Spomenik Stefanu Nemanji "previše detaljan" i "neprimeren"?

Poruka
21.521
Nakon završenog konkursa za spomenik Stefanu Nemanji, proglašeni su pobednici - tim na čelu sa profesorima iz Moskve i Beograda. Izgled menja i kompletan Savski trg, ali će pre rekonstrukcije trga, Železnička stanica morati da se izmesti u stanicu Prokop. Izmeštanje čeka i spomenik žrtavama rata 90-ih godina.

Visok 15 metara, težak 60 tona i vidljiv čak sa Trga Slavija - to je najkraći opis budućeg spomenika Stefanu Nemanji koji će se nalaziti na sredini Savskog trga, baš na mestu sa kog nam jedan od dvojice autora spomenika - arhitekta Petar Arsić objašnjava zašto su se on i ruski vajar Aleksandar Rukavišnjikov odlučili za ovakav izgled spomenika. Za realističnu, a ne apstraktnu figuru Stefana Nemanja - jer je tako zahtevao konkurs.

Postament nije klasični, već je zamišljen kao napukli vizantijski šlem, iz kog se pomalja vladarsko žezlo. Spolja su prikazane dve najznačajnije zadužbine Stefana Nemanje – Studenica i Hilandar.

"Ono što je bitno i što ga odvaja od klasičnih spomenika i čini savremenim, to je što je on na liniji prvokacije korisnika da kod njega dolaze, da u njega ulaze, da se u njemu obaveštavaju, s obzirom na to da će ovaj baldahin s unutrašnje strane imati niz reljefa sa prikazima iz Nemanjinog života i srednjovekovne Srbije", kaže arhitekta Petar Arsić.

Sledi rekonstrukcija celog Savskog trga. Od zgrada - ostaju sve: zgrada Pošte najverovatnije se renovira, a zgrada Železničke stanice pretvara u muzej srednjevekovne Srbije. Nešto se ipak uklanja - spomenik žrtvama rata od 1990 - 1999. koji se izmešta. Pre 6 godina projektom uređenja platoa na Savskom trgu sa ovim spomen obeležjem rukovodio je profesor Arhitektonskog fakulteta Mihajlo Timotijević. Danas u penziji.

"Mislim da je velika sramota, pre svega za našu sredinu da se toliko dugo planira mesto za jedno spomen obeležje, društvo smogne snage da to izvede, a onda se za nekoliko godina kaže da će se naći drugo mesto. Mene je sramota takve odluke", kaže Timotijević.

Simpatije profesor nema ni za novo uređenje Savskog trga, a posebno ne za izgled spomenika Stefanu Nemanji na kom je, konstatuje, previše detalja, zbog čega je jedan od mnogih koje je spomenik podsetio na one u Skoplju.

"Što se mene tiče, svakako neprimeren današnjem vremenu i nekako kao da odlazimo u istoriju, ja svakako ne bih bio za ovakvu skulpturu", dodaje Timotijević.

Kritike na račun spomenika Stefanu Nemanji stigle su i do autora, ali ni oni o makedonskim skulpturama nemaju reči hvale.

"Arhitektura i struka nisu uspele da se izbore s tim naopakim tendencijama, međutim ne bih ja nikakvu sličnost nalazio... ja je ne vidim", izjavio je Arsić.

Spomenik Stefanu Nemanji biće izrađen u Rusiji, a potom transportovan u Srbiju.

http://rs.n1info.com/a375008/Vesti/Spomenik-Stefanu-Nemanji.html

Vozd reko i eto ucinjeno .
 
Nadm se da će Nemanjin lik biti izradjen po živoj ikoni hristolikom Marku Djuriću .

qtcY1hs.jpg


Ђурићевска блага рука каже пут
Августовско плаво сунце пубес лукс.
 
Nakon završenog konkursa za spomenik Stefanu Nemanji, proglašeni su pobednici - tim na čelu sa profesorima iz Moskve i Beograda. Izgled menja i kompletan Savski trg, ali će pre rekonstrukcije trga, Železnička stanica morati da se izmesti u stanicu Prokop. Izmeštanje čeka i spomenik žrtavama rata 90-ih godina.

Visok 15 metara, težak 60 tona i vidljiv čak sa Trga Slavija - to je najkraći opis budućeg spomenika Stefanu Nemanji koji će se nalaziti na sredini Savskog trga, baš na mestu sa kog nam jedan od dvojice autora spomenika - arhitekta Petar Arsić objašnjava zašto su se on i ruski vajar Aleksandar Rukavišnjikov odlučili za ovakav izgled spomenika. Za realističnu, a ne apstraktnu figuru Stefana Nemanja - jer je tako zahtevao konkurs.

Postament nije klasični, već je zamišljen kao napukli vizantijski šlem, iz kog se pomalja vladarsko žezlo. Spolja su prikazane dve najznačajnije zadužbine Stefana Nemanje – Studenica i Hilandar.

"Ono što je bitno i što ga odvaja od klasičnih spomenika i čini savremenim, to je što je on na liniji prvokacije korisnika da kod njega dolaze, da u njega ulaze, da se u njemu obaveštavaju, s obzirom na to da će ovaj baldahin s unutrašnje strane imati niz reljefa sa prikazima iz Nemanjinog života i srednjovekovne Srbije", kaže arhitekta Petar Arsić.

Sledi rekonstrukcija celog Savskog trga. Od zgrada - ostaju sve: zgrada Pošte najverovatnije se renovira, a zgrada Železničke stanice pretvara u muzej srednjevekovne Srbije. Nešto se ipak uklanja - spomenik žrtvama rata od 1990 - 1999. koji se izmešta. Pre 6 godina projektom uređenja platoa na Savskom trgu sa ovim spomen obeležjem rukovodio je profesor Arhitektonskog fakulteta Mihajlo Timotijević. Danas u penziji.

"Mislim da je velika sramota, pre svega za našu sredinu da se toliko dugo planira mesto za jedno spomen obeležje, društvo smogne snage da to izvede, a onda se za nekoliko godina kaže da će se naći drugo mesto. Mene je sramota takve odluke", kaže Timotijević.

Simpatije profesor nema ni za novo uređenje Savskog trga, a posebno ne za izgled spomenika Stefanu Nemanji na kom je, konstatuje, previše detalja, zbog čega je jedan od mnogih koje je spomenik podsetio na one u Skoplju.

"Što se mene tiče, svakako neprimeren današnjem vremenu i nekako kao da odlazimo u istoriju, ja svakako ne bih bio za ovakvu skulpturu", dodaje Timotijević.

Kritike na račun spomenika Stefanu Nemanji stigle su i do autora, ali ni oni o makedonskim skulpturama nemaju reči hvale.

"Arhitektura i struka nisu uspele da se izbore s tim naopakim tendencijama, međutim ne bih ja nikakvu sličnost nalazio... ja je ne vidim", izjavio je Arsić.

Spomenik Stefanu Nemanji biće izrađen u Rusiji, a potom transportovan u Srbiju.

http://rs.n1info.com/a375008/Vesti/Spomenik-Stefanu-Nemanji.html

Vozd reko i eto ucinjeno .

Taj nazovi spomenik žrtvama rata 1990-1999 bio je predmet sporenja još od trenutka kad je napravljen jer ničim nije simbolizovao upravo ono čemu je trebao biti posvećen. Ljudi koji su bili na otvaranju to su odmah i prigovoriliĐilasu koji je u to vreme bio gradonačelinik Beograda, ali je žutarska klasa na to imala samo ironične i podrugljive komentare. Biće mi drago da se ukloni to ruglo jer će to valjda otvoriti mogućnost da konačno srpske žrtve rata dobiju spomenik kakav zaslužuju a ne pijanu aroganciju nekompetentnog arhitekte i njegovog nesrpskog mecene
A Beogradu trebaju realistični spomenici a ne kao ona gotovo amorfna skulptura Stefana Lazarevića na Kalemegdanu. Što se niko ne buni na spomenik Nikoli Pašiću na istoimenom trgu
 
Sama ideja da se podiže spomenik ličnosti iz tako daleke istorije jeste vrlo sumnjiva.Znam da su Hrvati to radili sa njihovim izmaštanim kraljem "Zvonimirom" a i ostale skorojevićke nacije kao što "Bošnjaci" i "Makedonci" sa spomenicima Tvrtku i Aleksandru Makedonskom ali koliko znam u ozbiljnim državama ne postoji praksa glorifikacije ličnosti iz vremena koje ne pripada vremenu moderne države tj.nacije.Čak je i donekle razumljivo to što te instant nacije kakve su Hrvati,Bošnjaci,Makedonci,Crnogorci u naporima da izgrade identintet i istoriju pribegavaju takvim zahtevima ali Srbima je tako nešto bez sumnje nepotrebno.Srbija je postojala kao država u vreme kad je u Evropi i u Svetu postojalo veoma malo država.Dovoljno je pogledati na mapu Evrope ili Sveta u 19 veku.
 
Sama ideja da se podiže spomenik ličnosti iz tako daleke istorije jeste vrlo sumnjiva.Znam da su Hrvati to radili sa njihovim izmaštanim kraljem "Zvonimirom" a i ostale skorojevićke nacije kao što "Bošnjaci" i "Makedonci" sa spomenicima Tvrtku i Aleksandru Makedonskom ali koliko znam u ozbiljnim državama ne postoji praksa glorifikacije ličnosti iz vremena koje ne pripada vremenu moderne države tj.nacije.Čak je i donekle razumljivo to što te instant nacije kakve su Hrvati,Bošnjaci,Makedonci,Crnogorci u naporima da izgrade identintet i istoriju pribegavaju takvim zahtevima ali Srbima je tako nešto bez sumnje nepotrebno.Srbija je postojala kao država u vreme kad je u Evropi i u Svetu postojalo veoma malo država.Dovoljno je pogledati na mapu Evrope ili Sveta u 19 veku.
Pa nije tačno da razvijene države i ozbiljni narodi ne glorifikuju ličnosti iz svoje daleke prošlosti na taj način , jedino je razlika što su oni to obavili pre 100-150 godina u vreme nacionalnog romantizma i sveopšte glorifikacije i veličanja srednjeg veka , tadašnjih vladara , istorijskih dogadjaja ,pa čak i onih mitoloških i izmaštanih poput kralja Artura,Persifala ,prstena Nibelunga i sl ... Evo recimo da ne idemo daleko , samo do kod naših prvih suseda, recimo Budimpešta je prepuna tih spomenika ranim madjarskim kraljevima i vodjama iz vremena dolaska u Panoniju , Trg Heroja , spomenik Arpadu i Svetom Srefanu u Budimu ... al su i oni to pravili na kraju XIX veka ,pa ne moraju sada na početku XXI kao potomci osmanskog roblja i bečkih konjušara sa Balkana . Takvi spomenici su u današnje vreme primereni kockarnicama , kuplerajima ,noćnim klubovima i gastoskim i mafijaškim vilama , a ne centralnim gradskim prostorima .
 
Poslednja izmena:
Mislim da bi danas u 21 Veku (kada nismo do sada), podizanje spomenika Nemanjicima,bilo znak nase slabosti i naseg kompleksa nize vrednosti.Tu glupost su nacinili
Hrvati,Bosanci i Makedonci.Ako smo pet vekova "vodali opanke turcima",sta sada ima da se kitimo nekim istorijskim licnostima ranog srednjeg veka.Uostalom,nemamo ni pisanih
podataka o njima.Vec nam je dosta uludo bacenih velikih para,za onu nesrecnu Seriju o Nemanjicima,kojom smo pokusali (neuspelo) da lecimo svoje balkanske komplekse.:think:
 
Mislim da bi danas u 21 Veku (kada nismo do sada), podizanje spomenika Nemanjicima,bilo znak nase slabosti i naseg kompleksa nize vrednosti.Tu glupost su nacinili
Hrvati,Bosanci i Makedonci.Ako smo pet vekova "vodali opanke turcima",sta sada ima da se kitimo nekim istorijskim licnostima ranog srednjeg veka.Uostalom,nemamo ni pisanih
podataka o njima.Vec nam je dosta uludo bacenih velikih para,za onu nesrecnu Seriju o Nemanjicima,kojom smo pokusali (neuspelo) da lecimo svoje balkanske komplekse.:think:

Хехехе........ хајде не бламирај се више................:cool:
 
pazi a kad se vucic psuje,presjednik jedne drzave pravis se tosa....da nam se nisu dukljanci to nameracili na stefana nemanju da ga otimaju kao svojega..jao cionisti
crnogorski:rotf:

To je malo lakše, kada je neko sam nekulturan i snizi nivo komunikacije uopšteno, kao kada Vučić neistomišljenike naziva kretenima, ili kao bilo koja rečenica koju smisle Đuka ili Martinović.
 
To je malo lakše, kada je neko sam nekulturan i snizi nivo komunikacije uopšteno, kao kada Vučić neistomišljenike naziva kretenima, ili kao bilo koja rečenica koju smisle Đuka ili Martinović.

Славене, да ли је Стефан Немања, као велики жупан, носио лорос? с обзиром да су изгледа намерили да га на будућем споменику украсе лоросом. мислим, кад већ говоре о реалистичком приказу..
 
Славене, да ли је Стефан Немања, као велики жупан, носио лорос? с обзиром да су изгледа намерили да га на будућем споменику украсе лоросом. мислим, кад већ говоре о реалистичком приказу..

Nema dokaza da jeste. Verovatno nije, jer loros, akakija i ostala vizantijska obeležja dolaze kod Srba definitivno tek 1230-ih godina.

Prva poznata predstava Nemanje koji nosi loros je freska iz Dragutinove Crkve Sv. Ahilija u Arilju, napravljene 1296. godine. Na njoj je prikazan sabor u Rasu:

35a2ac9dfa81142fcec7f2b013ef9f34--html.jpg


To čini Nemanjin budući spomenik, ukoliko se pozivaju na realistične predstave, anahronim, jer to nije spomenik Nemanje već nešto docnije predstave o njemu.

Ovo što je osmišljeno, rekao bih, kombinacija je dve različite predstave Nemanje.
 
Poslednja izmena:
да ли је Стефан Немања, као велики жупан, носио лорос?
Нису сачуване представе лотоса ван Ромејског царства из периода пре 13. века, али с обзиром да имамо представу Стефана Немање са круном византијског типа (ако је она фреска из Студенице савремена), разумно је претпоставити да је носио и друга ромејска обележја. На свим сачуваним савремним приказима Стефан Немања носи монашку одежду (па чак и овде), тако да имамо избор да га представимо као монаха Симеона, који није био наш владар, или да претпоставимо какву је одећу носио као владар. Шта фали оној у којој је представљен на фресци из Ариља? Није ли боље то, него да измишљамо нешто треће? Уосталом, свет је пун споменика људима чији је и сам лик непознат.

To čini Nemanjin budući spomenik, ukoliko se pozivaju na realistične predstave, anahronim, jer to nije spomenik Nemanje već nešto docnije predstave o njemu.
Бесмислено закерање. Први иоле пристојан савремени приказ неког француског краља - дакле, не говорим о одећи већ самом лику - датира тек из половине 14. века. Значи ли то да не један Филип II Август не може добити свој споменик? Па, у постреволуцијској Француској вероватно значи, али то није разлог зашто, још моја поента.

Ми немамо тај проблем, бар што се тиче Немањића, чијем породичном 'албуму' скоро да нема равног међу савременицима. Али Срби увек нађу нешто да их жуља.

Pravilnik zabranjuje vređanje ličnosti visokog dostojanstva, ugleda i funkcije.
Он нема ни достојанства, ни угледа, а још мање неке функције (сврхе).
 
Poslednja izmena:
bravo za spomenik

Trebalo bi postaviti i spomenik Srefanu Nemanji u mestu njegove prestonice Starom Rasu

- - - - - - - - - -

Sa obzirom na planirani izgled trga bilo bi primerenije da zgradu štajge adaptiraju u luksuzni kazino , nesto na foru Caesars Palace u Vegasu , ne samo da bi bilo prikladnije nego bi sa aspekta privlačenja turista bilo mnogostruko isplatljivije .

tebi su samo prostitutke* droga i kocka na umu
 
Нису сачуване представе лотоса ван Ромејског царства из периода пре 13. века, али с обзиром да имамо представу Стефана Немање са круном византијског типа (ако је она фреска из Студенице савремена), разумно је претпоставити да је носио и друга ромејска обележја. На свим сачуваним савремним приказима Стефан Немања носи монашку одежду (па чак и овде), тако да имамо избор да га представимо као монаха Симеона, који није био наш владар, или да претпоставимо какву је одећу носио као владар. Шта фали оној у којој је представљен на фресци из Ариља? Није ли боље то, него да измишљамо нешто треће? Уосталом, свет је пун споменика људима чији је и сам лик непознат.

Бесмислено закерање. Први иоле пристојан савремени приказ неког француског краља - дакле, не говорим о одећи већ самом лику - датира тек из половине 14. века. Значи ли то да не један Филип II Август не може добити свој споменик? Па, у постреволуцијској Француској вероватно значи, али то није разлог зашто, још моја поента.

Ми немамо тај проблем, бар што се тиче Немањића, чијем породичном 'албуму' скоро да нема равног међу савременицима. Али Срби увек нађу нешто да их жуља.

круна са студеничке фреске није савремена, накнадно је досликана. тамо је Стефан Немања представљен као монах Симеон, у монашкој одећи, без икаквих владарских знака. но, све то није толико ни важно, јер овај споменик се и не диже утемељивачу српске државе, него тоталитарној свести која са средњовековном Србијом и њеним владарима нема никакве везе. то је споменик времену у коме живимо, и огледало је онога који га подиже. одраз је његове психе и схватања. зато и видимо неукус и насиље, бруталистичко иживљавање над посматрачем. нема ту ничег истински монументалног и величанственог, ничег племенитог и лепог. са 15 метара и 60 тона то је споменик киклопу и тиранину. споменик лицемерју и лажи, споменик кичу и неукусу, споменик страху у коме данашња Србија живи, и којим се над њом влада.
 

Back
Top