Polako, blizimo se ka konacnoj slici.
HARVARDSKI PROFESOR ZA "BLIC" REŠAVA MISTERIJU Da li je ovo glavni razlog zašto su se SRBI DOSELILI NA BALKAN
Jedan događaj u Evropi doveo je do početka jednog od najtežih perioda u ljudskoj istoriji, ali je, potencijalno, donekle uticao i na to kakvo stanovništvo danas živi na Balkanu, odnosno na doseljavanje naših predaka na ovdašnje prostore.
Naime, brojni naučnici, među kojima i ugledni Majkl Mekormik, profesor srednjevekovne istorije na Univerzitetu Harvard, slažu se da je 536. godina predstavljala početak prilično mračnog perioda sa neuobičajeno hladnim vremenom, a ono je moglo i da doprinese seobi Slovena na jug i njihovom naseljavanju na Balkan. Ugledni Mekormik tu tezu potvrdio je i za "Blic" uputivši nas na svoje opsežno istraživanje na temu kako su konkretna godina, ali i ostali faktori, uticali na velike migracije.
Misteriozna magla je Evropu i delove Azije tokom 18 meseci praktično držala u tami.
Čitave godine je Sunce imalo bled sjaj, poput Meseca, naveo je vizantijski istoričar Prokopije o toj neslavnoj 536. godini.
Temperature u leto iste godine pale su za 1,5 do 2,5 stepeni Celzijusa, čime je započela najhladnija decenija u poslednjih 2.300 godina. Sneg je padao tog leta u Kini; usevi širom Evrope i Azije su propadali, a ljudi su gladovali.
Sada su naučnici ultrapreciznom analizom leda švajcarskih glečera pronašli krivca. Tim koji su predvodili istoričar Mekormik i glaciolog Pol Majevski sa Univerziteta u Mejnu rekli su da je kataklizmička vulkanska erupcija na Islandu raširila oblake pepela širom severne zemljine hemisfere 536. Još dve velike erupcije su usledile 540. i 547. godine. Erupcije su izazvale klimatske promene, koje naučnici nazivaju i "Kasnim antičkim malim ledenim dobom", usled kojih je došlo do nestašice hrane, gladi, stagnacije ekonomije, širenja bolesti i - migracija...
A kada već govorimo o migracijama, upravo se navedeni period poklapa i sa drugom fazom seobe Slovena među kojima su bili i Srbi i Hrvati.
"Sugerisano je da su klimatske promene u toku prve polovine nove ere imale ulogu u društvenim reorganizovanjima u Evropi i Aziji. Naročito, one iz šestog veka se poklapaju sa usponom i padom civilizacija, pandemijama, ljudskim migracijama i političkim previranjima... Kako se širila većim delom severne hemisfere, mi predlažemo da se ovaj hladni period uzme u obzir kao dodatni faktor sredine koji je doprineo nastanku Justinijanove kuge, transformaciji Istočnog rimskog carstva, selidbama iz azijskih stepa i sa Arapskog poluostrva, širenjem naroda koji govore slovenske jezike i političkim previranjima u Kini", navedeno je u studiji grupe naučnika objavljene u žurnalu "Nature Geoscience".
Kako su naveli period "Kasnog antičkog malog ledenog doba se poklapa sa periodom kada su se narodi koji govore protoslovenskim dijalektima raširili iz još uvek nepoznate postojbine širom većeg dela kontinentalne Evrope".
- Arheološki dokazi slovenske populacije u šestom i sedmom veku sugerišu da oni vode poreklo iz šireg karpatskog regiona, ali motivacija za njihovu ekspanziju ostaje nejasna. Stepski narodi poput Avara koji su se kretali ka zapadu, kao i mogućnosti za trgovanje ili razvoj neiskorišćneih graničnih regiona koje je napustila rimska administracija, predlagani su kao pokretačka sila za seobe naroda koji govore slovenskim jezicima - opisuje Mekormik za "Blic" delove svoje studije.