To su razni franački ljetopisi koji spominju Bornu bajorije kao kneže Gacana, a njihovog ujaka Ljudemisla kao kneza Dalmacije, ubrzo Se Borna spominje kao kneza Dalmacije i iza toga knez Dalmacije i Liburnije.
Potom se spominje i njegov nasljednik unuk ili nećak Vladislav.
Jedina povijesna svjedočanstva o Borni dolaze iz franačkih izvora. Riječ je o Vita Hludowici imperatoris, Annales regni Francorum, Annales Sithienses i još nekoliko njihovih varijacija. Vita Hludowici imperatoris nazivaju ga pod zapisom za 818. godinu dux Guduscanorum, da bi pod 819. bio naveden kao dux Dalmatiae. Pod 821. godinom stoji da bio je dux Dalmatiae atque Liburniae. Prema tome, Borna je prvi knez na hrvatskom prostoru čije ime je zapisano u povijesnim vrelima, osim eventualno Višeslava koji se spominje na "znamenitoj, ali i nedatiranoj krstionici". Starija historiografija, oslanjajući se na rano datiranje Višeslavove krstionice, držala je Bornu Višeslavovim nasljednikom, pa i sinom.
Vladislav je bio knez Primorske Hrvatske od 821. do 835.
Najvažnije vijesti o Vladislavu donosi „Franački ljetopis“ kad govori o Borninoj smrti: „Međutim umre Borna, knez Dalmacije i Liburnije. Na molbu naroda i uz carev pristanak za njegova nasljednika bi postavljen njegov nećak (ili unuk) Vladislav (Ladasclavus).“ Nije jasno iz ovoga teksta je li Vladislav bio Bornin nećak ili unuk, budući da latinski za oba pojma rabi riječ nepos. Jasno je međutim da je Vladislav vazal franačkoga cara Ludovika I. Pobožnog i to od 821.
Ne može se sa sigurnošću reći do kada je Vladislav vladao. Obično se navodi godina 835., premda postoje mišljenja da je on vladao vrlo kratko, a da ga je 823. naslijedio Ljudemisl, Bornin ujak kod kojega se bio sklonio Ljudevit Posavski i koji ga je na kraju i pogubio. U „Katalogu knezova i kraljeva Dalmacije i Hrvatske“ spominje se Ljudemisl kao knez (dux), a Annales Fuledenses navodi da je Ljudevit pobjegao knezu Ljudemislu in Dalmatas. Iz ovoga neki zaključuju da je Ljudemisl vladao samo Dalmacijom, ali ne i Liburnijom i Gackom.
