Radovan Damjanović, istina ili zabluda

Lesandar, Radovan je čini mi se ipak osvojio alku.Sjećam se kad sam u gimnaziji izučavala gramatiku latinskog, mislim da sam to negdje i napisala, da sam bila fascinirana koliko je identična našem (tada za mene hrvatskosrpskim, danas isključivo srpskim) jeziku.Pa se pitam, sve one tuđenice u našem jeziku koje nazivamo raznim germanizmima, turcizmma, latiniznima i inim izmina, su zapravo laž-Prije će biti da su ti narodi od nas posudili masu riječi.Jezik je živa materija, razvija se, posebno u zatvorenim sredinama, kroz vrijeme dobije specifičan oblik i dijalekt.
Još da dodam u tri stvari ne vjerujem:
1. Darvinovu teoriju evolucije
2.Da je čovjek u 60.im godinama hodao Mjesecomi
3. Seobu naroda kako nam plasiraju naši vrli povijesničari.Namjerno kažem povjesničari, to je riječ koju imam u svom vokabularu ne samo kao odraz obrazovanja u Hrvatskoj, već kao riječ koja je izvorno srpska.
 
Веома занимљив човек и наука о језику такође. Најбољи пример из његовог 'српско-српског' речника за те 'иди ми, дођи ми'
речи је МЕДицина. Мед као основни састојак првобитних лекова највероватније је корен ове речи. Поставља се питање
како је она латинска ако се на латинском МЕД каже МЕЛ?
 
Р. Дамјановић може неуке лако завести на странпутицу. Истовремено, може људе који се понешто разумију у теме којима се бави обасјати необичним прогледањем. Његов највећи недостатак је заправо вишак, вишак сујете, претјерана потреба за јавним обраћањима и кад се има и кад се нема бог зна шта рећи.
У сваком случају, хвала му на оном што је убо „у сриду”, остало ја лако занемарим.
 
Веома занимљив човек и наука о језику такође. Најбољи пример из његовог 'српско-српског' речника за те 'иди ми, дођи ми'
речи је МЕДицина. Мед као основни састојак првобитних лекова највероватније је корен ове речи. Поставља се питање
како је она латинска ако се на латинском МЕД каже МЕЛ?

Pa tako lepo što je MELem i MEDicina isto.
MELem je lek, od MEDa ili MELa.
Ili MLEča...
 
Ниси скапирао. На латинском 'medicinae', 'medicamentum', шта им је корен ако је на латинском МЕЛ=МЕД?

Hm... Dobro pitanje. Ono što nude nije baš uverljivo:

medicine (n.)
c. 1200, "medical treatment, cure, remedy," also used figuratively, of spiritual remedies, from Old French medecine (Modern French médicine) "medicine, art of healing, cure, treatment, potion," from Latin medicina "the healing art, medicine; a remedy," also used figuratively, perhaps originally ars medicina "the medical art," from fem. of medicinus (adj.) "of a doctor," from medicus "a physician" (from PIE root *med- "take appropriate measures"); though OED finds evidence for this is wanting. Meaning "a medicinal potion or plaster" in English is mid-14c.

- - - - - - - - - -

*med-
Proto-Indo-European root meaning "take appropriate measures."

It forms all or part of: accommodate; accommodation; commode; commodious; commodity; empty; immoderate; immodest; Medea; medical; medicament; medicaster; medicate; medication; medicine; medico; medico-; meditate; meditation; Medusa; meet (adj.) "proper, fitting;" mete (v.) "to allot;" modal; mode; model; moderate; modern; modest; modicum; modify; modular; modulate; module; modulation; mold (n.1) "hollow shape;" mood (n.2) "grammatical form indicating the function of a verb;" must (v.); premeditate; premeditation; remedial; remediation; remedy.

It is the hypothetical source of/evidence for its existence is provided by: Sanskrit midiur "I judge, estimate;" Avestan vi-mad- "physician;" Greek medomai "be mindful of," medesthai "think about," medein "to rule," medon "ruler;" Latin meditari "think or reflect on, consider," modus "measure, manner," modestus "moderate," modernus "modern," mederi "to heal, give medical attention to, cure;" Irish miduir "judge;" Welsh meddwl "mind, thinking;" Gothic miton, Old English metan "to measure out."
 
*med-

Proto-Indo-European root meaning "take appropriate measures."

Oво ми више личи на заједнички минимум него на корен речи и личи на накнадну памет.
Логично би било кад би се звала МODICINE.
 
Ниси скапирао. На латинском 'medicinae', 'medicamentum', шта им је корен ако је на латинском МЕЛ=МЕД?

Ma jesam, nekada slova menjaju mesta, a nekad jedna ista reč, ode iz jednog u drugi, pa se vrati u prvi jezik, recimo stol>astal, val> tal> talas, itd...
Svejedno, mel je melem, a mel je MED na latinskom, što će reći.....crva nije ni bilo!
 
Веома занимљив човек и наука о језику такође. Најбољи пример из његовог 'српско-српског' речника за те 'иди ми, дођи ми'
речи је МЕДицина. Мед као основни састојак првобитних лекова највероватније је корен ове речи. Поставља се питање
како је она латинска ако се на латинском МЕД каже МЕЛ?

Vidiš tu je, opet, haos u zvaničnoj etimologiji:

melem ✧ tur. melhem, merhem ← arap. märhäm ← grč. málagma

Jabuka na italijanskom je la mela ():

17b03d.png


melon (n.)

late 14c., from Old French melon (13c.), from Medieval Latin melonem (nominative melo), from Latin melopeponem, a kind of pumpkin, from Greek melopepon "gourd-apple" (name for several kinds of gourds bearing sweet fruit), from melon "apple" (see malic) + pepon, a kind of gourd, probably noun use of pepon "ripe" (see pumpkin).

In Greek, melon was used in a generic way for all foreign fruits (compare similar use of apple). The Greek plural of "melon" was used from ancient times for "a girl's breasts."

Međutim, od naše medovine u engleskom imamo mead, od naše olovine u engleskom imamo ale. To smo razjasnili. :)

- - - - - - - - - -

Kada ovo pročitaš između redova, sve ti je jasno:

mead (n.1)

"fermented honey drink," Old English medu, from Proto-Germanic *meduz (source also of Old Norse mjöðr, Danish mjød, Old Frisian and Middle Dutch mede, Old High German metu, German Met "mead"), from PIE root *medhu- "honey, sweet drink" (source also of Sanskrit madhu "sweet, sweet drink, wine, honey," Greek methy "wine," Old Church Slavonic medu, Lithuanian medus "honey," Old Irish mid, Welsh medd, Breton mez "mead"). Synonymous but unrelated early Middle English meþeglin yielded Chaucer's meeth.


između redova ostaje ovo:

medovina od med (eng. mead; Old Norse mjöðr, Danish mjød, Old Frisian and Middle Dutch mede, Old High German metu, German Met "mead", Sanskrit madhu, Greek methy "wine," Old Church Slavonic medu, Lithuanian medus "honey," Old Irish mid, Welsh medd, Breton mez "mead", early Middle English meþeglin yielded Chaucer's meeth), olovina tj. pivo (ale, Old English ealu "ale, beer," Old Saxon alo, Old Norse öl, which is of uncertain origin. Lit. (alus) and Old Church Slavonic (olu)), vrt (lat. hortus), okurak tj. krastavac (Gurcke), ren od koren (grč. dijal. keráin, lat. cerain, ital. dijal. cren i creno, franc. cran, nem. Kren, lit. krienas, čuvačko-tatarski chren i cheren), opiti, opijati (opium), hleb? (hlaifs, Schleife, Schlaufe, loop), kvas (lat. caseus, eng. cheese, nem. Käse).

Kad mi napiše staronorvešku reč za medovinu onda mi je jasno da su pčele došle iz Skandinavije. :hahaha:

- - - - - - - - - -

... made in Hammerfest.
 
Činjenica da se u starogrčkom vino nazivalo rečju μέθυ (méthy, “wine”), govori u prilog tezi da su je grcajući Grci preuzeli od slovenske (srpske) reči medovina od slovenske reči med.

Teško je moguće da je reč u grčki dospela preko indoevropskog korena za med, jer nedostaje starogrčka reč za medovinu.

Takođe, sinonim za vino οἶνος (oînos) govori u prilog tezi da je i ta reč preuzeta i "iskvarena" od vino, što je očigledan stari slovenski naziv za lozu (vina = kriva), a sama loza dolazi od plaziti sa elizijom početnog konsonanta (pl6za daje l6za).

Izgleda da su na tragu istine:

From Arcadian Greek ϝοῖνος (woînos), Mycenaean Greek ???????? (wo-no); related to English wine, Latin vīnum, Old Armenian գինի (gini) etc.; according to the Oxford Latin Dictionary, "all probably from a common Mediterranean source".[SUP][1][/SUP] Perhaps instead from Proto-Indo-European *wóyh₁nom, possibly from the root *wei(H)- (“to twist”), meaning "that of the vine"[SUP][2][/SUP], and related to dialectal ὑιήν (huiḗn, “grapevine”), possibly from Proto-Indo-European *wiHēn, which also probably comes from the same root[SUP][3][/SUP].
 
Poslednja izmena:
Lesandar, Radovan je čini mi se ipak osvojio alku.Sjećam se kad sam u gimnaziji izučavala gramatiku latinskog, mislim da sam to negdje i napisala, da sam bila fascinirana koliko je identična našem (tada za mene hrvatskosrpskim, danas isključivo srpskim) jeziku.Pa se pitam, sve one tuđenice u našem jeziku koje nazivamo raznim germanizmima, turcizmma, latiniznima i inim izmina, su zapravo laž-Prije će biti da su ti narodi od nas posudili masu riječi.Jezik je živa materija, razvija se, posebno u zatvorenim sredinama, kroz vrijeme dobije specifičan oblik i dijalekt.
Još da dodam u tri stvari ne vjerujem:
1. Darvinovu teoriju evolucije
2.Da je čovjek u 60.im godinama hodao Mjesecomi
3. Seobu naroda kako nam plasiraju naši vrli povijesničari.Namjerno kažem povjesničari, to je riječ koju imam u svom vokabularu ne samo kao odraz obrazovanja u Hrvatskoj, već kao riječ koja je izvorno srpska.

Која се овде дружба скупља сачувај нас Свети Никола и Василије Острошки.
Овај не верује у слетање на месец, она не верује у еволуцију, фали само још неко да оспори да је вода мокра.

Но важно да су свуда лажи, фалсификоване и скривене повијести.

Посебан феномен којим ће се социолози будућности бавити јесте заглупљивање човека 21. века услед преоптерећености мозга количином доступних података.
Само нек Шарићи, Дамјановићи, Деретићи, Пјановићеве и М. Милојевићи искачу из сваког ћошка. И треба, овце су за шишање. То је нажалост схватио и Ђорђе Јанковић, па постаде божанство алтернативе, која не схвата да је човек напустио научни метод да би узо неки динар.
 
Lesandar, Radovan je čini mi se ipak osvojio alku.Sjećam se kad sam u gimnaziji izučavala gramatiku latinskog, mislim da sam to negdje i napisala, da sam bila fascinirana koliko je identična našem (tada za mene hrvatskosrpskim, danas isključivo srpskim) jeziku.Pa se pitam, sve one tuđenice u našem jeziku koje nazivamo raznim germanizmima, turcizmma, latiniznima i inim izmina, su zapravo laž-Prije će biti da su ti narodi od nas posudili masu riječi.Jezik je živa materija, razvija se, posebno u zatvorenim sredinama, kroz vrijeme dobije specifičan oblik i dijalekt.
Još da dodam u tri stvari ne vjerujem:
1. Darvinovu teoriju evolucije
2.Da je čovjek u 60.im godinama hodao Mjesecomi
3. Seobu naroda kako nam plasiraju naši vrli povijesničari.Namjerno kažem povjesničari, to je riječ koju imam u svom vokabularu ne samo kao odraz obrazovanja u Hrvatskoj, već kao riječ koja je izvorno srpska.

Оно што је Радован објавио, је наставак Соларићевог, Будимировог и Пешићевог посла, ништа му мање нисам захвалан због тога.
 
Која се овде дружба скупља сачувај нас Свети Никола и Василије Острошки.
Овај не верује у слетање на месец, она не верује у еволуцију, фали само још неко да оспори да је вода мокра.

Но важно да су свуда лажи, фалсификоване и скривене повијести.

Посебан феномен којим ће се социолози будућности бавити јесте заглупљивање човека 21. века услед преоптерећености мозга количином доступних података.
Само нек Шарићи, Дамјановићи, Деретићи, Пјановићеве и М. Милојевићи искачу из сваког ћошка. И треба, овце су за шишање. То је нажалост схватио и Ђорђе Јанковић, па постаде божанство алтернативе, која не схвата да је човек напустио научни метод да би узо неки динар.

Nije to zaglupljivanje, nego je zaglupljivanje kada ti treba da veruješ u nešto što nije do kraja objašnjeno - na primer, evolucija. To je teorija koja je široko prihvaćena, samo zato što boljeg objašnjenja nema, ali nije univerzalna i dokazana činjenica.

Da imaš širinu u prirodnim naukama, znao bi da, kada su verovatnoće za neke događaje izuzetno male (npr. da majmun sedeći za pisaćom mašinom otkuca Hamleta sasvim slučajno), oni se nikada ne dešavaju. Tako, iako postoji verovatnoća da se svi molekuli u zrnu šećera pokrenu u itom pravcu i da zrno samo poskoči, to se nikada ne dešava jer je verovatnoća izuzetno mala. Pritom mislim na analogiju sa evolucijom koju navodno izazivaju slučajne greške u DNA sekvenci. Naprosto, ima tu još neki mehanizam koji nije rasvetljen.
 
https://books.google.rs/books?id=xn...AA#v=onepage&q=pavle solaric rimljani&f=false

Pavle Solarić u svom rěčniku, kojega izdade pod naslovom: „Rimljani slavenstvovavši. U Budimu 1818.“

- - - - - - - - - -

Digitized14 Apr 2014

У част Павлу Соларићу, верификација једне од његових опсервација:


content



Дуенос инскрипција 7 век п.н.е. брдо Квиринал у Риму : ЕАРИЛО

Earilo.gif



Контекст инскрипције: ГЕ ТОЈТЕ СИЈА ГА ЕАРИЛО ИС ( ТИ КОЈИ СУ ИСЕЈАЛИ ДА ГА ИЗОРУ)


content
 
Poslednja izmena:
У част Павлу Соларићу, верификација једне од његових опсервација:


content



Дуенос инскрипција 7 век п.н.е. брдо Квиринал у Риму : ЕАРИЛО

Pogledajte prilog 490054


Контекст инскрипције: ГЕ ТОЈТЕ СИЈА ГА ЕАРИЛО ИС ( ТИ КОЈИ СУ ИСЕЈАЛИ ДА ГА ИЗОРУ)

I ja sam preleteo, pod slovom e, svašta nešto pametno piše veliki Solarić.

Možemo na Jeziku otvoriti posebnu temu.

- - - - - - - - - -

I da stavim Radovanov lajtmotiv za ovu temu:

 
Nije to zaglupljivanje, nego je zaglupljivanje kada ti treba da veruješ u nešto što nije do kraja objašnjeno - na primer, evolucija. To je teorija koja je široko prihvaćena, samo zato što boljeg objašnjenja nema, ali nije univerzalna i dokazana činjenica.

Da imaš širinu u prirodnim naukama, znao bi da, kada su verovatnoće za neke događaje izuzetno male (npr. da majmun sedeći za pisaćom mašinom otkuca Hamleta sasvim slučajno), oni se nikada ne dešavaju. Tako, iako postoji verovatnoća da se svi molekuli u zrnu šećera pokrenu u itom pravcu i da zrno samo poskoči, to se nikada ne dešava jer je verovatnoća izuzetno mala. Pritom mislim na analogiju sa evolucijom koju navodno izazivaju slučajne greške u DNA sekvenci. Naprosto, ima tu još neki mehanizam koji nije rasvetljen.

Није до краја објашњено ни како је Трамп постао председник САД па то не значи да не треба веровати у то да је постао председник САД. Штавише начин размишљања који ти заступаш рађа теорије "лажних вести", "руских хакера" и сличне, у људима који не умеју а се помире са чињеницом да је дотични победио.
 

Back
Top