ScipioAfricanus
Stara legenda
- Poruka
- 91.045
Kako sprečiti da Srbija postane deponija polovnjaka?
Prema podacima MUP-a, u našu zemlju je tokom poslednje dve godine uvezeno preko 200.000 polovnih automobila, od kojih je dve trećine starije od deset godina.
Savezni sud u Nemačkoj u februaru je dozvolio gradovima u toj zemlji da zabrane vožnju automobila sa dizel motorima. Ova odluka će uticati da vlasnici dizalaša u Nemačkoj počnu brže i u većem broju da se "oslobađaju" vozila koja će biti zabranjena.
Postoji bojazan da će ti automobili, koja su veliki zagađivači, završiti u Srbiji i drugim siromašnim zemljama ovog dela Evrope, piše Sputnjik.
Građani Srbije se zbog standarda najčešće odlučuju za kupovinu jeftinih polovnih automobila, koji uglavnom ne ispunjavaju osnovne norme ekološke zaštite. Gosti Jelice Putniković u emisiji "Energija Sputnjika" bili su Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, i Boban Nikolić, generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika novih automobila i auto-delova.
Prvi korak koji bi naša država trebalo da preduzme, kako se ne bismo pretvorili u deponiju evropskih "polovnjaka", prema rečima sagovornika, jeste uvođenje adekvatne ekološke takse koju bi morali da plate najveći zagađivači.
Po Radovićevim rečima, Svetska zdravstvene organizacije procenjuje da svake godine šest miliona ljudi u svetu umre od zagađenog vazduha i zbog toga države povlače ovakve poteze, jer se dizel motori smatraju jednim od najvećih zagađivača vazduha.
On kaže da u Republici Srbiji dvadeset procenata štetnih materija koje se ispuštaju u vazduh dolazi od transporta, dok, dok osamdeset procenata jesu štetne materije koje dolaze iz sektora energetike.
"To ne znači da ćemo manje obraćati pažnju u budućnosti na ekologiju u saobraćaju bez obzira na to koliko vozila ispuštaju zagađujućih materija. Ministarstvo će nastaviti da ulaže u projekte koji se bave ovim pitanjem", napominje Radović.
Kod dizel goriva postoji supstanca N1 koja je štetnija nego emisija izduvnih gasova. Rešenje za tu supstancu su katalizatori koje su sve generacije, od pojave Euro 3 motora morale da imaju.
Prema rečima gospodina Nikolića, katalizatori i filteri su morali da se menjaju na sto do sto dvadeset hiljada pređenih kilometara. Pošto je zamena ili popravka skupa, vlasnici su te automobile prodavali budzašto i oni su završavali u zemljama poput Srbije, Moldavije, Ukrajine i Bugarske.
Radović je podsetio da se ekološka taksa plaća jer smo harmonizovali evropsku direktivu koja ima za cilj se od ekoloških taksi koje država prikupi, kasnije redistribuira u sistem kroz subvencije kompanijama koje se bave reciklažom i na taj način rešavaju ekološki problem.
Radović misli da će posle odluke Nemačke, građani koji kupuju polovna vozila to i dalje činiti istim tempom i da neće biti masovnog otkupa neekoloških vozila koja bi završila na našim drumovima.
On takođe navodi da treba definisati mehanizam koji će stimulisati građane Srbije da nabave ekološki pogodnija vozila.
"Jedan od sledećih koraka će biti da ta ekološka taksa bude srazmerna ekološkom uticaju vozila na životnu sredinu. U narednom periodu treba razviti adekvatnu metodologiju koja će precizirati na koji način će to biti izvedeno. Građani u Srbiji preferiraju da voze polovna vozila iz zapadne Evrope i radije će se odlučiti za veći auto koji je polovan, nego za manji, nov auto. Materijalno stanje je glavni činilac."
Nastavak na linku
https://www.b92.net/automobili/aktuelno.php?yyyy=2018&mm=04&nav_id=1387214
Prema podacima MUP-a, u našu zemlju je tokom poslednje dve godine uvezeno preko 200.000 polovnih automobila, od kojih je dve trećine starije od deset godina.
Savezni sud u Nemačkoj u februaru je dozvolio gradovima u toj zemlji da zabrane vožnju automobila sa dizel motorima. Ova odluka će uticati da vlasnici dizalaša u Nemačkoj počnu brže i u većem broju da se "oslobađaju" vozila koja će biti zabranjena.
Postoji bojazan da će ti automobili, koja su veliki zagađivači, završiti u Srbiji i drugim siromašnim zemljama ovog dela Evrope, piše Sputnjik.
Građani Srbije se zbog standarda najčešće odlučuju za kupovinu jeftinih polovnih automobila, koji uglavnom ne ispunjavaju osnovne norme ekološke zaštite. Gosti Jelice Putniković u emisiji "Energija Sputnjika" bili su Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, i Boban Nikolić, generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika novih automobila i auto-delova.
Prvi korak koji bi naša država trebalo da preduzme, kako se ne bismo pretvorili u deponiju evropskih "polovnjaka", prema rečima sagovornika, jeste uvođenje adekvatne ekološke takse koju bi morali da plate najveći zagađivači.
Po Radovićevim rečima, Svetska zdravstvene organizacije procenjuje da svake godine šest miliona ljudi u svetu umre od zagađenog vazduha i zbog toga države povlače ovakve poteze, jer se dizel motori smatraju jednim od najvećih zagađivača vazduha.
On kaže da u Republici Srbiji dvadeset procenata štetnih materija koje se ispuštaju u vazduh dolazi od transporta, dok, dok osamdeset procenata jesu štetne materije koje dolaze iz sektora energetike.
"To ne znači da ćemo manje obraćati pažnju u budućnosti na ekologiju u saobraćaju bez obzira na to koliko vozila ispuštaju zagađujućih materija. Ministarstvo će nastaviti da ulaže u projekte koji se bave ovim pitanjem", napominje Radović.
Kod dizel goriva postoji supstanca N1 koja je štetnija nego emisija izduvnih gasova. Rešenje za tu supstancu su katalizatori koje su sve generacije, od pojave Euro 3 motora morale da imaju.
Prema rečima gospodina Nikolića, katalizatori i filteri su morali da se menjaju na sto do sto dvadeset hiljada pređenih kilometara. Pošto je zamena ili popravka skupa, vlasnici su te automobile prodavali budzašto i oni su završavali u zemljama poput Srbije, Moldavije, Ukrajine i Bugarske.
Radović je podsetio da se ekološka taksa plaća jer smo harmonizovali evropsku direktivu koja ima za cilj se od ekoloških taksi koje država prikupi, kasnije redistribuira u sistem kroz subvencije kompanijama koje se bave reciklažom i na taj način rešavaju ekološki problem.
Radović misli da će posle odluke Nemačke, građani koji kupuju polovna vozila to i dalje činiti istim tempom i da neće biti masovnog otkupa neekoloških vozila koja bi završila na našim drumovima.
On takođe navodi da treba definisati mehanizam koji će stimulisati građane Srbije da nabave ekološki pogodnija vozila.
"Jedan od sledećih koraka će biti da ta ekološka taksa bude srazmerna ekološkom uticaju vozila na životnu sredinu. U narednom periodu treba razviti adekvatnu metodologiju koja će precizirati na koji način će to biti izvedeno. Građani u Srbiji preferiraju da voze polovna vozila iz zapadne Evrope i radije će se odlučiti za veći auto koji je polovan, nego za manji, nov auto. Materijalno stanje je glavni činilac."
Nastavak na linku
https://www.b92.net/automobili/aktuelno.php?yyyy=2018&mm=04&nav_id=1387214