Tito gradio industriju i energetiku, Vučić samo puteve

Sve zavisi gde je ambasada.Ako je ambasada u Siriji verujem da je ako je kupljena za 1000000 dolara 1990.godine sada vredi 500000 dolara.Po tome je dolar ojačao za duplo i ako smo bili dužni 1990 godine 50 milijardi dolara sada smo dužni 25 milijardi dolara.Da li je to tvoja relana vrednost?


Кад смо већ код амбасада што продаде тито Српску амбасаду у Бечу ?То је зграда у строгом центру Беча коју је купио Кнез Милош ....
Та зграда продата је од стране сфрј за неке смешне паре а данас би кажу упућени доносила од рентирања неку огромну лову...

1990-е није било важно колико смо дужни-знало се добро да дуг НЕ МОЖЕ ДА СЕ ВРАТИ и да смо у дубоком чабру.Тада више нико није хтео да позајми лову А.Марковићу и ''плата је престала да се прима''...
 


То је био вођа најбројније секте у сфрј,звали су га ''чмаровођа'' или ''духовни вођа свих чмарова''....чмарови су они који су припадали тој секти,још су му одани и могу ти рећи да су гори него они следбеници Мунија ,Хари Кришне,....чекају и данас да се тај чмаровођа врати јер су навикли да буду гузољупци и чанколизи....(они су мислили да је он бесмртан)

- - - - - - - - - -

A sto si dosadan uyebes svaku temu gde se oglasis ko i tvoji istomisljenici :roll:


Имаш ти шта друго да радиш осим да гледаш шта ја пишем?Нађи каку занимацију,плети чарапе и џемпере,кувај ручкове и спремај зимнице или тако штагод...
 
Кад смо већ код амбасада што продаде тито Српску амбасаду у Бечу ?То је зграда у строгом центру Беча коју је купио Кнез Милош ....
Та зграда продата је од стране сфрј за неке смешне паре а данас би кажу упућени доносила од рентирања неку огромну лову...

1990-е није било важно колико смо дужни-знало се добро да дуг НЕ МОЖЕ ДА СЕ ВРАТИ и да смо у дубоком чабру.Тада више нико није хтео да позајми лову А.Марковићу и ''плата је престала да се прима''...
Bilo bi dobro da daš neke pojedinosti iz ove po meni bajke.Ja znam da je Jugoslavija kupila 1957.godine palatu Hojos u Beču i pretvorila je u svoju ambasadu.
https://sr.wikipedia.org/sr-el/Палата_Хојос
Godine 1957. palata Hojos na Landštrase prodata je Jugoslaviji, koja je u njoj uredila svoju ambasadu. Sa raspadom Jugoslavije palatu je koristila Republika Srbija, sve do 2011, kada je predata Republici Hrvatskoj. Palata je 2009. godine temeljno renovirana.
250px-PalaisHoyosVienna1.JPG
 
Poslednja izmena:
Вучић је озбиљан манипулатор. Стварно један од најбољих у Европи, можда и најбољи. Није му проблем да било шта слаже, колико год звучало глупаво.

Po kom kriterijumu se revalorizuje?Nije titova infrakstruktura postala nefunkcionalna kada je pao berlinski zid već zbog toga što tada mi nismo shvatili da je pao berlinski zid pa smo se malo više zaleteli nego što smo mogli da podnesemo.Tj.tadašnja politička elita nije shvatila realnost u kojoj se svet nalazi a samim tim nas gurmula u propast.Da je u Srbiji bila nemačka infrastruktura 1990.godine sa takvom političkom elitom takođe bi bila nefunkcionalna.Infrastruktura u Srbiji je 1990.godine itekako bila daleko bolja nego recimo u Češkoj,Slovačkoj,Mađarskoj,Poljskoj,Rumuniji,Bugarskoj,Litvaniji itd.Gde su oni sada gde smo mi?Ja se dobro sećam da je Jugoalat iz Novog Sada proizvodio pre 1990.godine za zapadno tržište.Da je Jugodent iz Novog Sada sarađivao sa Simensom.Da je Novkabel iz Novog Sada proizvodio kablove za Nemačku itd.

Најефикаснија привреда источног блока је била привреда Источне Немачке. Од уједињења на овамо Немачка је спуцала билионе марака и касније евра на развој Источне Немачке, али заостајање је и даље велико...
 
- - - - - - - - - -



Kamate nisu tolike a realna vrednost je subjektivni kriterijum a ne objektivni.

Загорац је почео да се немилице задужује у иностранству након 1965 године, а највише после 1971 и то по каматним стопама које су биле између 8 и 10 посто и биле су знатно изнад тржишних. Кредити су били већином финансијски значи за финансирање магле коју је правио.

А та магла је била отприлике скупо се задужујем на западном тржишту, подижем инфраструктуру и производњу која ће пласирати робу претежно земљама са којима се тргује у клирингу (ми вама ваљамо оно што не можемо да продамо другде и од вас узимамо оно што ви не можете никоме да увалите). Јер у структури трговине сфрј доминирају земље источног блока са више од 50%. Њима ваљамо те готове производе које не можемо никоме другом, док развијеним земљама одакле добијамо паре продајемо сировине и производе са ниским степеном обраде.

Када се претворио у леш, сфрј није могла да присмрди кредитима који су имали мању каматну стопу од 10%, учешће тих кредита у укупним је тада било преко 50%.


И сада каква је то генијалност да се неко прескупо и мегаломански задужује на развијеним тржиштима да би продавао оно што произведе на домаћем и тржиштима са којих не убире паре већ подједнако лошу робу. То није ни Алан Форд економија
 
Када би се ревалоризовала вредност дуга упокојене сфрј данас би износила око 150 милијарди долара.
Вредност дуга Србије на дан 31.3 износи 25,5 милијарди евра што је нешто испод 30 милијарди долара, дакле 5 х мање.

Čekaj, znači mi se još zaduživali u međuvremenu, podelili dug SFRJ i posle svega toga opet dugujemo manje od 1/5 duga?!
Malo sutra. Spoljašnji dug SFRJ je 1990 bio oko 20 milijardi dolara (mislim da je bilo 18 ili 19). To mu dođe u današnjim dolarima oko 38,5 milijardi dolara. Sve republike zajedno imaju dug oko 150 milijardi, dakle obrnuto je od onoga što si rekao, ukupan dug je sada skoro 5x veći.

Производи тадашње индустрије нису могли по свом квалитету да парирају конкурентним производима на развијеним тржиштима

Ovo je glupost. Složio bih se da marketing naših proizvoda nije mogao da parira marketingu zapadnoevropskih i američkih prozivoda. Sami proizvodi su ok, čak i ovde u UAE još uvek ima gomila stvari još iz doba SFRJ. Nije proizvod samo Zastava 101 pa da tako porediš. A čak i da ti proizvodi jesu bili loši po kvalitetu, prvo pravilo ekonomije - svaka roba nađe svog kupca. Prodaju i Kinezi bofl robu za male pare pa zarađuju velike pare na istim.

Banovine na kojima su se prostirale današnja Hrvatska i Slovenija su proizvodile 2/3 BDP kraljevine Jugoslavije iako su imale 1/3 stanovnika od ukupnog broja stanovnika.Posle drugog svetskog rata se ta razlika smanjivala u korist ostalih delova države pa i Srbije.Tako da ta tvoja priča ne pije vodu.

Jes, baš je KundK monarhija sve gurala u Hrvatsku i Sloveniju. Pa bio je razvijeniji Banat koji smo "ukrali" od KundK, u kojem je živelo više Nemaca nego u Sloveniji i Hrvatskoj zajedno. Slovenija i Hrvatska su imali bolju infrastrukturu, ali ne i industriju.
Na kraju krajeva, zna se u kom su pravcu išle fabrike, mašine i elektrane nakon što je ćopavi zajahao.
 
Bilo bi dobro da daš neke pojedinosti iz ove po meni bajke.Ja znam da je Jugoslavija kupila 1951.godine palatu Hojos u Beču i pretvorila je u svoju ambasadu.
https://sr.wikipedia.org/sr-el/Палата_Хојос
Godine 1957. palata Hojos na Landštrase prodata je Jugoslaviji, koja je u njoj uredila svoju ambasadu. Sa raspadom Jugoslavije palatu je koristila Republika Srbija, sve do 2011, kada je predata Republici Hrvatskoj. Palata je 2009. godine temeljno renovirana.
250px-PalaisHoyosVienna1.JPG

Moji kumovi su imali stan u Becu u starom delu. Imali su i neki biznis sa pecenom piletinom na beckim pijacama,Uglavnom secam se da se kum zalio da ima jedno kupatilo na celom spratu i jedan toalet, I nista tu nije smelo da se dira, Zgrada stara 250 godina.
 
Srbija je danas dužna više nego cela bivša Jugoslavija 1990.godine a pritom smo po stepenu razvoja kao što smo bili 1970.godine..A još je i privatizovala tj.prodala preduzeća koja su izgrađena u titovo vreme u vrednosti za 7 milijardi eura.Uostalom ako su toliki problem titova zaduživanja prodajmo po tržišnim cenama sve stanove koji su dobijani,prodajmo hidroelektranu Đerdap,ternoelektranu Obrenovac,hidroelektranu Bajina Bašta,male termoelektrane roplane po gradovima kao što je u Novom Sadu,prugu Beograd-Bar,naplatimo po tržišnim cenama diplome koje su se sticale u tom periodu,veštačke zube koji su pravljeni u tom periodu,obrazovne ustanove koje su pravljene u tom periodu,zdravstvene ustanove,.elektroprivredu Srbije,namensku industriju itd.Verujem da bi smo dobili jedno tri puta više nego što je Srbija bila dužna 1990.godine.

Tacno al da bi sve ovo znao trebalo je da ides u skolu i obrazujes se kao svaki pravii intelektualac.

Medjutim, kolonizator okupator je prvo sto je uradio obesmislio i unistio skolstvo i vidimo sta?

Nepismena lupetanja dokonih.

A dokoni um je djavolje igraliste. :aha:
 
Није истина, ово су клевете. Председник Вучић итекако гради енергетска постројења, пре свега ветропаркове. Тито није изградио ниједан ветропарк, а Вучић у Кули, Алибунару, Ковачици... А најбоље тек долази - ВЕТРОПАРК ЧИБУК:

157078852959e5bba3e955f626763983_w640.jpg
 
Загорац је почео да се немилице задужује у иностранству након 1965 године, а највише после 1971 и то по каматним стопама које су биле између 8 и 10 посто и биле су знатно изнад тржишних. Кредити су били већином финансијски значи за финансирање магле коју је правио.

А та магла је била отприлике скупо се задужујем на западном тржишту, подижем инфраструктуру и производњу која ће пласирати робу претежно земљама са којима се тргује у клирингу (ми вама ваљамо оно што не можемо да продамо другде и од вас узимамо оно што ви не можете никоме да увалите). Јер у структури трговине сфрј доминирају земље источног блока са више од 50%. Њима ваљамо те готове производе које не можемо никоме другом, док развијеним земљама одакле добијамо паре продајемо сировине и производе са ниским степеном обраде.

Када се претворио у леш, сфрј није могла да присмрди кредитима који су имали мању каматну стопу од 10%, учешће тих кредита у укупним је тада било преко 50%.


И сада каква је то генијалност да се неко прескупо и мегаломански задужује на развијеним тржиштима да би продавао оно што произведе на домаћем и тржиштима са којих не убире паре већ подједнако лошу робу. То није ни Алан Форд економија
Mislim da je ovo tvoja konstrukcija koja po meni uopšte nije tačna.Činjenica je da je Srbija imala bolju infrastrukturu i razvijeniju industriju 1990.godine od Poljske,Češke,Slovačke,Mađarske,Rumunije,Bugarske,Litvanije,Letonije,Estonije itd.a da smo danas ispod njih po razvijenosti.Uzroke treba tražiti u neshvatanju realnosti od strane naše političke elite a ne u titovim dugovima.Samo od prodaje onoga što je izgrađeno u titovo vreme smo uzeli 7 milijardi eura.Da smo bili pametniji i da devedesetih nismo ulazili u ratove i krize mogli smo da dobijemo mnogo više.Tito se jeste zaduživao ali nema ekonomije na svetu koja nije zadužena.I najrazvijenije države na svetu su zadužene.Od titovih dugova je nešto i napravljeno a od ovih novih dugova smo napravili nekoliko kilometara autoputa i ništa više.80% stanovništa današnje Srbije živi u kućama i stanovima koji su izgrađeni za vreme Tita.U svojoj istoriji Srbija nije zabeležila veći demografski,industrijski,obrazovni,zdravstveni,socijalni rast nego što ga je imala za vreme Tita.
 
Poslednja izmena:
Није истина, ово су клевете. Председник Вучић итекако гради енергетска постројења, пре свега ветропаркове. Тито није изградио ниједан ветропарк, а Вучић у Кули, Алибунару, Ковачици... А најбоље тек долази - ВЕТРОПАРК ЧИБУК:

157078852959e5bba3e955f626763983_w640.jpg
To je čista krađa para iz budžeta.
 
Bilo bi dobro da daš neke pojedinosti iz ove po meni bajke.Ja znam da je Jugoslavija kupila 1957.godine palatu Hojos u Beču i pretvorila je u svoju ambasadu.
https://sr.wikipedia.org/sr-el/Палата_Хојос
Godine 1957. palata Hojos na Landštrase prodata je Jugoslaviji, koja je u njoj uredila svoju ambasadu. Sa raspadom Jugoslavije palatu je koristila Republika Srbija, sve do 2011, kada je predata Republici Hrvatskoj. Palata je 2009. godine temeljno renovirana.
250px-PalaisHoyosVienna1.JPG



Није бајка већ само показује како се у сфрј НИШТА НИЈЕ ЗНАЛО већ се много што шта скривало или прећуткивало....питај некога ко зна ГДЕ ЈЕ БИЛА Српска амбасада у Бечу и КО је продао ту зграду...
 
Čekaj, znači mi se još zaduživali u međuvremenu, podelili dug SFRJ i posle svega toga opet dugujemo manje od 1/5 duga?!
Malo sutra. Spoljašnji dug SFRJ je 1990 bio oko 20 milijardi dolara (mislim da je bilo 18 ili 19). To mu dođe u današnjim dolarima oko 38,5 milijardi dolara. Sve republike zajedno imaju dug oko 150 milijardi, dakle obrnuto je od onoga što si rekao, ukupan dug je sada skoro 5x veći.

Када би се рачунала само доларска инфлација можда би било тако, али онај ко ти зајми паре не ради то зато што је добри самарићанин, већ по каматним стопама које су веће од инфлације. Када се примени то правило, вредност дуга сфрј на дан њеног распада је исто као да је данас дужна минимум 150 милијарди и то рачунато по најнижим стопама. На Србију отпада неких 40% што је и даље изнад садашњег нивоа бар за дупло.

Ovo je glupost. Složio bih se da marketing naših proizvoda nije mogao da parira marketingu zapadnoevropskih i američkih prozivoda. Sami proizvodi su ok, čak i ovde u UAE još uvek ima gomila stvari još iz doba SFRJ. Nije proizvod samo Zastava 101 pa da tako porediš. A čak i da ti proizvodi jesu bili loši po kvalitetu, prvo pravilo ekonomije - svaka roba nađe svog kupca. Prodaju i Kinezi bofl robu za male pare pa zarađuju velike pare na istim.

1) Наведи ми 1 успешан бренд из СФРЈ који си могао да купиш у западним трговинама или тржиштима
2) Ако убацујеш кинезе у причу, не улазећи у квалитет производа, каква је продуктивност њихове индустрије, а каква оне која је била у СФРЈ? Кинески производ без обзира колико је јефтин има и профит, док оно што је било у СФРј је било све само не здрава и логичка економија,
3) Загорац је скупо задуживао земљу на западном тржишту, а правио производе које је већином пласирао на тржишта са којег није добијао здрав новац којим би се враћао дуг, већ је добијао робу идентичног квалитета. На западна тржишта је извозио сировине и производе нижег степена обраде.

И да .. и ја сам на блиском истоку, али нисам видео ама баш ништа из доба сфрј, видим само у карфуру линоладу и зачин ц, но то не спада у заоставштину сфрј
 
Mislim da je ovo tvoja konstrukcija koja po meni uopšte nije tačna.Činjenica je da je Srbija imala bolju infrastrukturu i razvijeniju industriju 1990.godine od Poljske,Češke,Slovačke,Mađarske,Rumunije,Bugarske,Litvanije,Letonije,Estonije itd.a da smo danas ispod njih po razvijenosti.Uzroke treba tražiti u neshvatanju realnosti od strane naše političke elite a ne u titovim dugovima.Samo od prodaje onoga što je izgrađeno u titovo vreme smo uzeli 7 milijardi eura.Da smo bili pametniji i da devedesetih nismo ulazili u ratove i krize mogli smo da dobijemo mnogo više.Tito se jeste zaduživao ali nema ekonomije na svetu koja nije zadužena.I najrazvijenije države na svetu su zadužene.Od titovih dugova je nešto i napravljeno a od ovih novih dugova smo napravili nekoliko kilometara autoputa i ništa više.80% stanovništa današnje Srbije živi u kućama i stanovima koji su izgrađeni za vreme Tita.U istroiji Srbija nije zabeležila veći demografski,industrijski,obrazovni,zdravstveni,socijalni rast nego što ga je imala za vreme Tita.

Činjenica je da su to uglavnom gluposti.

Po stepenu industrijskog razvoja čitava Jugoslavija nije mogla ni da prismrdi jednoj Češkoj, ili Poljskoj, Mađarskoj, pa čak ni Rumuniji.

Tu smo negde bili sa Bugarima, ili sa tadašnjom Slovačkom.

To što smo prodavali marke po crnom kursu kad smo išli u Češku ili Poljsku, pa utripovali kako smo bog zna kako bogati, ne znači da smo to I bili.

Što se Titovih dugova tiče, oni dugovi o kojima se obično bistri kao o "njegovim" dugovima su nastali pre svega 70-tih godina, kao posledica velikih promena I poremećaja na svetskom tržištu (na primer, naftne krize, pojava novih zemalja na tržištima I slično) I služili su za veštačko podržavanje standarda stanovništva, pošto sam privreda nije bila u stanju da se sa tim promenama nosi.

Što se I videlo kada je SFRJ bankrotirala 1981-ve.

Ono od čega je sagrađena industrija najvećim delom, 50-tih I do kraja šesdesetih, je najvećim delom vraćeno, tj. otplaćeno.

Znači, ti dugovi su imali dvostruki efekat.

Sa jednima je građena isplativa industrija, I oni su vraćeni.

Drugi su trošeni uglavnom bezveze, na jeftino podsticanje potrošnje, na "Medijapane" i separacije u Varešu i slične budalaštine koje nikada nisu proradile, a deo je i pokraden (npr, kredit koji je Vojvodina uzela za kompletan auto-put Beograd-Subotica, a izgrađena jedna traka i Tatarsko brdo) .

Nama su uglavnom ostali ovi drugi.
 
А загорчева инфраструктура је као што рекох постала потпуно нефункционална чим је пао берлински зид, јер све што се тада производило у његовој инфраструктури је ишло на или источна или сиромашна афричка тржишта. Производи тадашње индустрије нису могли по свом квалитету да парирају конкурентним производима на развијеним тржиштима,

Da, da, da... to je ta mantra "Ja sum vus kvarl" pristalica, elem, Ei Nis proizvodila katodne cevi i prodavala ih Philips-u do 90-tih i to po nasim projektima.
 
Није бајка већ само показује како се у сфрј НИШТА НИЈЕ ЗНАЛО већ се много што шта скривало или прећуткивало....питај некога ко зна ГДЕ ЈЕ БИЛА Српска амбасада у Бечу и КО је продао ту зграду...
Ajde daj neki podatak.Koliko je vredela ta ambasada?Gde se nalazila?Da li je u njoj bila ambasada kraljevine Jugolsavije?Za koliko je prodata?Za koliko je kupljena ova nova ambasada?Ili su to one priče rekla mi baba da je čula od komšinice da je ona čula od svastike koja je čula od rođake po babine linije da je Tito prodao ambasadu u Beču.
 
Da, da, da... to je ta mantra "Ja sum vus kvarl" pristalica, elem, Ei Nis proizvodila katodne cevi i prodavala ih Philips-u do 90-tih i to po nasim projektima.

:hahaha:
А у своје телевизоре уграђивала увозне Филипсове катодне цеви и правдала томе велику цену свог производа....па телевизор био скупљи него ''панасоников'' или 'чак 'самсунгов''...
Неко те слагао синко...не веруј у деда мраза...по ''нашим'' пројектима нисмо никад ништа направили...
 
Činjenica je da su to uglavnom gluposti.

Po stepenu industrijskog razvoja čitava Jugoslavija nije mogla ni da prismrdi jednoj Češkoj, ili Poljskoj, Mađarskoj, pa čak ni Rumuniji.

Tu smo negde bili sa Bugarima, ili sa tadašnjom Slovačkom.

To što smo prodavali marke po crnom kursu kad smo išli u Češku ili Poljsku, pa utripovali kako smo bog zna kako bogati, ne znači da smo to I bili.

Što se Titovih dugova tiče, oni dugovi o kojima se obično bistri kao o "njegovim" dugovima su nastali pre svega 70-tih godina, kao posledica velikih promena I poremećaja na svetskom tržištu (na primer, naftne krize, pojava novih zemalja na tržištima I slično) I služili su za veštačko podržavanje standarda stanovništva, pošto sam privreda nije bila u stanju da se sa tim promenama nosi.

Što se I videlo kada je SFRJ bankrotirala 1981-ve.

Ono od čega je sagrađena industrija najvećim delom, 50-tih I do kraja šesdesetih, je najvećim delom vraćeno, tj. otplaćeno.

Znači, ti dugovi su imali dvostruki efekat.

Sa jednima je građena isplativa industrija, I oni su vraćeni.

Drugi su trošeni uglavnom bezveze, na jeftino podsticanje potrošnje, na "Medijapane" i separacije u Varešu i slične budalaštine koje nikada nisu proradile, a deo je i pokraden (npr, kredit koji je Vojvodina uzela za kompletan auto-put Beograd-Subotica, a izgrađena jedna traka i Tatarsko brdo) .

Nama su uglavnom ostali ovi drugi.
Ajde molim te.Jugoslavija je bila industrijski i infrastrukturno razvijenija od Češke,Poljske,Slovačke,Mađarske,Rumunije,Bugarske itd.
 
Загорац је почео да се немилице задужује у иностранству након 1965 године, а највише после 1971 (...)
Знаш ли колико се тада задуживала Западна Немачка, Италија... ? Немаш појма.
Није се могло другачије ни доћи до новца за изградњу базне индустрије него кредитима. За то су биле потребне милијарде долара, а оне се нису могле обезбедити извозом малина и бресака.

И оно што ви не разумете / не знате, јер сте се о задуживању СФРЈ "информисали" на псеудо-десничарским и навијачким форумима, проблем око дугова СФРЈ није настао због њиховог износа тј због тога што се неко претерано задужио без да размишља како ће то да се врати. Проблем настаје када је амерички председник Роналд Реган после тзв. Вашингтонског концензуса који означава почетак нео-либералног концепта на самом почетку осамдесетих, инвестиционе банке које су давале кредите земљама у развоју, изједначио са комерцијалним банкама.

То је био злочин према земљама у развоју. Тек онда за СФРЈ настаје проблем са сервисирањем дугова због енормног повећања камата. Међутим, за разлику од афричких, јужноамеричких и азијских земаља у развоју, СФРЈ је сјајним програмом економске стабилизације и опоравка успела да врати велики део дуга.
После Крајгерове комисије, крећу велике економске реформе прво савезне владе Бранка Микулића и онда Анте Марковића, и СФРЈ 1989 постиже економску стабилност, динар постаје конвертабилан, и стопу развоја на коме су јој западне владе листом честитале. Citi Bank је већ била изнајмила простор на Славији где би јој била филијала и одакле би финансирала наша велика предузећа да изађу на светска тржишта, да постану свтски брендови, као и 'малу привреду'. Уговорио се посао века производње школског авиона
у кооперацији са америчким и турским фирмама, и мрзи ме да набрајам. А то је све било могуће управо због тога јер се ранијих деценија много улагало у базну индустрију.



CPxvE53W8AAWRO9.png:large


bg03-(1)_620x0.jpg


935208_10y-08.jpg
 

Back
Top