Kapaciteti za preradu drveta u mletačkoj Dalmaciji

loš đak Boža

Ističe se
Poruka
2.144
S obzirom na štetu koju je mletačka uprava nanela ekologiji Dalmacije i s obzirom na nedostupnost materijala koji govore o tome kako je Venecija to učinila otvaram ovu temu da bi malo rasvetlili istorijsku pozadinu tih događaja. Pre svega me zanima područje od Zrmanje na severu do Neretve na jugu i po dubini do današnje planine Dinare

Koliko mi je poznato Venecija tek nakon Morejskog rata ulazi dublje u dalmatinsko zaleđe i dolazi u situaciju da jače ekonomski iskorištava šumsko bogatstvo Dalmacije. Zanima me kako je u 100 godina uspela tako devastirati dalmatinski okoliš da su bujne šume koje su postojale još u vreme krstaša pretvorene u šikaru i makiju. Do sad sam uvek mislio da je kralj Tomislav bio taj koji je uništio šume dalmatinskog zaleđa radi izgradnje svoje moćne flote

Takođe me zanimaju i karakteristike tih šuma, da li su posvuda bile tako bujne ili su bile koncentrisane u određenim oblastima, npr oko većih dalmatinskih reka. Koje su bile karakteristike tla i količina oborina pošto su obe veličine bitne kod kalkulisanja moguće proizvodnje drveta u Dalmaciji. Dalmacija ipak nije Slavonija i ne mogu se ista pravila primenjivati na različitim prostorima.

I na kraju, naravno kapaciteti. Koliko je ljudi bilo zaposleno u drvnoj industriji Dalmacije u to doba.

Zahvaljujem:hvala:
 
Област Буковица у Далмацији је била некад богата буковом шумом (отуд и тај назив), али су Млечани посекли шуму и остао је углавном камењар https://sr.wikipedia.org/wiki/Буковица_(област)

Ја сам пореклом из Далмације, али моје село је близу Босне и Лике па је Млечанима било превише далеко да одатле вуку дрво, али је зато Буковица која је ближе Задра тј. мора награбусила.

Ево мог села, има бујну вегатецију иако је било преко 100 година под Млечанима :D https://sr.wikipedia.org/wiki/Плавно
Plavno_2014_106.jpg

35828359152_bfaa5df693_b.jpg

maxresdefault.jpg
 
Poslednja izmena:
Христос воскресе!

Ја мислим да су туристи подметнули пожар и да је једног лета све изгорело јер нису били у НАТО-у да им помогне у гашењу.

Колико сам обавештен, теза је да су Венецију подигли на храстовим трупцима јер је Велебит био обрастао храстовом шумом, па су га Млечићи сечом онако оголели.

Да храст може да расте у црвеници, пребогатој калцијумом, растао би храст а не црника и друговрсна макија. Храст добија хлорозу од калцијума јер не може да асимилује магнезијум који му је потребан за синтезу хлорофила. Кречњачка земљишта хелирају гвожђе и магнезијум, а као хелате, тј. макројоне корен биљке не може да их апсорбује, па тако већина биљака не подноси црвеницу иако је црвена од гвожђа - разлог је што је то гвожђе у хелираном облику па биљка пропада од недостатка гвожђа (које учествује у синтези хлорофила).

Што се тиче области у којима дува бура, ни ту нема говора о узгоју храстових шума чак ни у евентуалним оазама плодне земље јер му храшће бура вије.

И треће, да је некад могла да расте храстова шума у Далмацији, неко би је тамо насадио до данас, као узорак.
 
Poslednja izmena:
pin_oak_iron_chlorosis.jpg

Pin oak with iron chlorosis (photo by Stephanie Porter)
In Illinois, iron chlorosis is common on many tree species, the most common being pin oak. In most cases the soil has plenty of iron for tree growth but our high pH soils bind up the iron making it unavailable to the roots. Iron is available to plants only as the Fe++ ion, and is available in that form only when the soil pH is between 5.0 and 6.5. Soils that have high levels of zinc, manganese, or copper also aggravate the iron chlorosis problem. This is also the case with large amounts of limestone or ash, potassium deficiency, or excessive applications of fertilizers high in phosphorus. For more information about iron chlorosis, refer to: http://ipm.illinois.edu/diseases/rpds/603.pdf
 
Do sad sam uvek mislio da je kralj Tomislav bio taj koji je uništio šume dalmatinskog zaleđa radi izgradnje svoje moćne flote

Dalmacija ipak nije Slavonija i ne mogu se ista pravila primenjivati na različitim prostorima.

Видиш, зезнуо си се. Краљ Томислав је ујединио Приморску Хрватску и Посавску Хрватску управо зато да би допремио славонски храст на море и изградио свој адмиралитет. Из тог времена и потичу Кроатани у Амеерики. Све ти је то славонски храст превезао, а овај далматински је екслузивно коришћен за темеље Венеције јер је Северна Италија неплодна земља и тамо од шума нема ни ш.

- - - - - - - - - -

Bertini_596@image002.jpg
 
S obzirom na štetu koju je mletačka uprava nanela ekologiji Dalmacije i s obzirom na nedostupnost materijala koji govore o tome kako je Venecija to učinila otvaram ovu temu da bi malo rasvetlili istorijsku pozadinu tih događaja. Pre svega me zanima područje od Zrmanje na severu do Neretve na jugu i po dubini do današnje planine Dinare

Koliko mi je poznato Venecija tek nakon Morejskog rata ulazi dublje u dalmatinsko zaleđe i dolazi u situaciju da jače ekonomski iskorištava šumsko bogatstvo Dalmacije. Zanima me kako je u 100 godina uspela tako devastirati dalmatinski okoliš da su bujne šume koje su postojale još u vreme krstaša pretvorene u šikaru i makiju. Do sad sam uvek mislio da je kralj Tomislav bio taj koji je uništio šume dalmatinskog zaleđa radi izgradnje svoje moćne flote

Takođe me zanimaju i karakteristike tih šuma, da li su posvuda bile tako bujne ili su bile koncentrisane u određenim oblastima, npr oko većih dalmatinskih reka. Koje su bile karakteristike tla i količina oborina pošto su obe veličine bitne kod kalkulisanja moguće proizvodnje drveta u Dalmaciji. Dalmacija ipak nije Slavonija i ne mogu se ista pravila primenjivati na različitim prostorima.

I na kraju, naravno kapaciteti. Koliko je ljudi bilo zaposleno u drvnoj industriji Dalmacije u to doba.

Zahvaljujem:hvala:

Andrej Kranjc, Dinaric Karst — An Example of Deforestation and Desertification of Limestone Terrain, Deforestation Around the World, Dr. Paulo Moutinho (Ed.), ISBN: 978-953-51-0417-9.

Str. 81:

A. Kranjc:
In parts of the Dinaric Karst under Austrian and Venetian influence, the agrarian pressure was not the only economic reason for deforestation. In the Venetian territory construction work and shipbuilding demanded large quantities of timber. It is reported that 1 200 000 tree trunks were needed for use as piles to support the church of Santa Maria della Salute in Venice (Horvat, 1957). It is difficult to imagine the whole number of piles, using for the churches, palaces and other buildings in Venice. Without doubt a great part of them came from the Dinaric Karst. There is a popular saying that the Venice “stands on oaks from Karst”. In the time of the French Revolution (1792), the duty of the French consul in Albania was to take care of “cutting down construction timber for navy base at Toulon”. Marshal Marmont for example, the Governor of the Illyrian provinces under Napoleon, ordered to cut off the tops of all the trees in one of the still remaining oak forest in the vicinity of Trieste, called Frned, to use them as a timber for ships. As a consequence the forest decayed completely to 1820. In the Austrian part of the Dinaric Karst the farmers (villeins and serfs) did not have the right to cut timber for trade before the so-called “Land Release” issued by the Empress Maria Theresa in 1848. In NW part of the Dinaric Karst the Austrian Navy had forest reserves, mainly oak. In these forests it was forbidden to fell timber for other purposes. The Navy’s demand was great: the navy’s forester (by the way the inventor of the vessel screw, too) J. Ressel reckoned up that to construct and maintain during its 150-year life a wooden battle ship 120 000 tree trunks were needed. In that time Austrian merchant navy had 523 big ships. To maintain the number 6.244 m3 of wood would be needed, while the production of the Istrian forests was 7.030 m3 (Piškorić, 1993). Good husbandry would thus not cause the deforestation by itself. But In 1819 the marine forest reserve was cancelled and massive felling programme started. Timber was sold to Venice, France, and especially to England (Murko, 1957). It is not surprise that the emperor Maximillian when visiting Trieste in 1850, described the plateau Kras as a rock desert with a curse hanging over it (Anonym, 2001) (Fig. 8).

Nisu Mleci jedini istorijski gospodari koje treba kriviti za ovaj silvocid, ali jesu ostali upamćeni jer su, za onoliko vremena koliko su vladali, ostavili tektonske posledice iza sebe (poredeći i sa Austrijancima, Francuzima, itd...). Mletačka politika je takva bila još od XIV stoleća; ne samo da se nabavi drvna građa iz jadranskog primorja, već i da se svi njihovi posedi tamo maksimalno ojade. Još od XV st. postojala je odredba koja je propisivala da svi trgovački brodovi koji idu u Dalmaciju moraju prvo doći u Veneciju. Cela taktika Serenisime vezano za svoju upravu u Dalmaciji bila je bukvalno maksimalno izrabljivanje tih krajeva i njihovo dodatno ojađivanje, kako bi od njih napravili potpuno zavisne krajeve. Tretman područja imao je sličnosti sa izrabljivačkim pristupom evropskih sila u kolonijalnom svetu.

A. Kranjc:
Available data suggest that originally about 90 % of Dinaric Karst were covered by a forest, in some areas even more. Many temperate taxa appear to have survived in the region during the last glacial in low but persistent population. A greater diversity of taxa existed in the mid to high altitude sites probably where the climate was more humid. At the lateglacial/Holocene transition many tree taxa expanded simultaneously. Changes in the composition of the early Holocene woodland included a change in the forest dominants between 8 000 and 7 000 BP, and the appearance and increase of Carpinus orient./Ostrya, Abies, Carpinus betulus and Fagus between 7 500 and 5 000 BP (Willis, 1994). In the northwestern part of Dinaric Karst mixed oak forest (Quercetum mixtum) prevailed during the first postglacial warm (Boreal) period. During the Atlantic period fir and beech (Abieti-fagetum) had already developed as a climax forest. Dinaric Mountains’ flora belongs to both the Mediterranean and the Euro-Siberian-North American phytoregions. In the Mediterranean region the main forest type includes Mediterranean (evergreen) oak (Quercus ilex) and Black Dalmatian pine (Pinus nigra dalmatica) while Dinaric fir and beech forest (Abieti-fagetum dinaricum) prevails in the interior. Black pine (Pinus nigra) is indigenous to some small karst areas of Slovenia (Culiberg et al., 1997; Šercelj, 1996) (Fig. 12). Development of the present day landscape started at approximately 4 500 BP with the onset of anthropogenic disturbance. Clearance resulted in increase of open ground herbaceous types with grasses (Willis, 1994).

Колико сам обавештен, теза је да су Венецију подигли на храстовим трупцима јер је Велебит био обрастао храстовом шумом, па су га Млечићи сечом онако оголели.

Да храст може да расте у црвеници, пребогатој калцијумом, растао би храст а не црника и друговрсна макија. Храст добија хлорозу од калцијума јер не може да асимилује магнезијум који му је потребан за синтезу хлорофила. Кречњачка земљишта хелирају гвожђе и магнезијум, а као хелате, тј. макројоне корен биљке не може да их апсорбује, па тако већина биљака не подноси црвеницу иако је црвена од гвожђа - разлог је што је то гвожђе у хелираном облику па биљка пропада од недостатка гвожђа (које учествује у синтези хлорофила).

918b18a1caa9cf9280b65cb37360843c.jpg


Mrkalj...crnika i jeste hrast.
 
Poslednja izmena:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Islam_Latinski

Kolega, u Dalmaciji ima hrastovog drveća.Doduše, šume nisu guste kao u drugim krajevima, ali postoje.Mada, erealno je da su Mlečani iz Bukovice izvlačili drvo , prije će biti da je naziv Bukovica nastao kao spomen na postojbinu doseljenika, Crnu Goru i selo Bukovica.
Znamo, kolegce. Ali ovde neki pokušavaju to predstaviti Silvom Ersinijom. Znaš , to je ona šumica što su Sloveni pregazili lahko pa prešli na Balkan.
 
Poslednja izmena:
Andrej Kranjc, Dinaric Karst — An Example of Deforestation and Desertification of Limestone Terrain, Deforestation Around the World, Dr. Paulo Moutinho (Ed.), ISBN: 978-953-51-0417-9.

Str. 81:



Nisu Mleci jedini istorijski gospodari koje treba kriviti za ovaj silvocid, ali jesu ostali upamćeni jer su, za onoliko vremena koliko su vladali, ostavili tektonske posledice iza sebe (poredeći i sa Austrijancima, Francuzima, itd...). Mletačka politika je takva bila još od XIV stoleća; ne samo da se nabavi drvna građa iz jadranskog primorja, već i da se svi njihovi posedi tamo maksimalno ojade. Još od XV st. postojala je odredba koja je propisivala da svi trgovački brodovi koji idu u Dalmaciju moraju prvo doći u Veneciju. Cela taktika Serenisime vezano za svoju upravu u Dalmaciji bila je bukvalno maksimalno izrabljivanje tih krajeva i njihovo dodatno ojađivanje, kako bi od njih napravili potpuno zavisne krajeve. Tretman područja imao je sličnosti sa izrabljivačkim pristupom evropskih sila u kolonijalnom svetu.

Koliko sam video, Kranjc polazi od toga da je šuma postojala, ali ne pruža dokaze za to.

... reason for deforestation... Available data suggests...

Koji su to podaci koji dokazuju da je Dalmacija bila pod šumom?

- - - - - - - - - -

Nije baš sve propalo, ostalo je nešto bogatstva
P9020031_resize.jpg

Da, kolega, ali Bog je prvo stvorio humus i šume, a Melčići su ih uništili tako da jedino divine intervention može ponovo da ih povrati na golet.
 
Све ти је то славонски храст превезао, а овај далматински је екслузивно коришћен за темеље Венеције јер је Северна Италија неплодна земља и тамо од шума нема ни ш.

Bertini_596@image002.jpg

Crnika (poznatija kao sveti ili zimzeleni hrast, što si mogao znati, ako ti je već nepoznato iz opšte kulture, barem korišćenjem Google pretraživača na bukvalno jedan sekund pre nego što si to napisao) u severnoj Italiji se može pronaći doslovno u tragovima.

Quercus_ilex2_2.png
 
918b18a1caa9cf9280b65cb37360843c.jpg


Mrkalj...crnika i jeste hrast.

Ti mi kaži. Znam šta je crnika zato sam i stavio, kao komparaciju. Crnika je vrsta hrasta koja može da raste na kršu, ali od nje nema šipova za zgrade u Veneciji.. Znači, udri samo po čelu.

- - - - - - - - - -

Crnika (poznatija kao sveti ili zimzeleni hrast, što si mogao znati, ako ti je već nepoznato iz opšte kulture, barem korišćenjem Google pretraživača na bukvalno jedan sekund pre nego što si to napisao) u severnoj Italiji se može pronaći doslovno u tragovima.

Quercus_ilex2_2.png

Udri, dakle.
 
Ti mi kaži. Znam šta je crnika zato sam i stavio, kao komparaciju. Crnika je vrsta hrasta koja može da raste na kršu, ali od nje nema šipova za zgrade u Veneciji.. Znači, udri samo po čelu.

Zašto bi pravio tu komparaciju, kada je zimzeleni hrast jedan od najboljih materijala na svetu za konstrukciju? Od antičkih vremena je bio u upotrebi; npr. čitaj kod Hesioda: http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.01.0132:card=405 Debla od njega su kroz istoriju korišćena i vrlo tražena, za izradu alata, stubova, pri konstrukciji šina...gomilu kompanija širom sveta nosi ime po njemu upravo u tu čast. Zašto misliš da Venecija sve to preskočila? :dontunderstand:
 
Zašto bi pravio tu komparaciju, kada je zimzeleni hrast jedan od najboljih materijala na svetu za konstrukciju? Od antičkih vremena je bio u upotrebi; npr. čitaj kod Hesioda: http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.01.0132:card=405 Debla od njega su kroz istoriju korišćena i vrlo tražena, za izradu alata, stubova, pri konstrukciji šina...gomilu kompanija širom sveta nosi ime po njemu upravo u tu čast. Zašto misliš da Venecija sve to preskočila? :dontunderstand:

Zato što crnika o kojoj ja govorim kao i svi oni koji su je nakad videli može da služi za bosnsai, a ne za stubove.

Nađi mi lsiku crnike iz Dalmacije od koje može da se napravi bandera i ja predajem bitku.
 
https://hr.wikipedia.org/wiki/Islam_Latinski

Kolega, u Dalmaciji ima hrastovog drveća.Doduše, šume nisu guste kao u drugim krajevima, ali postoje.Mada, erealno je da su Mlečani iz Bukovice izvlačili drvo , prije će biti da je naziv Bukovica nastao kao spomen na postojbinu doseljenika, Crnu Goru i selo Bukovica.

Зашто неби било реално да су Млечани масовно секли шуму у Буковици?
Оголили су скоро сва острва у Далмацији, а кад су добили унутрашњост Далмације крајем 17-ог века су почели и тамо да секу шуму. Далматинска острва и узани приморски појас од Задра до Сплита су били под Млечанима од 1420 године (нека острва и од раније), а унутрашњост Далмације су добили у Бечком рату (1683-1699).
Праве су штеточине били ти Млечани. :lol:

Ово за порекло имена Буковица нема смисла. Буковица није једно село него читава област и нису је могли населити досељеници из једног села у Црној Готи које се зове Буковица.
Буковица је имала више слојева становништва које је дошло у разна времена у разних крајева, а нема доказа о никаквим масовнијим сеобама из Црне Горе.
 
Zato što crnika o kojoj ja govorim kao i svi oni koji su je nakad videli može da služi za bosnsai, a ne za stubove.

Mnogi zaista nikada nisu videli, pa iz razloga što je gotovo sve što valja sasečeno. Nisi valjda mislio da postoji posebna dalmatinska podvrsta hrasta, slabijeg i kržljavijeg?

Колико сам обавештен, теза је да су Венецију подигли на храстовим трупцима јер је Велебит био обрастао храстовом шумом, па су га Млечићи сечом онако оголели.

Да храст може да расте у црвеници, пребогатој калцијумом, растао би храст а не црника и друговрсна макија. Храст добија хлорозу од калцијума јер не може да асимилује магнезијум који му је потребан за синтезу хлорофила. Кречњачка земљишта хелирају гвожђе и магнезијум, а као хелате, тј. макројоне корен биљке не може да их апсорбује, па тако већина биљака не подноси црвеницу иако је црвена од гвожђа - разлог је што је то гвожђе у хелираном облику па биљка пропада од недостатка гвожђа (које учествује у синтези хлорофила).

И треће, да је некад могла да расте храстова шума у Далмацији, неко би је тамо насадио до данас, као узорак.

Znači, demistifikacija ove objave dešifrovanjem određenih značenja koja si pridodao pojedinim terminima bi išla ovako:
* храст: nedalmatinski hrast (odnosno nedalmatinski zimzeleni, uz ostale vrste hrasta)
* црника: dalmatinska crnika (ne računajući onu van ovih krajeva istočne obale Jadrana)

Da li sam, konačno, dobro razumeo? Ako je ovo bilo izvorno namenjeno značenje, zbog čega si odlučio da tako zakomplikovano napišeš da doslovno niko ne može shvatiti da si to hteo reći? I možda još bitnije, ukoliko si pod ovim pojmovima podrazumevao zaista ovo, te ako je poznato da je Venecija bila izgrađena na upravo crnici, zbog čega bi pravio ovu razliku, objašnjavajući specifikacije neke druge vrste hrasta (vezano za uticaj kalcija), ako se o njoj uopšte nije ni radilo, već o specifikacijama između dalmatinske i nedalmatinske crnike?

Nađi mi lsiku crnike iz Dalmacije od koje može da se napravi bandera i ja predajem bitku.

Evo:

Crnika1.png

Crnika2.png


Predaješ?

P. S. Evo i jednog od retkih primera, kako izgleda dalmatinski hrast kada je te sreće da malčice omatori:

Crnika3.png

Dundo.png
 
Poslednja izmena:
Зашто неби било реално да су Млечани масовно секли шуму у Буковици?
Оголили су скоро сва острва у Далмацији, а кад су добили унутрашњост Далмације крајем 17-ог века су почели и тамо да секу шуму. Далматинска острва и узани приморски појас од Задра до Сплита су били под Млечанима од 1420 године (нека острва и од раније), а унутрашњост Далмације су добили у Бечком рату (1683-1699).
Праве су штеточине били ти Млечани. :lol:

Ово за порекло имена Буковица нема смисла. Буковица није једно село него читава област и нису је могли населити досељеници из једног села у Црној Готи које се зове Буковица.
Буковица је имала више слојева становништва које је дошло у разна времена у разних крајева, а нема доказа о никаквим масовнијим сеобама из Црне Горе.

Pretpostavljam da će se za nekoliko decenija pojaviti ljudi koji će tvrditi da je oko Šumadije sve uglavnom izmišljeno jer ljudi nisu znali šta pričaju (a možda su i Karadžić i Cvijić zapravo falsifikati) i tvrditi kako, pošto su Stari Sloveni bili šumski narod, kada su se doselili sa dalekog severa na ove zemlje prozvali Šuma-dija (u fazonu, ŠUMA, DI JE bre?) po tome.

Машала, имали су добре мегапикселе у то време.

Pretpostavio sam da se tvoje pitanje tiče geografskog lociranja, zato što je Mrkalj tražio sliku crnike danas. I ne znam na šta insinuiraš; da li možda na ono što je i Mrkalj; da postoji posebna dalmatinska sorta crnike koja je dosta slabija, a ovo što sam ti ja prikazao uljezi koje je neko u nekom trenutku bio zasadio u sred šume, donoseći iz Italije ili odnekud drugde?

No, s obzirom na količinu skepse koju si iskazao prema svim pisanim svedočanstvima, arheološkim nalazima i otkrićima zooarheologije, arheobotanike, geoarheologije i istorijske klimatologije, ne podržavam projekte da se pronađe neki put u paralelnu dimenziju koja je kao naša samo petsto godina unazad jer bi uvidu u prve video zapise iz njihovog sveta rekao verovatno u redu, ali to je ipak njihova Zemlja; tako sigurno nije bilo i kod nas.

Pretpostavio sam da se tvoje pitanje tiče geografskog lociranja, zato što je Mrkalj tražio sliku crnike danas.
 
Poslednja izmena:
Hvala svima koji učestvuju na temi:bye:

Zanimljivo mi je, što ustvari i jeste pravi razlog pokretanja teme, što nema nekih podataka o učešću stanovništva u iskorištavanju šumskog bogatstva. Nema nijednog istoričara koji se poziva ne neki tekst o učešću naših ljudi koji su za par "škudih šoldi" krčili dalmatinske šume. Postoje detaljni spiskovi ljudi koji su učestvovali u svemu i svačemu, od popisa vojnika do onih koji trebaju popravljati puteve oko Zadra. Takav posao, toliko ekonomsko iskorištavanje bi dobar izvor prihoda za siromašno dalmatinsko stanovništvo i to bi bilo negde spominjano. da ne idem u dalju priču

Dubrovčani su zapisivali kad neko iz Vlahovića donese tri sira na dubrovačku pijacu. Pretpostavljam da su i Venecijanci bili isto tako pedantni kad neki vlah donese tri voza duga za kupca u Zadru

Zato mi teorija o mletačkoj devastaciji primorja izgleda nategnuto, što je Mrkalj dobro primetio.

Drugo, sumnjam da je 90% dalmatinskog kša bilo obraslo šumom. Gde bi onda moji morlački preci napasali ovce:D
 
Zanimljivo mi je, što ustvari i jeste pravi razlog pokretanja teme, što nema nekih podataka o učešću stanovništva u iskorištavanju šumskog bogatstva. Nema nijednog istoričara koji se poziva ne neki tekst o učešću naših ljudi koji su za par "škudih šoldi" krčili dalmatinske šume. Postoje detaljni spiskovi ljudi koji su učestvovali u svemu i svačemu, od popisa vojnika do onih koji trebaju popravljati puteve oko Zadra.

Nisam postavio link ka onom članku samo radi citiranih pasusa. Celi je posvećen upravo tome što te interesuje. Pa šta misliš kako su se te stvari radile, nego nadničarima i kulučenjem. To su ljudi bez imena i prezimena; privremeni radnici. Mislim ne znam, moguće je da po arhivama i ima negde za isplatu, ali ne znam zbog čega bi očekivao da tako nešto postoji. Posebno za Veneciju, koja i nije imala tako dobru službu kao recimo Habzburška monarhija uopšte. Pa mi smo presrećni što su tek tako ostali spiskovi tu i tamo uskoka ponegde, ali ne znamo sve neimenovane borce koji su čuvali senjsku tvrđavu...toliko preciznih podataka o ljudima ne znamo da ima više smisla navoditi očuvane dokumentarne podatke. Kolio spiskova imamo iz habzburške Kraljevine Srbije? Ko je radio na dizanju udvrda duž Vojne krajine? Na utvđivanju Beograda? U opsežnim radovima oko mitropolitovih dvorova? Jedino što znamo jeste da je nadnica u Beogradu bila izuzetno visoka...imena i prezimena ljudi uglavnom nema.

Preporučujem ti da pročitaš celi članak, jer su okolnosti dinarske katastrofe složene:

As indicated in the text above, there were different factors causing deforestation of the Dinaric Karst and there are regions affected by different steps of deforestation. In any case the factor was man, either through his 1) economy as stockbreeding and transhumance, 2) slashand-burn agriculture, 3) fire wood gathering, 4) construction and different branches of industry, 5) shipbuilding and 6) metallurgy emphasized or other, hostile activities, as 7) “plunder and burn”, 8) army movements, 9) attacks and protection of them, and last but not least the 10) pressure on agricultural land. Some parts, relatively small and rare, of the Dinaric karst are practically unaffected by the process of deforestation and still nowadays covered by a dense forest; some others have still forest cover but heavily changed, and the last stage is “šikara”, shrubberies and thickets. Big surfaces are pastures without any trees and some parts of the Dinaric Karst are bare rock landscape. Generally speaking the bareness of the Dinaric Karst is lesser in the central parts, and going towards the Adriatic coast, it increased reaching real rocky desert on Adriatic slopes and on the islands.

Takav posao, toliko ekonomsko iskorištavanje bi dobar izvor prihoda za siromašno dalmatinsko stanovništvo i to bi bilo negde spominjano. da ne idem u dalju priču

I ne baš; to nije ostvarivanje profita do neke veće mere. Ničeg lukrativnog tu nema, jer za bedu radiš ne preterano lak posao i dobiješ nadnicu, trošeći vreme koje si mogao trošiti na svojoj zemlji. Uzmeš dukat, al' ti žena ode sa stokom umesto tebe, kad je trebala da obiđe bašču iza groblja ili tako neki posao, za šta se treba opet tražiti neko.

Srećnije su živote znali voditi privatni robovi od tih nadničara.

Dubrovčani su zapisivali kad neko iz Vlahovića donese tri sira na dubrovačku pijacu. Pretpostavljam da su i Venecijanci bili isto tako pedantni kad neki vlah donese tri voza duga za kupca u Zadru

Pa kako da ne; ima mnoštva izvora o tome. Evo Bogumil Hrabak piše o tome u Regionalna i međunarodna trgovina Mlečana drvetom iz Senja (XIV—XVIII stoljeće) dosta. Imaš tu gomilu podataka sa sve brodarima, prevoznicima, trgovcima, veslarima...

Zato mi teorija o mletačkoj devastaciji primorja izgleda nategnuto, što je Mrkalj dobro primetio.

S obzirom na to koliku je konfuziju uneo na temu da se uopšte ni ne zna šta je to zapravo primetio, ne znam da li ti je pohvalno po razmišljanje to što je Mrkalj primetio isto. :lol:

To uopšte nije teorija; kako stoleća prolaze i kraj strada, to se pojavljuju i mere protiv toga. Nešto ozbiljnije u Austrougarskoj, koja je donela odluku zabrane sečenja šume na Rabu, a posle i Jugoslavija uradila dosta povodom toga, nakon dosta upozorenja. To je teorija onoliko koliko je teorija i ekološka devastacija Šumadije.

E sada, ono o čemu možemo govoriti jeste o preuveličavanju uloge Mlečana. Od kada su seljaci postali vlasnici zemlje u Habzburškoj monarhiji samo ljudi su, bez ikakve trunke ekološke svesti ili nekakve šire kolektivne odgovornosti, krenuli sa manitom eksploatacijom. Pored toga, tu ne treba ni sam Beč ignorisati, kao ni Napoleona, koliko god relativno kratko Francuzi tu boraviše. Ne želim da minorizujem stradanja Dalmatinaca i same Dalmacije pod Mlečićima, ali kontekst određenog preuveličavanja njihove zasluge, sa sve izrekom cela Venecija stoji na dalmatinskim balvanima ili kako već ide, možda se razvio i kroz određenu prizmu borbe protiv italijanaša, omraženosti Italijana i, sa druge strane, unionističkim tendencijama (sa Trojednicom).

Drugo, sumnjam da je 90% dalmatinskog kša bilo obraslo šumom. Gde bi onda moji morlački preci napasali ovce:D

Kako govori o vremenu pre jedno deset hiljada godina, ne bih bio toliko iznenađen. Kada se klima može toliko promeniti vekovima (datule u Grčkoj u vreme rimskog toplog perioda, koji se čuda li čuda poklapa hronološki sa genezom i rastom Rimske imperije, odnosno vinova loza u Skandinaviji za vreme srednjovekovnog otopljavanja) ništa ne bi trebalo da bude neobično ukoliko govorimo o milenijima.

Nisu potrebni neki moderni mehanizmi za brisanje šuma. Istraženo je područje severozapadne Grčke i utvrđeno da su tamošnje šume bile temeljno sasečene u periodu između 1200. i 1000. godine stare ere; peloponesko drveće je stradalo još i pre.
 
Poslednja izmena:
. I ne znam na šta insinuiraš; da li možda na ono što je i Mrkalj; da postoji posebna dalmatinska sorta crnike koja je dosta slabija, a ovo što sam ti ja prikazao uljezi koje je neko u nekom trenutku bio zasadio u sred šume, donoseći iz Italije ili odnekud drugde?
Ne, samo se pitam da li ovo tridesetogodišnje drveće može biti i cerovina u čast drugu Titi.
 

Back
Top