Likovna umetnost i tehnike

Poli46

Stara legenda
Poruka
83.620
Da bi iskazao svoju zamisao kroz umetničko delo, umetnik čini prvi korak u stvaralačkom radu birajući materijal i tehniku kojom će ostvariti svoje delo. Vrsta materijala i način njegove primene uticaće na uobličavanje likovnog dela. Materijal i način njegove upotrebe nazivamo tehnikom rada. Zavisno od toga nastaju crteži, slika, grafika ili vajarsko delo.

Crtačke tehnike

Linija ili crta je potez - trag na podlozi nastao upotrebom olovke, pera, krede, uglja itd. Ona je osnovno sredstvo izražavanja u crtanju i predstavlja posebnu disciplinu u likovnoj umetnosti. Likovno delo na kojem je sve prikazano linijom zove se crtež. Crtež je, ujedno, i pomoćno sredstvo u slikanju, grafici, vajanju i arhitekturi.

U crtanju se izražavamo sledećim materijalima: olovkom, ugljem, kredom, perom, metalnim perom i četkicom.

Linija u svakom likovnom delu ima drugačiju ulogu.


Na crtežu, linija je jedino izražajno sredstvo.
Na grafici ona odvaja bele i tamne površine ili površine različite boje ulazeći često u pojedine delove slike.
U skulpturi i arhitekturi, linija zatvara površine i deli ih jednu od druge, kao i volumen od prostora.

2008-a10.jpg


Pastel

Posmatrajući slike, uočićemo različite materijale kojima su one izvedene. Tehnika pastel je suvi, prašnjavi slikarski materijal u obliku krede kojim se mogu izraziti najtananiji doživljaji i svojstva materije. Kao što svaki muzički instrument ima svoj specifični zvuk, tako u slikarstvu svaki materijal ima svoje poetske izražajne mogućnosti i karakteristike. Slikar koji koristi pastel nastoji da njegov rad bude usaglašen sa izražajnošću pastelnog praha koji deluje kao da je dahom nanet na podlogu. Moglo bi se reći da slikar nastoji da mu ruke budu što lakše kako bi postigao kvalitet pastelne lakoće. Za rad u ovoj tehnici potrebno je koristiti odgovarajući pastel-papir koji može biti različite boje. U daljem postupku slikanja, tj. popunjavanja površina pastelom, koristi se i lepljiva tečnost (fiksir) kojom se magličastim prskanjem pastelni prah vezuje za podlogu, pa se može postupak slikanja produžiti u novom sloju na pojedinim mestima slike.

Jedan od pozantih francuskih slikara Edgar Dega, koristi uspešno ovaj materijal za slikanje skladnih pokreta balerina i njihove lepršave odeće.

Slikari, koristeći pastel, pronalaze vlastite postupke u okviru osnovnih svojstava ovog materijala. Pastelnu tehniku retko primenjuju savremeni slikari. Lep primer negovanja i usavršavanja ove tehnike srešćemo kod novosadskog slikara Milivoja Nikolajevića, koji se skoro isključivo bavi pastelom.

6i97TKe.jpg


Edgar Dega
 
Akvarel

Akvarel je slikrska tehnika vodenom bojom. Ovaj materijal je izazov za mnogo slikare jer se njime mogu iskazati najnežnija osećanja. Boje se koriste sa dosta vode kako bi se videle beline i struktura papira. Ni jedan drugi materijal ne može da izrazi takvu svežinu i spontanost trenutih doživljaja kao akvarel. Pravi i dobar akvarel je svež, čist, obojen, prozračan i pun iznenadjenja. čak i slučajno dobijeni efekti skladno se uklapaju u celinu slike. Jedan od najpoznatijih engleskih slikara Vilijams Terner,koristi ovaj materijal s velikim uspehom, a od francuskih slikara čini to Pol Sezan. Od naših slikara poznati akvarelisti su Slava Raškaj i Peđa Milosavljević.

0_137d10.jpg


Roberto Andreoli


Tempera

Tempera je tehnika koja ima sasvim druge kvalitete u odnosu na akvarel. Boja je gušća i pokriva podlogu. Tempera je stara slikarska tehnika kojom su slikari radili pre pronalaska uljanih boja. Današnje tempera boje razlikuju se od tempera koje su koristili majstori srednjeg veka. To je bila boja u prahu pomešana sa jajetom, vodom i sirćetom. Ovom tehnikom rađene su sve naše ikone do XVI veka.

hHzde1p.jpg


Wilhelm Morgner (1891-1917)


anna_m10.jpg


Anna Marinova
 
Poslednja izmena:
Gvaš

Gvaš je slikarska tehnika u kojoj boje ne pokrivaju sasvim podlogu (kao kod tempere), nego su delimično providne kao u tehnici akvarela. Mogu na pojedinim delovima slike potpuno pokriti površinu. Ova tehnika deluje na slici kao "mešavina" akvarela i tempere. Gvaš tehnikom se radi mešanjem akvarel boja sa belom temperom. Gvaš bojama se slika na papiru, kartonu i sličnim podlogama.

RRx22d5.jpg


Božidar Rašica Istarska polja ..1986g

kDEzA2b.jpg


Đuro Tiljak Ljubičasti pejsaž 1955 gvaš

Ulje

Ulje je slikarska tehnika koja se danas najviše koristi u slikarstvu. Ono pruža velike mogućnosti i ova tehnika može da bude slična svim drugim tehnikama. Njene mogućnosti dolaze do izražaja kada se žele postići jaki kontrasti kako u boji, tako i u svetlo-tamnom. Podloga za ulje je pretežno preparirano laneno platno zategnuto na drvenom blind ramu.

Uljane boje sadrže laneno ulje, pčelinji vosak ili parafin, smole i pigmentnu boju. Od ovih materijala napravi se pasta kojom se pune tube. Prilikom slikanja boje se razredjuju lanenim uljem, smolama ili terpentinom,. Uljanim bojama može se raditi lazurno, tj. tankim (prozirnim) namazima ili pastozno, nanoseći debele slojeve boje na podlogu.

AIKmTWA.jpg


Jurković Mato Rovinj,ulje na platnu

0gDvHfG.jpg


Pablo Picasso Gospođice iz Avinjona..1907g
 
Freska

Fresko slikarstvo je stara slikarska tehnika. Naziv freska potiče od italijanske reči fresco što znači sveže. Freska je slika radjena na svežem malteru sačinjenom od čistog peska i kreča. Neposredno pre slikanja na zid se nanosi svež malter. Po svežem sloju maltera slika se bojama u prahu rastvorenim u krečnoj vodi. Boja se suši istovremeno s podlogom i tako se nerazdvojno povezuje sa malterom. Rad na svežem malteru zahteva brzinu i sigurnost jer se promene mogu izvršiti tek ako se ukloni čitav sloj maltera i zameni novim slojem. Zato slikari prvo naprave crteže na papiru pa ih pre slikanja prenose na svež malter. Ovako dobijena slika ima veliku trajnost i svežinu. Ovu tehniku su koristili stari Grci i Rimljani. Mi poznajemo freske visoke umetničke vrednosti u srpskom slikarstvu srednjeg veka.

Beli Anđeo,freska iz manastira Mileševa
Beli anđeo je deo kompozicije Mironosice na Hristovom grobu iz crkve Vaznesenja Hristovog manastira Mileševe i spada u najpoznatije freske Srbije ali se ubraja i u velike domete evropskog slikarstva. Smatra se jednim od najlepših radova srpske i evropske umetnosti srednjeg veka.

Beli_andjeo2.jpg
 
Likovne tehnike



CRTAČKE TEHNIKE:

Olovka
Kreda
Ugljen
Kemijska olovka
Flomaster
Tuš - pero
Tuš - drvce ili trska
Tuš - kist
Lavirani tuš


SLIKARSKE TEHNIKE:

Akvarel
Gvaš
Tempera
Ulje
Pastel
Kolaž papir
Kolaž iz časopisa
Mozaik
Freska
Vitraj
Tapiserija
Batik



GRAFIČKE TEHNIKE:

Tehnike visokog tiska:
- drvorez
- linorez
- karton - tisak

Tehnike dubokog tiska:
- bakrorez
- bakropis
- aquatinta
- mezzotinta
- suha igla

Tehnike plošnog tiska:
- litografija
- monotipija
- sitotisak


VAJARSKE TEHNIKE:
(tehnike prostorno - plastičkog oblikovanja)

Glina
Glinamol
Plastelin
Gips
Bronza
Drvo
Kamen
Žica
Lim, aluminijska i bakrena folija
Papir - plastika
Kaširana papir-plastika (papir-maše)
Didaktički neoblikovan materijal (kutijice, komadi ambalaže i sl.)
 
Dok sam išao u školu predmet se zvao "Crtanje". Iz tog predmeta sam bio ubedljivo najgori. :)

Prema tome ne mogu se upuštati u neku značajnu i smislenu raspravu.

U svakom slučaju, zaslugom moje nastavnice, naučio sam nešto veoma važno: slike oplemenjuju prostor u kome živimo.

Usuđujem se ipak da kažem: postoji oblast koja takođe pripada likovnoj umetnosti a malo se i retko pominje: karikature!

Dobra karikatura je retkost i žao mi je što je tako. Ni na ovom forumu nisam primetio da ih iko pominje.

Ne znam da li sam na pravoj temi. Ako nisam, molim moderatora da objavu premesti gde treba. :)
 
Pozdrav Ribar..Karikature nisam uvrstila,jer tu treba biti jako oprezan,prilikom biranja priloga.Može biti neprimerenih sadržaja
a to ne želim,jer postoje izuzetno dobri karikaturisti,a ima i problematičnih tema...i zavisi od postavljača,koliko ima merila o tome
Šta je kvalitet,a šta je neukus,vulgarnost,i kič..Karikature mogu da se postave na pdf Humor ili tako neki vid zabavnih sadržaja.
Moje mišljenje...možda nisam u pravu.
 
Pozdrav Ribar..Karikature nisam uvrstila,jer tu treba biti jako oprezan,prilikom biranja priloga.Može biti neprimerenih sadržaja
a to ne želim,jer postoje izuzetno dobri karikaturisti,a ima i problematičnih tema...i zavisi od postavljača,koliko ima merila o tome
Šta je kvalitet,a šta je neukus,vulgarnost,i kič..Karikature mogu da se postave na pdf Humor ili tako neki vid zabavnih sadržaja.
Moje mišljenje...možda nisam u pravu.
U pravu si! Slažem se u svemu!

Nisam ni mislio na postavljanje karikatura. Mislio sam na to da se uopšte retko pominju kao vid likovne umetnosti.

Možda grešim, ali bih zidu svoje sobe više voleo neku dobru karikaturu nego neko "ultramodernističko" delo za koje ne znam ni da li je okačeno kako treba ili naopako. :)
 
Umetnost - Epohe i stilovi

3odaliska_-_slajder.jpg



Umetnost praistorije

3venera.jpg


Vilendorfska Venera

Umetnost praistorije obuhvata period od 30 000 do 3000 godina p.n.e. Deli se na umetnost paleolita( 15 000 do 10 000 godina p.n.e. ) i
umetnost neolita( oko 9 000 godina p.n.e. ). Najstariju umetnost čine statue od gline, mekog kamena i mamutovog zuba, ploče sa urezanim
reljefnim predstavama i slike u pećinama.

Umetnost Starog Egipta

3amonov-hram-1.jpg

Amonov hram u Luksoru

Obuhvata period od 3000 do 323. godine p.n.e. Umetnost Egipta je skoro sva bila namenjena kultu mrtvih.
Egipćani su verovali u večan život duše i tela, pa je staranje o životu posle smrti bila osnovna briga živih i
svrha umetnosti.Ostaci kulture starog Egipta su brojne mastabe, piramide, hramovi, kao i egipatska skulptura i
slikarstvo koji su bili namenjeni hramovima i grobnicama.

Antička grčka umetnost

3diskobolos.jpg


Miron Diskobolos

Razvijala se u periodu od 1 100 do 323. godine p.n.e. Svi vidovi života starih Grka bili su prožeti
mitskom tradicijom i religioznošću. Danas, njihova umetnost, književnost i filozofija dobijaju nova značenja,
jer je u osnovi grčkog stvaralaštva postojalo uverenje da su bogovi isto što i ljudu, sa svim telesnim svojstvima
čoveka, istim vrlinama i manama. Tako će nastati umetnost koja je postala osnova evropske kulture. Vodeći ideali
grčke umetnosti bili su saglasnost između ljudskog i božanskog, harmonija, kao jedinstvo i izmirenje suprotnosti.

Helenistička umetnost

3nika-samotrac.jpg


Nika Samotračka, II vek p.n.e.

Umetnost helenizma razvijala se od smrti Aleksandra Makedonskog do rimskih osvajanja helenističkih zemalja.
Ona je mešavina grčke umetnosti i umetnosti kulture starog Istoka. Snažno izraženi kontrasti svetlo- tamnog,
dijagonalna usmerenost oblika, njihova složenost i realistički obrađeni detalji glavne su osobine ove umetnosti.
U periodu helenizma znatno se razvio i urbanizam.

Umetnost starog Rima

3panteon.jpg


Unutrašnjost Panteona

Obuhvata period od 510. godine p.n.e. pa do 574. godine n.e. Više skloni vojnoj i zakonodavnoj organizaciji,
Rimljani su koristili iskustva svih naroda sa kojima su dolazili u dodir. Najveći uticaj na rimsku umetnost imale su
helenistička umetnost i etrurska umetnost koja se razvijala na teritoriji Italije, severno od Rima, sve do potpadanja
pod rimsku vlast. Pored tih različitih uticaja, u rimskoj umetnosti prisutne su i mnoge originalne tekovine.
Rimljani su bili veliki urbanisti, a javni i privatni programi građenja doveli su do izvanrednog razvoja arhitekture.

Umetnost Srednjeg veka

3notr-dam.jpg


Katedrala Notr Dam u Parizu, gotički stil

Duhovne i materijalne tekovine antičkog sveta su vremenom iščezle. Zahvaljujući manastirima kao
centrima pismenosti tog doba sačuvano je ponešto od dela antičkih pisaca. Sve to nije izlazilo iz okvira
sveštenstva i monaštva i nije doticalo široke slojeve feudalnog društva. Doba vere, kako je s pravom nazvan
Srednji vek, dovelo je do toga da skoro sva stvaralačka delatnost bude podređena potrebama crkve.
Tokom ovog perioda javiće se dva stila, romanički, a posle njega i gotički stil.

Renesansa

3atinska-c5a1kola.jpg


Rafaelo Santi, Atinska škola

Period renesanse traje od 1400. do 1520. godine i on označava prekid sa Srednjim vekom.
Ona je jedan od najkrupnijih pokreta u kulturi zapadne Evrope, koji je doveo do preokreta u
nauci, filozofiji, književnosti i likovnim umetnostima. Italija je kolevka renesanse, a njeni nosioci
bili su humanisti koji su se sve više interesovali za antičku umetnost. Značajan predmet proučavanja
bilo je i ljudsko telo, njegova anatomska struktura, zakoni pokreta i proporcije od kojih zavisi njegova lepota.

Barok

3zanos-sv-tereze.jpg


Lorenco Bernini, Zanos Sv. Tereze

Barok obuhvata period od 1600. do 1750. godine i to je poslednji veliki evropski stil.
U baroku se jače ističu nacionalne osobenosti. On se razvio iz umetnosti visoke renesanse,
nastavljajući da razvija njene vrednosti. Te renesansne vrednosti barok će toliko prenaglasiti
da one postaju nove vrednosti. Glavne odlike barokne umetnosti jesu: asimetrija, dijagonalno
usmerenje, jaki kontrasti, svetlost i boja u vidu mrlje.

XIX vek

3odaliska.jpg


Francuska revolucija označila je početak brzih promena u svim oblastima života tog vremena-
društvenom, ekonomskom. naučnom i umetničkom. U XIX veku se umetnost, a naročito slikarstvo
brže razvija. Nestaju stilovi, a počinju pokreti ili pravci koji se brzo smenjuju: neoklasicizam,
romantizam, realizam i impresionizam.

Postimpresionizam

3brdo-sent-viktoar.jpg


Pol Sezan, Brdo Sent Viktoar

U poslednjim decenijama XIX veka slikari Pol Sezan, Van Gog i Pol Gogen udaljili su se od impresionizma
i stvorili umetnost koja čini izvorište likovne problematike u prvoj polovini XX veka. Reagovali su na impresionizam
u dva smera: u prvom, Sezanovom slikarstvu, izražena je težnja za konstruktivnijom i racionalnijom umetnošću,
u drugom je odlučujući subjektivan i ekspresionistički izraz.

Moderna umetnost XX veka

3velika-udovica.jpg


Ivan Meštrović, Velika udovica

Umetnost XX veka zasnivala se i na jednom pokretu u umetnosti koji je na prelazu između dva veka bio naročito jak.
U različitim zemljama ovaj pokret je poznat pod različitim nazivima: nova umetnost ( Art nouveau ) u Francuskoj, jugendstil
u Nemačkoj i secesija (odvajanje, otcepljenje) u srednjoj Evropi, sa centrom u Beču. Ornamentika zasnovana na linearnim
stilovima srednjovekovne i istočnjačke umetnosti, ali i na prirodnim biljnim oblicima prisutna je u svim likovnim umetnostima,
posebno u predmetima primenjene umetnosti. U slikarstvu vladaju simbolizam, izrazit linearizam i dekorativnost.
Umetnost XX veka otvorena je ka mnogim, a ne samo ka jednoj vrednosti. Moderni umetnici postaju svesni raznih nivoa
stvarnosti, tragaju za novim oblicima i tu dominiraju dva suprotna shvatanja: racionalno i iracionalno.

Diekunst12

Ovo je kratki pregled Istorije Umetnosti..vrlo sažeto napisan.
 
Dok sam išao u školu predmet se zvao "Crtanje". Iz tog predmeta sam bio ubedljivo najgori. :)

Prema tome ne mogu se upuštati u neku značajnu i smislenu raspravu.

U svakom slučaju, zaslugom moje nastavnice, naučio sam nešto veoma važno: slike oplemenjuju prostor u kome živimo.

Usuđujem se ipak da kažem: postoji oblast koja takođe pripada likovnoj umetnosti a malo se i retko pominje: karikature!

Dobra karikatura je retkost i žao mi je što je tako. Ni na ovom forumu nisam primetio da ih iko pominje.

Ne znam da li sam na pravoj temi. Ako nisam, molim moderatora da objavu premesti gde treba. :)
U pravu si dobra karikatura je rijetkost jer pogadja u centar i zato je sklonjena.
 
Pozdrav Ribar..Karikature nisam uvrstila,jer tu treba biti jako oprezan,prilikom biranja priloga.Može biti neprimerenih sadržaja
a to ne želim,jer postoje izuzetno dobri karikaturisti,a ima i problematičnih tema...i zavisi od postavljača,koliko ima merila o tome
Šta je kvalitet,a šta je neukus,vulgarnost,i kič..Karikature mogu da se postave na pdf Humor ili tako neki vid zabavnih sadržaja.
Moje mišljenje...možda nisam u pravu.

Не дајте да се стављају политичке него умјетничке карикатуре и нема грешке ;)
 
Pogledajte prilog 659542
Поли, ево умјетничке карикатуре (нема везе с политиком ;))
Дарко Самарџић Кодар (IT mixer)
Али, ако кршим правило слободно је обриши ;)
Znam ja da postoji umetnička karikatura,ali nažalost malo je ljudi na ovom forumu koji
to takođe znaju..Ne kršiš nikakvo pravilo a dobra komunikacija mi je uvek draga..
Uostalom otvori temu i brini o njoj...biće to dobro.Da probamo. Ja ću je zaključati ako postane neprimerena..Slažeš se?
 
Једна од бољих карикатура које сам видео. Мада све може бити политика, све зависи од контекста у којем је карикатира објављена, испод неког сугестивног наслова или у оквиру текста који обрађује неку политичку тему.

Pogledajte prilog 659542
Поли, ево умјетничке карикатуре (нема везе с политиком ;))
Дарко Самарџић Кодар (IT mixer)
Али, ако кршим правило слободно је обриши ;)
 
Znam ja da postoji umetnička karikatura,ali nažalost malo je ljudi na ovom forumu koji
to takođe znaju..Ne kršiš nikakvo pravilo a dobra komunikacija mi je uvek draga..
Uostalom otvori temu i brini o njoj...biće to dobro.Da probamo. Ja ću je zaključati ako postane neprimerena..Slažeš se?
Poli, nemam vremena da otvorim i da brinem o temi. Puno vremena mi odnose moji poslovi s kojim se bavim. Vjeruj mi, svestranost je kazna a ne dar od Boga. U svakom slučaju hvala na ponudi. Mogu jedino katkad da naletim i ostavim koju sličicu ;) I naravno, perimo ruke :)))
 
Дипинтор, слажем се са тобом, али ако карикатура не вријеђа личности, расу, нацију, него исмијава неправилности и људске глупости онда, иако је политичка није кажњива. А да је осјетљива ствар, хм, понекад и јесте. Треба бити опрезан и паметан ко је пушта јавно. Ја са тим немам проблем :)
 
Дипинтор, слажем се са тобом, али ако карикатура не вријеђа личности, расу, нацију, него исмијава неправилности и људске глупости онда, иако је политичка није кажњива. А да је осјетљива ствар, хм, понекад и јесте. Треба бити опрезан и паметан ко је пушта јавно. Ја са тим немам проблем :)
Što se mene tiče lično imam problem samo sa postavljanjem pornografskih sadržaja,ali ljudi
nemaju osećanja za dobar ukus,pa preteruju u svakom smislu.
 
Slikari rokokoa
Jean-Antoine Watteau (1684.–1721.) se općenito smatra prvim velikim rokoko slikarom. Snažno je utjecao na kasnije slikare kao što su François Boucher (1703. – 1770.) i Jean-Honoré Fragonard (1732.–1806.), dva majstora kasnog perioda. Čak i Gainsboroughova (1727–1788) nježnost reflektiraju duh rokokoa. Stil slikarice Élisabeth-Louise Vigée-Le Brun (1755.–1842.) također odaje jak utjecaj rokokoa, posebno njezini portreti Marie Antoinette. Ostali poznatiji slikari rokokoa su Jean François de Troy (1679.–1752.), Jean-Baptiste van Loo (1685.–1745.), njegovo dvoje sinova Louis-Michel van Loo (1707.–1771.) i Charles-Amédée-Philippe van Loo (1719.–1795.), njegov mlađi brat Charles-André van Loo (1705.–1765.), i Nicolas Lancret (1690–1743). Jean-Baptiste-Siméon Chardin (1699.–1779.) i Jean-Baptiste Greuze (1725.–1805.), bili su značajni slikari tog doba koji se smatraju "antirokoko" slikarima.

Za vrijeme perioda rokokoa portret je bio važana komponenta slikarstva u svim zemljama, posebno u Velikoj Britaniji čiji su predstavnici bili William Hogarth (1697.–1764.) i Francis Hayman (1708.–1776.), te Angelica Kauffman švicarskog porijekla, (1741–1807), Thomas Gainsborough i Joshua Reynolds (1723–1792). U Francuskoj je Jean-Baptiste Greuze a Maurice Quentin de La Tour (1704.–1788.), Alexander Roslin (1718.–1793.) i Élisabeth Vigée-Lebrun bili su značajni portretni i historijski slikari.
 

Back
Top