveti Petersburg na Floridu.

Drugi muzej je Teatro Muzeo Dali u Figerasu. Nakon što je 1850. sagrađeno pozorište uništeno požarom na kraju Španskog građanskog rata 1939. godine, Ramon Guardiola, gradonačelnik Figerasa, predložio je Daliju 1961. godine da mu se tu podigne muzej. Dali je to vrlo rado prihvatio, jer je u toj zgradi održao svoju prvu izložbu 1918. godine. Muzej je otvoren 28. septembra 1974. i od tada ima milione posetilaca.

U Španiji su od sredine devedesetih godina još dva muzeja dostupna javnosti. To su zamak Pubol, koji je pripadao njegovoj ženi Gali od 1970. (1930. Salvador joj je obećao da će jedan dvorac urediti samo za nju) i u kome je Dali živeo dve godine nakon njene smrti, i kuća u Port Ljigatu, malom ribarskom selu blizu špansko-francuske granice, koju je kupio 1930. godine.

640px-Salvador_Dal%C3%AD_1939.jpg


Izvor:Wikipedia
 
Nadrealizam (od francuske surrealism - nadrealizam) -umetnički pravac (književnost, slikarstvo, film) nastao u 20-im godinama XX veka. Glavne ideje –izražavanje slika i vizja nastalih u čovekovoj podsvesti, automatsko beleženje, „nadošlog“ materijala „van zone u uticaja svesti“. Slike iz apsurda, paradokslano slaganje formi, promenljivost figura. Predstavnci (u slikarstvu ): Salvador Dali, Maks Erns, Rene Magrit. Zdzislaw Beksinski,Yacek Jerka itd,,

1ac01510.jpg


Beksinski Zdzislaw
 

Back
Top