- Poruka
- 8.736
Moljac64 među drugarima članovima podforuma filozofija...
Mislim da nije u redu i da nema većeg smisla gaziti čovijeka ako prdne, smisao može doći samo iz ega, a on beše slabost, prema tome, dobar filozof ne bi trebao dozvoliti da emocija iz ega preuzima kontrolu i nagna ga na plitak i oštar akt. Vezano za situaciju na temi, "ako neko prdne, ne udiši".
Treba čoeka razumijeti, protumačiti jer svi smo različiti...
Ono što mogu da razumijem iz ove teme donekle je i tačno sigurno za određene posjetioce foruma. Moljčeva greška je to što je sastavio siromašan tekst te ga stavio u pogrešan kontekst, nije dobro ni detaljno objasnio šta je teo da kaže. Nije u pravu, slažem se.
Ali...
Alternativa, tumačenje,
Prvi logičan smisao života je opstanak, drugi je egzistencija koja je vezana za neke osnovne stvari, toplo - hladno, gladan - sit... "sit gladnom ne vjeruje", "tuđa kost ne boli", zato je dr. agoljubu lako reći da je život pozitivan poklon. Nije poklon bebi bačenoj u kontejner, crnji u africi koji je skapao od gladi, umro od malarije, od žeđi, nekome ko je u bolovima i umire od toga i hiljade katastrofalnih slučajeva, sirotinji koja se smrzava i gladuje... neki su sami krivi za svoju sudbinu, neke je opaučila "loša sreća", neke jedno i drugo, a neki su srećni i super...
Hoću da kažem, zakon polarnosti, jin i jang ebeni koliko ste ga puta vidjeli, + i -.
Polarnost je nešto što treba istraživati i posvetiti jednu dobru filozofsku raspravu tome. Onaj psiholog što je razvio "duboki peat" jeste da uzima keš na tome i komercijalizuje se žestoko, ali mislim opet da je pročačkao nešto zanimljivo što se tiče toga, a to je da čovijek u životu osciluje između polarnosti kojih može biti vrlo mnogo.
Apostol šopenhauerov ozi i hakim bej, dvije polarnosti, negativne i pozitivne, a obe su realne, postoje!
E time se bavi pozitivna psihologija i tu se slažem, iskoristi život najbolje što možeš, između polarnosti tuga - sreća teži ka sreći, između patnje i lagodnosti teži ka ovom drugom i sl. Trebalo bi biti svjestan i nekako gledati iz centra stvari realno, što se tiče + i -, treba poštovati i šopenhauera jer on daje informacije iz -, a treba pratiti pozitivce ali ne zaboraviti ozija i šopija, treba znati uvijek da postoje dvije direkcije.
Sve su to informacije, kada imaš informacije treba znati baratati s njima, manipulisati tj. napraviti formulu koja će dati dobar rezultat.
Filozofija je nauka koja se bavi otkrivanjem istine od koje proizilaze mudrosti i savjeti, filozofija pruža dobre informacije, šta to zači? Dakle, posle prve stavke opstanka, ide egzistencija, dobroj i kvalitetnoj egzistenciji treba da doprinese i filozofija i psihologija, i sve ostale društvene nauke, koje će čovijeku pružiti mudrost i savjet, a to su alati, filozofija je alat, ona služi životu, služi tome da se čovijek iskleše kvalitetno u duhovnom smislu, a duhovno će čovijeka odvesti i ka materijalnom kvalitetu koje treba barem to osnovno egzistencionalno da zadovolji. Teško da čovijek može biti srećan kada je gladan i kada mu je hladno. Suština je da ako čoek mnogo troši vremena na filozofiju i ne koristi je kao alat u praksi, on se u stvari zamlaćuje, palamudi, te čak ispada i licemjer...
Mislim da nije u redu i da nema većeg smisla gaziti čovijeka ako prdne, smisao može doći samo iz ega, a on beše slabost, prema tome, dobar filozof ne bi trebao dozvoliti da emocija iz ega preuzima kontrolu i nagna ga na plitak i oštar akt. Vezano za situaciju na temi, "ako neko prdne, ne udiši".
Treba čoeka razumijeti, protumačiti jer svi smo različiti...
Ono što mogu da razumijem iz ove teme donekle je i tačno sigurno za određene posjetioce foruma. Moljčeva greška je to što je sastavio siromašan tekst te ga stavio u pogrešan kontekst, nije dobro ni detaljno objasnio šta je teo da kaže. Nije u pravu, slažem se.
Ali...
Alternativa, tumačenje,
Prvi logičan smisao života je opstanak, drugi je egzistencija koja je vezana za neke osnovne stvari, toplo - hladno, gladan - sit... "sit gladnom ne vjeruje", "tuđa kost ne boli", zato je dr. agoljubu lako reći da je život pozitivan poklon. Nije poklon bebi bačenoj u kontejner, crnji u africi koji je skapao od gladi, umro od malarije, od žeđi, nekome ko je u bolovima i umire od toga i hiljade katastrofalnih slučajeva, sirotinji koja se smrzava i gladuje... neki su sami krivi za svoju sudbinu, neke je opaučila "loša sreća", neke jedno i drugo, a neki su srećni i super...
Hoću da kažem, zakon polarnosti, jin i jang ebeni koliko ste ga puta vidjeli, + i -.
Polarnost je nešto što treba istraživati i posvetiti jednu dobru filozofsku raspravu tome. Onaj psiholog što je razvio "duboki peat" jeste da uzima keš na tome i komercijalizuje se žestoko, ali mislim opet da je pročačkao nešto zanimljivo što se tiče toga, a to je da čovijek u životu osciluje između polarnosti kojih može biti vrlo mnogo.
Apostol šopenhauerov ozi i hakim bej, dvije polarnosti, negativne i pozitivne, a obe su realne, postoje!
E time se bavi pozitivna psihologija i tu se slažem, iskoristi život najbolje što možeš, između polarnosti tuga - sreća teži ka sreći, između patnje i lagodnosti teži ka ovom drugom i sl. Trebalo bi biti svjestan i nekako gledati iz centra stvari realno, što se tiče + i -, treba poštovati i šopenhauera jer on daje informacije iz -, a treba pratiti pozitivce ali ne zaboraviti ozija i šopija, treba znati uvijek da postoje dvije direkcije.
Sve su to informacije, kada imaš informacije treba znati baratati s njima, manipulisati tj. napraviti formulu koja će dati dobar rezultat.
Filozofija je nauka koja se bavi otkrivanjem istine od koje proizilaze mudrosti i savjeti, filozofija pruža dobre informacije, šta to zači? Dakle, posle prve stavke opstanka, ide egzistencija, dobroj i kvalitetnoj egzistenciji treba da doprinese i filozofija i psihologija, i sve ostale društvene nauke, koje će čovijeku pružiti mudrost i savjet, a to su alati, filozofija je alat, ona služi životu, služi tome da se čovijek iskleše kvalitetno u duhovnom smislu, a duhovno će čovijeka odvesti i ka materijalnom kvalitetu koje treba barem to osnovno egzistencionalno da zadovolji. Teško da čovijek može biti srećan kada je gladan i kada mu je hladno. Suština je da ako čoek mnogo troši vremena na filozofiju i ne koristi je kao alat u praksi, on se u stvari zamlaćuje, palamudi, te čak ispada i licemjer...
