Temperament ličnosti ili, naša ćud kao usud

Nastia

Veoma poznat
Poruka
12.173
Temperament je sklonost ka određenom načinu reagovanja i određenim raspoloženjima. Pod načinom reagovanja se podrazumeva brzina, snaga, učestalost i trajanje reakcije. Zato se u svakodnevnom jeziku izraz temperament povezuje sa brzinom i energičnošću. Temperament dolazi do izražaja u bilo čemu što osoba radi, ali se najbolje vidi u načinu emocionalnog reagovanja. Dakle, tip temperamenta se najlakše određuje na osnovu brzine, snage, učestalosti i trajanja emocionalne reakcije. Takođe, temperament određuje i kojim raspoloženjima ili emocijama će osoba biti naročito sklona. Hipokrat je uočio da raspoloženja oblikuju karakteristične izraze lica tako da izraz lica može biti jedan od pokazatelja temperamenta. Temperment se u narodu zove ćud ili narav. Ti izrazi dobro ističu činjenicu da se temperament nasleđuje, preciznije - da je više određen biološkim nego sredinskim faktorima.

Dakle, temperament i osobine temperamenta ne manifestuju se samo u emocionalnim reakcijama osobe već se izražavaju u svim vrstama psihičkog reagovanja i pokretima koje čovek obavlja („munja”, „okretan kao mačka”, „usporen kao puž”, itd).

Prvu podelu temperamenta, koju je postavio antiči naučnik Hipokrat, savremena psihologija ličnosti zadržala je i dan danas s tim što je modifikovana i usavremenjena, ali su njene osnove čvrsto oslonjene na teoriju koju je postavila stara Antika.

Označena su četiri temperamenta kod čoveka, koji se čak i do danas koriste: sangvinik, kolerik, melanholik i flegmatik. Karakteristike ovih tipova su sledeće:

Sangvinički temperament odlikuju društvenost, opuštenost i vedro raspoloženje. Reakcije su umerene snage ali su brze. Brzo prelazi iz negativnog u pozitivno raspoloženje.

Kolerički temperament odlikuju impulsivnost, agresivnost i optimizam. Reakcije su nagle i snažne. Ljudi sa ovim temperamentom se lako naljute i snažno ispoljavaju ljutnju.

Flegmatički temperament odlikuju mirnoća, staloženost i pažljivost. Reakcije su spore i slabe. Flegmatik se retko uzbuđuje.

Melanholički temperament odlikuju nedruštvenost i potištenost. Melanholik je sklon osećanjima tuge i zabrinutosti, a reaguje retko ali snažno


Ova podela na 4 tepmeramenta je proizašla iz 5 kriterijuma koje su naučnici definisali, a koji određuju temeprament:

1. genetski je uslovljen i predaje se sa roditelja na dete;

2. pojavljuje se u ponašanju već u ranom detinjstvu;

3. ne menja se tokom čitavog života;

4. temperament imaju i životinje (za razliku od mnogih drugih psiholoških osobina);

5. sve osobine temperamenta su adaptivne, tj. usmerene na uspešno privikavanje, adaptiranje čoveka na svet koji ga okružuje.


Na osnovu ovih kriterijuma naučnici su izdvojili sledeća svojstva temperamenta:

(1) aktivnost – energetski potencijal organizma

(2) emocionalnost – intenzitet reakcije na ono što se događa

(3) socijabilnost – lakoća uspostavljanja kontakta sa okolinom.

Poznavanje temperamenta i urođenih osobenosti organizacije nervnog sistema veoma je važno. Ono je posebno važno i za pedagogiju. Posebno bi trebalo imati na umu temperament pri izboru zanimanja. Ono što leži strpljivom flegmatiku, biće mučenje za impulsivnog kolerika. Stalna komunikacija sa ljudima u kojoj uživa sangvinik, može da izazove nervni zamor i stres kod melanholika. Zato posao koji traži brzu reakciju, oštre prelaze od pune napetosti ka opuštanju ne odgovaraju flegmatiku. Isto tako, sangvinik bi izludeo radeći u arhivi ili u tišini laboratorije. Za razne profesije postoji čak preporučen set svojstava temperamenta tj. određenih osobina koje su optimalne (npr. kontrolori leta, dugo držanje pažnje, brzo uočavanje signala).

Besmisleno je prepravljati svoj temperament, njega treba poznavati, razumeti i pametno koristiti, biti njegov gospodar a ne potčinjeni
 
Poslednja izmena:
Mogu li temperamenti biti mešani? Čini mi se da imam svojstva prvog i trećeg.

Da, super si to primetio čak i jeste tako, većina ljudi je zapravo mešavina više temperamenata ali obično prevagne jedan, tj imamo više njegovih osobina.

Kao ono kada čovek dugo kulira i može dugo na nešto da bude imun a onda plane i njegove reakcije su vrlo intenzivne i snažne.

Ja recimo u svom temperamentu imam najmanje flegme.
 
Ovde su nabrojane samo neke od osobina različitih tepmeramenata ali njih je u stvari mnogo više, i nisu sve vezane za emocionalnost.

Neke su vezane za volju, strpljenje, aktivnost, sposobnost da se skoncentriše na dugotrajne aktivnosti itd...

I ne samo to...Što reče Rambo Amadeus.čovek je bliži majmunu nego Bogu...
Ali kad je bliži Bogu (visok IQ, viša mudrost,visok senzibilitet,visoka empatija,snažne emocije),tada je svaki od ovih tipova-po potrebi!:lol:
(Znaš,velika devojčice,za psihološko razmatranje je neophodna visoka empatićnost-ne moraš ni fakultet završiti...;))
 
I ne samo to...Što reče Rambo Amadeus.čovek je bliži majmunu nego Bogu...
Ali kad je bliži Bogu (visok IQ, viša mudrost,visok senzibilitet,visoka empatija,snažne emocije),tada je svaki od ovih tipova-po potrebi!:lol:
(Znaš,velika devojčice,za psihološko razmatranje je neophodna visoka empatićnost-ne moraš ni fakultet završiti...;))

Da, zanimljivo je što je to bila prva podela medju ljudskim temperamentima kada još nisu dobili nazive koji se danas koriste, već su temperament ljudski opisivali uporedjujućih ih sa životinjama. Ovi prvi sistematski opisi razlika među ljudima nastali su u drevnoj Kini i opisuju ljude na sledeći način:

o Neuravnotežene ljude pokretne kao - majmuni
o Jake i hrabre kao – tigar
o Usporene i nepokretne kao – panda


Uprkos temperamentu emocionalna inteligencija se može učiti i usavršiti. Čovek ne može zaista promeniti svoj temperament ali može razumeti i približiti se svakome od ovih. Za to je potrebno razumeti šta je to što motiviše, inspiriše ili pokreće ljude da daju najbolje od sebe. Asertivnost i empatija se mogu nadograditi uz razumevanje i mogućnost predvidjanja emocionalnih reakcija svakog tipa ličnosti. :)

Inače se slažem sa tobom veliki dečko, za razumevanje svakog čoveka potrebna je pre svega visoka EQ. A zamisli koliko bih tek bila velika devojčica da mi je ovo struka, a ne tek interesovanje :flert: :smeker:
 
Poslednja izmena:
Ovo su očigledne astrološke definicije koje su odavno odbačene u modernoj Psihologiji jer su isuviše generalne i nedovoljno precizne.

Eneagram ličnosti broji daleko više tipova, a podela na četiri temperamenta je odavno postala domen prototeorije i kao takva nije upotrebljiva u klasičnoj psihološkoj misli modernog doba.

U Astrologiji se i dalje koristi za podele prema afinitetu elemenata, tako da je ova priča bolja za astrologiju gde je metoda i teorija daleko primenljivija no što je to slučaj sa psihologijom ličnosti.
 
Ti si pogrešio pdf.
Ovo je psihologija ličnosti, gradivo za gimnaziju a bogami i većinu fakulteta.
Čak štaviše, koriste ga prilikom procene tipa ličnosti pri biranju kandidata za posao u HR.
Podela na 4 tipa se nije promenila do dan danas, jedino što se promenilo je to što se u antičko vreme ova podela zasnivala na tipu telesnog soka koji luči organizam, koju je moderna psihologija odbacila mada ne u potpunosti, jer objašnjava vezu izmedju hemijskih reakcija koje se dešavaju u organizmu prilikom neke emocionalne reakcije.

http://www.psihoedukacija.rs/recnik_T.php

Koga zanima:
https://www.docsity.com/sr/licnosti-osobine-licnosti-i-njihovo-merenje-skripta-psihologija/200784/

Nemački psihijatar Ernst Krečmer je verovao da gradja tela utiče na ljudski temperament te je sa tim u skladu podelio na 4 somatotipa.
http://www.artnit.net/društvo/item/4363-ernst-krečmer-tipovi-ličnosti.html

Ako želiš o astrologiji, možemo i o tome ali na na ovoj temi. :)
 
Poslednja izmena:
Uprkos temperamentu emocionalna inteligencija se može učiti i usavršiti. Čovek ne može zaista promeniti svoj temperament ali može razumeti i približiti se svakome od ovih. Za to je potrebno razumeti šta je to što motiviše, inspiriše ili pokreće ljude da daju najbolje od sebe. Asertivnost i empatija se mogu nadograditi uz razumevanje i mogućnost predvidjanja emocionalnih reakcija svakog tipa ličnosti. :)

Inače se slažem sa tobom veliki dečko, za razumevanje svakog čoveka potrebna je pre svega visoka EQ. A zamisli koliko bih tek bila velika devojčica da mi je ovo struka, a ne tek interesovanje :flert: :smeker:

Ako bi uspeli da kontrolišemo naše emocije, mogli bi i da kontrolišemo, ili čak menjamo naš temperament? Jer temperament je ekspresija naših emocija.

Postavlja se pitanje kako da kontrolišemo emocije? Imaš li ti, Nastia, neku ideju kako to postići?
 
Ako bi uspeli da kontrolišemo naše emocije, mogli bi i da kontrolišemo, ili čak menjamo naš temperament? Jer temperament je ekspresija naših emocija.

Postavlja se pitanje kako da kontrolišemo emocije? Imaš li ti, Nastia, neku ideju kako to postići?

Znači ti veruješ da postoji način na koji će se duboki pesimista odredjenom kontrolom i razumevanjem svojih emocionalnih stanja i percepcije svh životnih dogadjaja ( znači u komunikaciji sa suprotnim polom, obavljanjem svog posla, vremenskim prilikama, političke situacije u zemlji, mesta na parkingu, gužve u saobraćaju...) transformisati u veselog i punog života optimistu koji više neće sa skepticizmom, ironijom i sarkazmom gledati na život oko sebe, već će očima punim oduševljenja i radosti svaku ideju ili reč dočekati euforičnom razdraganošću? :)

Ja nemam ideju, možda neko drugi ima?
 
Poslednja izmena:
Znači ti veruješ da postoji način na koji će se duboki pesimista odredjenom kontrolom i razumevanjem svojih emocionalnih stanja i percepcije svh životnih dogadjaja ( znači u komunikaciji sa suprotnim polom, obavljanjem svog posla, vremenskim prilikama, političke situacije u zemlji, mesta na parkingu, gužve u saobraćaju...) transformisati u veselog i punog života optimistu koji više neće sa skepticizmom, ironijom i sarkazmom gledati na život oko sebe, već će očima punim oduševljenja i radosti svaku ideju ili reč dočekati euforičnom razdraganošću? :)


Ja nemam ideju, možda neko drugi ima?

Da, ja mislim da je to moguće...sve je moguće menjati u svom psihološkom životu, samo moraš znati kako. Ja imam neke ideje...

Prvo, moraš naučiti da posmatraš sebe u svakodnevnom životu...mislim zajedno na unutrašnje i vanjsko posmatranje. Kada neki spoljni događaj privuče tvoju pažnju, on u tebi stvori neki utisak. Potrebno je posmatrati taj utisak kad dođe u dodir sa tvojim emocijama ili mislima. Prilikom samoposmatranja neophodno je da podeliš pažnju na dva dela, na spoljnu i unutrašnju.
Dakle, posmatraš utisak kako ulazi i postaješ svestan gde pada. Tada si svestan sebe iznutra, a ne samo spolja.

Od vrste utiska zavisi gde će da padne: da li na centar za razmišljanje (intelektualni centar), centar za osećanja (emocionalni centar) ili centar za pokrete (mehaničko instinktivni centar).
Pošto čovek u svom svakodnevnom životu nije svestan svega ovoga, to mu se sve događa automatski, a tom prilikom najčešće pogrešan utisak pada na pogrešan centar što automatski dovodi do burne reakcije. Naprimer: stigne ti nepovoljan izveštaj iz banke. Tada utisak, umesto na centar za razmišljanje, pada na centar za osećanje i proizvodi negativne emocije u tebi (bes, ljutnju, zabrinutost i sl.)
Tom prilikom emocije ne možemo kontrolisati jer su jednostavno prebrze. Jave se pre nego što ih postanemo svesni.

U Indiji emocije upoređuju sa divljim slonom, toliko su silne i razuzdane. Međutim Indijci su pronašli način kako da ukrote divlje slonove: vežu ih za one koji su već pripitomljeni i onda pitomi utiču na divlje.
To isto mi možemo uraditi sa našim emocijama. Kada se emocija javi, prvo se prenese na misli i mi tad našim mislima kreiramo reakciju na emocije. Dakle uključujemo druga dva cetra u refleksiji emocija. Ono što je važno je da mi naše misli i naše pokrete možemo kontrolisati, dakle, oni preuzimaju ulogu pitomih slonova. Promenom misli menjamo i naše emocije, a svesnošću naših pokreta menjamo temperament.
 
Svidja mi se što je neko prihvatio temu o kojoj se može razgovarati i nešto novo naučiti. :)

U jednoj svojoj knjizi https://www.scribd.com/document/368900471/Samoozdravljenje-Kristijan-Kolega# Kristijan Kolega navodi da su naše reakcije rezultat naučenih obrazaca iz ranog detinjstva te da se mogu izlečiti tapkanjem po odredjenim tačkama i ovladavanjem umom veštinom u kojoj bi se čovek izmakao iz date situacije i posmatrao je neutralno, kao posmatrač. Ovo nam može pomoći u rešavanju svakodnevnih prblema ili teškoća kao i da se oslobodimo loših obrazaca iz detinjstva. Verujem da si i ti pisao slično, ne možemo uticati na ono što nam se dešava ali možemo promeniti svoje vidjenje date situacije.

Problem sa ovim veštinama je što one ne mogu da promene naše instiktivne reakcije, način na koji delamo, razmišljamo, ne možemo biti brži ili hitriji, niti se naš temperament može promeniti iz usporenog, neambicioznog u brži, dinamičniji, vedriji...ja barem mislim da ne može, možemo se mi predstavljati drugačijim jer svesno kontrolišem svoje reakcije ali to ne znači da smo se mi suštinski promenili već samo da smo ukrotili sebe.
 
Poslednja izmena:
Svidja mi se što je neko prihvatio temu o kojoj se može razgovarati i nešto novo naučiti. :)

U jednoj svojoj knjizi https://www.scribd.com/document/368900471/Samoozdravljenje-Kristijan-Kolega# Kristijan Kolega navodi da su naše reakcije rezultat naučenih obrazaca iz ranog detinjstva te da se mogu izlečiti tapkanjem po odredjenim tačkama i ovladavanjem umom veštinom u kojoj bi se čovek izmakao iz date situacije i posmatrao je neutralno, kao posmatrač. Ovo nam može pomoći u rešavanju svakodnevnih prblema ili teškoća kao i da se oslobodimo loših obrazaca iz detinjstva. Verujem da si i ti pisao slično, ne možemo uticati na ono što nam se dešava ali možemo promeniti svoje vidjenje date situacije.

Problem sa ovim veštinama je što one ne mogu da promene naše instiktivne reakcije, način na koji delamo, razmišljamo, ne možemo biti brži ili hitriji, niti se naš temperament može promeniti iz usporenog, neambicioznog u brži, dinamičniji, vedriji...ja barem mislim da ne može, možemo se mi predstavljati drugačijim jer svesno kontrolišem svoje reakcije ali to ne znači da smo se mi suštinski promenili već samo da smo ukrotili sebe.

Čim iz nesvesnog stanja pređeš u svesno stanje i počneš da deluješ svesno napravljena je velika promena u tvom psihološkom životu. Jer svesnim delovanjem mi se ne predstavljamo drugačijim, već to zaista jesmo. To ti je kao kada ceo život lažeš sebe (a to stalno nesvesno radimo) i onda uvidiš to i prestaneš. Promena je kompletna i u potpunosti.

Ona tri centra koja sam spomenuo u prethodnom komentaru se dovode u balans i svaki od njih počinju da rade svoj posao ne mešajući se u posao drugih centara.

Problem je da se svesno stanje održi, jer čim nam pažnja popusti mi ponovo "zaspimo" i vraćamo se u automatsko, nesvesno stanje. A za održavanje svesnog stanja potreban je veliki napor i dosta uloženog vremena u samoposmatranje.
 
Mogu li temperamenti biti mešani? Čini mi se da imam svojstva prvog i trećeg.

Zavisno od situacije i provokacije svaki temperament može da ode u svoju suprotnost. Neko te uvredi, niko ne stane u tvoju odbranu, ako si mlad ponećeš se zrelo, ako si zreo ponećeš se kao klinac.

Ljudi mogu biti neizmerno zli kada nastupaju klanovski jer smišljaju ogavne pakosti. Samo mali broj ljudi su osvetoljubivi. Oni sa žutom minutom prodju kako prodju, oni sa visokim iq kada su isprovocirani reaguju neshvatljivo bilo kom tipu i epilog osvete samo oni mogu znati.

Osobe proste svesti mogu samo u skladu sa svojim ograničenim sposobnostima naslućivati cilj nečijeg nastupa, a kada shvate onda je već kasno. Osveta je bila predmet mog diplomskog rada gde sam dala akcenat baš na sangvinicima.
 
Ti si pogrešio pdf.
Ovo je psihologija ličnosti, gradivo za gimnaziju a bogami i većinu fakulteta.

Ovo je prototeorija (figura ''prototip'') koja se zasniva na Hipokratovoj teoriji o ličnosti. Ne koristi se u psihologiji, osim kroz gradivo kao sfera izučavanja arhaičnog tipa. Poenta je da psihologija daleko dublje zadire od samo četiri tipa ličnosti.

Najduže korišćeni tipovi su u sferi Rusalovog istraživanja.

RusalovSTQ.JPG


http://empirijskaistrazivanja.org/wp-content/uploads/2016/06/Knjiga-rezimea-EIP-2015.pdf

http://bs.medicine-guidebook.com/vozrastnaya-psihologiya_783_osnovnyie-napravleniya-is~1.html
 
psihologija i nije mnogo pobegla od astrologije...i jedna i druga su kvazi nauke,
po sistemu: mož' da bude al ne mora da znači, može ovako ali može i onako, a kad se sve smeša, onda nikako...ili svakako

Netačno.

Za razliku od astrologije koja ga samo oponaša, psihologija se zaista služi naučnim metodom. Ono što je čini nesavršenom je to što je u svakom proračunu uključena gomila nepoznatih faktora, što dovodi do toga da proračun na kraju ne bude tačan. Kada bi raspolagao svim informacijama vezanim za jednu osobu - nešto za šta je sposoban samo nekakav bog - mogao bi da izlečiš bilo kakav psihički problem i da praviš skoro savršene predikcije.
 

Back
Top