Ми, Хрвати (2)

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Mej bregami:
Mađarsku poeziju koju piše unuk hrvatskog kneza koji je zaustavio Sulejmana .
Autor je i prvoga epa na mađarskom jeziku Propast Sigeta (Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem, 1647.-1648.). U Mađarskoj smatra se najvećim likom mađarske barokne književnosti.
Ipak, Nikola Zrinski sâm je sebe smatrao Hrvatom, kako je to 1659. godine napisao u pismu svom prijatelju zagrebačkom dožupanu Ivanu pl. Ručiću na latinskom jeziku, gdje se nalazi i slavna rečenica "Ego mihi conscius aliter sum, etenim non degenerem me Croatam et quidem Zrinium esse scio", koja u prijevodu glasi: "Inače, svjestan sam, dapače znam, i neću zatajiti da sam Hrvat, i to Zrinski".
Kliknite za proširenje...

:fdlan::dosadno::dosadno::dosadno:

Kako vam više ne dosadi. Aman

Pa da li te ubačene rečenice imaju ikakvog smisla ? On se ispovedao? Pa eto poverio se?

- - - - - - - - - -

Mej bregami:
Ti imaginarni heroji su uspjeli dva puta zaustaviti Sulejmana veličanstvenog u nastupu za Beč i postigli da Turci i nakon skoro 100 godina borbe ne zauzmu cijelo hrvatsko kraljevstvo i nakon toga počnu vraćati izgubljene teritorije od prije .
Kliknite za proširenje...

Sulejman Veličanstveni i sav njegova svita, kao i njegovi naslednici su umrli a tu činjenicu nisu znali.

Ni Habzburzi to nisu znali.

Samo eto vi to znate. Velika je to tajna bila
 
Srbi se dan danas suocavau s Rimskom i islamsko.turskom politikom, i sa nasim stanovnistvom koje je prihvatilo njihovu politiku. Fasizam i islamski radilkalizam proizlaze iz katolicanstva i islama - beskompromisni su, i pretenduju na osvajanje citavog svijeta.
 
Kevičnjak:
.


Hrčci i jadničci guše se od jada pri pogledu na slavnu ratničku povijest Hrvata, pa iz zavisti negiraju Hrvatima povijesno priznatu titulu BEDEMA KRŠĆANSTVA !!!


Marko Martinjak, još jedan Hrvat zbog kojeg su mali Hrvati sila u svijetu borilačkih sportova. Marko je već duže vremena SVJETSKI PRVAK U BOKSU GOLIM ŠAKAMA...

https://www.google.hr/url?sa=t&sour...wQo7QBCDEwBg&usg=AOvVaw1ZC9zneDgSAFVJPfZnXa0r


Al PRŠTI iz nas Hrvata ta slavna RATNIČKA POVIJEST !!!????


(Ovaj neobični prvak u slobodno vrijeme izvodi oružane pljačke po Zagrebu...)



.
Kliknite za proširenje...

I ti se to sprdaš sa povješću u Hrvata?
 
Nataša Rostova:
:fdlan::dosadno::dosadno::dosadno:

Kako vam više ne dosadi. Aman

Pa da li te ubačene rečenice imaju ikakvog smisla ? On se ispovedao? Pa eto poverio se?

- - - - - - - - - -



Sulejman Veličanstveni i sav njegova svita, kao i njegovi naslednici su umrli a tu činjenicu nisu znali.

Ni Habzburzi to nisu znali.

Samo eto vi to znate. Velika je to tajna bila
Kliknite za proširenje...

Da ti nemaš ikakvog znanja da bi diskutirala na temama na kojima se pojavljujes znaju već svi.
Dolaziš samo djetinjasto provocirati i pokazivati svoju "pamet".
 
Antifa Zagreb polijepio plakate s imenima djece stradale u Jasenovcu

07. prosinca 2018. Piše

‘Onim snagama koje negiraju ustaške zločine, poručujemo da neće proći!’, kažu iz Antifa pokreta

slika iz galerije
Nalik na nedavnu akciju šibenskih antifašista koji su čitanjem imena Šibenčanki i Šibenčana stradalih u Jasenovcu prekinuli promociju revizionističke knjige Igora Vukića ‘Radni logor Jasenovac’ i zagrebački antifašisti odlučili su dati svoj obol borbi protiv rehabilitacije ustaškog pokreta.

Na autobusnim i tramvajskim stanicama u četvrtak navečer u Novom Zagrebu polijepili su plakate s imenima djece stradale u Jasenovcu. U logoru je život izgubilo 20.101 djece mlađe od 14 godina.

Kako Novosti doznaju od aktivista pokreta Antifa Zagreb, na akciju ih je potaknulo sve češće promoviranje knjiga i pojedinaca koji negiraju užase iz koncentracijskog logora Jasenovac, izrugujući se pritom desecima tisuća žrtava. ‘Onim snagama koje negiraju ustaške zločine, poručujemo da neće proći!’, kažu u Antifa pokretu.

Plakate možete vidjeti ako kliknete na fotogaleriju.
 
Inozemni dug Hrvatske pao na 38,6 mlrd eura, najnižu razinu od 2008.
Prema posljednjim podacima HNB-a bruto inozemni dug krajem kolovoza spustio se na 38,6 mlrd. eura što je najniža nominalna razina od listopada 2008. Uz mjesečno smanjenje za 758 mil. eura (-1,9%) u odnosu na kraj kolovoza 2017. bruto inozemni dug niži je za 990 mil. eura ili 2,5%.
Dinamika godišnjeg pada inozemnog duga traje još od prosinca 2015. pri čemu je u odnosu na kraj 2017. bruto inozemni dug niži je za 1,4 mlrd. eura (-3,6%).
Smanjenje iznosa bruto inozemnog duga na kraju kolovoza ove godine u odnosu na mjesec ranije najvećim je dijelom posljedica smanjenja vanjskog duga središnje banke koji se spustio na 1,7 mlrd. eura (-8,5%) te drugih monetarnih kreditinih institucija (krajem kolovoza ino dug se spustio za 7,4% na 3,3 mlrd. kuna).
Prema navodima HNB-a, kreditne institucije su značajno poboljšalje svoju neto inozemnu poziciju što je uobičajeno tijekom ljetnjih mjeseci zahvaljujući snažnijem priljevu deviza tijekom središnjeg dijela turističke sezone. Osim toga, svoju inozemnu poziciju poboljšala je središnja država, nakon što je u srpnju otplatila dospjelu obveznicu.

Promatrano u odnosu na kraj kolovoza 2017. smanjenje vanjskog duga rezultat je smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija, smanjenja inozemnog duga ostalih domaćih sektora te smanjenja ino duga središnje banke. Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem kolovoza se spustio na 13,6 mlrd. eura (-5,5% godišnje) nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini datira od siječnja 2016. godine.

Pri tome su navedena kretanja posljedica prvenstveno smanjenja dugoročnog duga koji u strukturi čini oko 90%, a na godišnjoj razini je niži za 1,2%. S druge strane bruto inozemni dug opće države sa udjelom od 35,7% u ukupnom vanjskom dugu krajem kolovoza iznosio je 13,8 mlrd. eura zabilježivši rast od 2,9% godišnje čime su, četvrti mjesec za redom nastavljene pozitivne godišnje stope rasta. Rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini zabilježen je i kod izravnih ulaganja. Izravna ulaganja bilježe pozitivnu godišnju stopu rasta od studenog 2016. koja je u srpnju iznosila 4,3%. Pri tome je njegova vrijednost dosegnula 6,3 mlrd. eura ili udio od 16,4%.

U odnosu na kraj 2017. padu bruto inozemnog duga doprinijele su sve kategorije izuzev ostalih domaćih sektora gdje je zabilježen blagi rast za 0,9%.

Do kraja godine očekujemo nastavak inozemnog razduživanja svih ključnih sektora. Tome svakako pridonosi rekordna razina likvidnosti na lokalnom financijskom tržištu (dodatno podržana najvećem deviznom intervencijom HNB-a održanom početkom prosinca) što omogućava realnom sektoru povećanje aktivnosti financiranjem iz domaćih izvora. Od 2012. godine i financijski je sektor znatno smanjio posudbe od inozemnih vjerovnika uslijed razmjerno jeftinijih domaćih depozita, visoke likvidnosti i još uvijek potisnute potražnje za kreditima. Slijedom toga, očekujemo nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u i u narednim godinama.
 
Mej bregami:
Inozemni dug Hrvatske pao na 38,6 mlrd eura, najnižu razinu od 2008.
Prema posljednjim podacima HNB-a bruto inozemni dug krajem kolovoza spustio se na 38,6 mlrd. eura što je najniža nominalna razina od listopada 2008. Uz mjesečno smanjenje za 758 mil. eura (-1,9%) u odnosu na kraj kolovoza 2017. bruto inozemni dug niži je za 990 mil. eura ili 2,5%.
Dinamika godišnjeg pada inozemnog duga traje još od prosinca 2015. pri čemu je u odnosu na kraj 2017. bruto inozemni dug niži je za 1,4 mlrd. eura (-3,6%).
Smanjenje iznosa bruto inozemnog duga na kraju kolovoza ove godine u odnosu na mjesec ranije najvećim je dijelom posljedica smanjenja vanjskog duga središnje banke koji se spustio na 1,7 mlrd. eura (-8,5%) te drugih monetarnih kreditinih institucija (krajem kolovoza ino dug se spustio za 7,4% na 3,3 mlrd. kuna).
Prema navodima HNB-a, kreditne institucije su značajno poboljšalje svoju neto inozemnu poziciju što je uobičajeno tijekom ljetnjih mjeseci zahvaljujući snažnijem priljevu deviza tijekom središnjeg dijela turističke sezone. Osim toga, svoju inozemnu poziciju poboljšala je središnja država, nakon što je u srpnju otplatila dospjelu obveznicu.

Promatrano u odnosu na kraj kolovoza 2017. smanjenje vanjskog duga rezultat je smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija, smanjenja inozemnog duga ostalih domaćih sektora te smanjenja ino duga središnje banke. Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem kolovoza se spustio na 13,6 mlrd. eura (-5,5% godišnje) nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini datira od siječnja 2016. godine.

Pri tome su navedena kretanja posljedica prvenstveno smanjenja dugoročnog duga koji u strukturi čini oko 90%, a na godišnjoj razini je niži za 1,2%. S druge strane bruto inozemni dug opće države sa udjelom od 35,7% u ukupnom vanjskom dugu krajem kolovoza iznosio je 13,8 mlrd. eura zabilježivši rast od 2,9% godišnje čime su, četvrti mjesec za redom nastavljene pozitivne godišnje stope rasta. Rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini zabilježen je i kod izravnih ulaganja. Izravna ulaganja bilježe pozitivnu godišnju stopu rasta od studenog 2016. koja je u srpnju iznosila 4,3%. Pri tome je njegova vrijednost dosegnula 6,3 mlrd. eura ili udio od 16,4%.

U odnosu na kraj 2017. padu bruto inozemnog duga doprinijele su sve kategorije izuzev ostalih domaćih sektora gdje je zabilježen blagi rast za 0,9%.

Do kraja godine očekujemo nastavak inozemnog razduživanja svih ključnih sektora. Tome svakako pridonosi rekordna razina likvidnosti na lokalnom financijskom tržištu (dodatno podržana najvećem deviznom intervencijom HNB-a održanom početkom prosinca) što omogućava realnom sektoru povećanje aktivnosti financiranjem iz domaćih izvora. Od 2012. godine i financijski je sektor znatno smanjio posudbe od inozemnih vjerovnika uslijed razmjerno jeftinijih domaćih depozita, visoke likvidnosti i još uvijek potisnute potražnje za kreditima. Slijedom toga, očekujemo nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u i u narednim godinama.
Kliknite za proširenje...
Zašto onda penzioneri kopaju po kontejnerima?
https://www.index.hr/vijesti/clanak...limo-ionako-cemo-raditi-do-smrti/2031992.aspx
 
Kevičnjak:
.


Hrčci i jadničci guše se od jada pri pogledu na slavnu ratničku povijest Hrvata, pa iz zavisti negiraju Hrvatima povijesno priznatu titulu BEDEMA KRŠĆANSTVA !!!


Marko Martinjak, još jedan Hrvat zbog kojeg su mali Hrvati sila u svijetu borilačkih sportova. Marko je već duže vremena SVJETSKI PRVAK U BOKSU GOLIM ŠAKAMA...

https://www.google.hr/url?sa=t&sour...wQo7QBCDEwBg&usg=AOvVaw1ZC9zneDgSAFVJPfZnXa0r


Al PRŠTI iz nas Hrvata ta slavna RATNIČKA POVIJEST !!!????


(Ovaj neobični prvak u slobodno vrijeme izvodi oružane pljačke po Zagrebu...)



.
Kliknite za proširenje...

Prste iz Vas zlodela, zlocini, masovna-tvornicka ubojstva, i sto ide iz podrjetla Kurbati pleme divlje iz Perzije, cakavskog izgovora 12%, 30% su Slovinci kajkavci, ostalo pokatoliceni Srbeki.
 
KESH:
Predlažem Srbiji da one svoje rashodovane migove 21 proda lijepoj nashoj, Rvackoj bi to bio spas
Kliknite za proširenje...

Pošto su Ameri izvisili sa svojom ponudom sad traže način da ipak zarade.
Na kraju će Hrvatska potpisati ugovor za paket koji se tiče municije za avione sa Amerikancima i sve pet.
Možda bi takav razvoj situacije bio i najbolji, jer tko zna kad bi se u HV odlučili kupiti naprednu municiju u dostatnim količinama.
 
Mej bregami:
Pošto su Ameri izvisili sa svojom ponudom sad traže način da ipak zarade.
Na kraju će Hrvatska potpisati ugovor za paket koji se tiče municije za avione sa Amerikancima i sve pet.
Možda bi takav razvoj situacije bio i najbolji, jer tko zna kad bi se u HV odlučili kupiti naprednu municiju u dostatnim količinama.
Kliknite za proširenje...

Ah, ta saveznička ljubav

Ništa is svega toga, lovačka avijacija je prekrupan zalogaj za lijepu nashu
 
KESH:
Nista od F-16 za lijepu nashu

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrv...kadi-nismo-dobili-sluzbenu-obavijest/8146634/
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrv...le-zaraditi-na-nama-i-uporno-blokira/8145239/
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrv...smatra-da-se-izrael-ne-drzi-dogovora/8144990/

Ima li ko apaurina i antidepresiva za nasu napacenu domoljUbcad? Nesto ih nema, da nije u tijeku akcija samorezanja staklom? :D
Kliknite za proširenje...

Има озбиљних људи у америчком систему одбране.
Загреб је центар СВР-а Русије за Балкан. Софистицирану технологију дати Хрватској где председници Месић, Колинда кокетирају са Путином!?
Ваљда је сад јасно каквим очима америчка администрација гледа на Хрватску, као на непоузданог партнера што они и јесу. Па колико је само официра школовано у СССР-у, Русији или дедови и очеви садашњих официра у хрватској војсци.
Хрватска је за Америку непоуздан партнер и авионе могу добити само огољене.
Израелце баш брига немају намеру ратовати са Русима, битно им је узети новце како би купили који Ф-35, док Американцима није свеједно.
Американци су потпуно у праву јер Хитлер је погинуо бранећи Берлин док је први хрватски председник др Анте Павелић здимио за Латинску Америку.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Slične teme

I
Zasto Hrvati za nacionalne pesme imaju decje melodije?
Odgovora
12
Pregleda
275
krinka5
krinka5
Б
7, 2 милиона илегалних имиграната до сада под Бајденом
Odgovora
1
Pregleda
99
georgejune
georgejune
dlugomir
Zbog čega smo mi ovde toliko opterećeni Hrvatskom i Hrvatima?
23 24 25
Odgovora
603
Pregleda
8.361
Etaernal
Etaernal

Back
Top