Ekonomista Nebojsa Katic srusio Vucicevu ekonomsku politiku i neoliberalnu dogmu

Тихи

Starosedelac
Poruka
161.899
Ekonomista Nebojsa Katic srusio VUCICEVU EKONOMSKU POLITIKU I NEOLIBERALNU DOGMU!

Poslušajte ovog srpskog ekonomistu i recite da li je u pravu (VIDEO)
"Stranci vam neće razvijati zemlju, to nije njihov posao, oni će doći ovde, napraviti pogon koji će trajati koliko im to bude odgovaralo, izvlačiće profit na poznate načine"


348559_katic_ff.jpg


Ekonomista Nebojša Katić dao je u razgovoru za RTS analizu srpske privrede trenutno, koja je podelila javnost na Tviteru. On se osvrnuo na strane investitore u Srbiji i oslanjanje naše privrede na njih, a dok jedni smatraju da je ovim "pokopao" neoliberalizam, drugi misle da je ovo naivno shvatanje.



- Ne bi bilo loše da se setimo, i možda će za mlađe gledaoce biti i šok, da sve što oko sebe vide je izgrađeno kada nismo znali za termin strateški investitor. Nismo znali za termin strateški investitor kada smo pravi termoelektranu u Obrenovcu, nismo znali za taj termin kad smo pravili Đerdap, elektrane na Kosovu, Petlju, Gazelu...Odjedanput sada mi saznajemo da mi zapravo ništa ne znamo i da ako stranaca nema, mi smo potpuno nemoćni... Govorim o jednom potpunom ludilu...Mi smo odjedanput zaboravili sve što smo znali. Stranci vam neće razvijati zemlju, to nije njihov posao, oni će doći ovde, napraviti pogon koji će trajati koliko im to bude odgovaralo, izvlačiće profit na poznate načine, od kojih su većina legalni jer je država takav sistem napravila, ostaviće vam radnike koji će živeti sa platom od 150, 200 evra i zatim će na bilo kakav pokušaj kad kažete "dobro, dajte im 250, da žive od nečega", reći "ne, ne, znate, u Nigeriji ima nekoga ko će raditi za 120" - zaključio je Katić.


Surova cinjenica je da je , od kad je Srbija usvojila neoliberalni ekonomski koncept, 5 oktobra 2000te godine krenula putem propasti.

Ziveli smo daleko daleko bolje u proslom sistemu, nego u ovom sadasnjem, i ako ni taj sistem nije bio bez mana

95% svega sto vidite oko sebe od zgrada , kuca , puteva, fabrika, skola je napravljeno tada - kada nismo sledili americki neoliberalni suicidni kapitalizam

Neoliberalizam je , koncept koji bogate cini jos bogatijim a sirotinju jos siromasnijim.

Superhik kapitalizam


To se upravo u Srbiji i dogodilo.

Ogromna vecina stanovnistva je osiromasila a sacica ljudi ispod 1% se abnormalno obogatila....

To je zato sto je sadasnji sistem los i nepravedan

Sadasnji sistem, Srbinu ne daje nista ako otvara firmu u Srbiji i zaposljava radnike. On dobija nula dinara

A ako firmu otvara stranac on dobija 10-50.000 po radniku. Kesa naseg na ruke....

I nakon sto dobije tu silnu lovu nasih para, silne milione, on nase radnike u tim svojim fabrikama placa 200 evra po radniku sto nije dovoljno da jedan covek zivi ni 10 dana sa ovim cenama koje imamo.

Da bi se ovo promenilo potrebno je skinuti proEU /NATO stranke sa vlasti i okrenuti Srbiju Rusiji....
 
covek je konsultant na londonskoj berzi i ti za njega kazes da je bolid?

Pad a je on bolid on bi bio tu gde si ti, a ti tamo gde je on

Znaci ipak je on ekspert a ti ekonomski analfabeta

Covek ima CV kojeg ni ja ni ti necemo imati za 3 zivota....

I ti se usudjujes da takvog nazoves bolidom?

Znas to me uopste ne cudi

Vi unistitelji Srbije i srpskog naroda, neoliberalni janicari Soroseve armije botova, kad god nekome ne mozete da oborite argumente krenete da licno vredjate ljude

Vise puta sam i sam to doziveo od vase ekipe NATo botova na ovom forumu
 
Nadji na internetu bar jednu njegovu referencu.
Kome je to on konsultant?
Je li to kao onaj drmr Jovan Dusanic?

O meni
Rođen sam 1955. u Valjevu. Kao samostalni poslovni konsultant živim i radim u Londonu od 1992. godine. „Korporativni“ život mi je bio vezan isključivo za beogradski Energoprojekt u kome sam između ostalog bio finansijski direktor radne organizacije Energoprojekt-Energodata i finansijski direktor holdinga Energoprojekt. Završio sam osnovnu školu Drinka Pavlović u Beogradu, zatim Petu beogradsku gimnaziju, i diplomirao sam i magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

Izuzev ovog bloga nisam aktivan na društvenim mrežama i izvinjavam se svima koji pokušavaju da me kontaktiraju preko mreže LinkedIn. Iako moj profil tamo postoji, odavno sam ga zatvorio, ali nažalost LinkedIn ga i dalje drži na svom sajtu.



Vi mrzite Katica jer razoblicava vasu suicidnu ekonomsku politiku koja je srpskom narodu donela nezapamcenu bedu i nezaposlenos


================

MOĆNI DINAR–VEĆ VIĐENO I SKUPO PLAĆENO – objavljeno u dnevniku “Politika” od 28.02.2018.

U poslednjih godinu dana kurs je sa oko 124 dinara za evro ojačao na oko 118, dok je prema dolaru sa 116 ojačao na oko 96 . Na ovom nivou dinar je poslednji put bio u trećem kvartalu 2014. U jednoj od najjadnijih evropskih ekonomija koja je godinama na ivici recesije i u kojoj je u 2017. deficit tekućeg bilansa dupliran, ovo bi se moglo okarakterisati kao samoubilačka politika kursa. Sve ovo je već viđeno i skupo je plaćeno.

Politika žestoko precenjenog kursa dinara vođena je i u prethodnoj dekadi sve do pred kraj 2008. Precenjeni dinar je uništio spoljnotrgovinski bilans, doveo je do ogromnog deficita tekućeg bilansa i do velikog rasta spoljnog duga koji je Srbiju uveo u dužničku krizu 2008. Sve što se od tada do danas događalo u ekonomiji, najvećim delom je posledica upravo te dužničke krize. To se odnosi kako na decenijsku stagnaciju BDP-a, tako i na iznuđenu politiku budžetske štednje.

Da bi dinar jačao potrebno je da priliv deviza bude veći od odliva, pri čemu je nebitan osnov po kome devize ulaze u zemlju. Ali to nije dovoljan uslov – potrebno je i da NBS svojom monetarnom politikom i politikom deviznih (ne)intervencija podržava jačanje dinara. Do izbijanja krize 2008. ključni generatori deviznih priliva bili su vezani za devizne prihode od privatizacija, za inostrano zaduživanje privatnog sektora i za strahovit priliv špekulativnog kapitala koji je dolazio privučen sumanuto visokim domaćim kamatnim stopama. (Neko ko ne bira reči bi monetarnu i kursnu politiku iz tog vremena mogao nazvati udruženim ekonomskim zločinačkim poduhvatom.)

Poslednje jačanje dinar je podstaknuto velikim prilivom stranih investicija. To je svakako zdraviji izvor deviznih priliva no što je to špekulativni kapital, ali su posledice po kurs dinara gotovo identične. (U manjoj meri jačanju dinara je doprineo i rast inostranog zaduživanje privatnog sektora i rast kratkoročnog zaduživanja banaka u inostranstvu.)

Strani investitori započinju svoje aktivnosti u Srbiji tako što unose devize u zemlju i troše ih na kupovinu domaćih preduzeća, na podizanje pogona ili npr. tržnih centara. Takvi investicioni procesi dovode do velike ponude deviza u kratkom roku. Kada se investiciona ulaganja okončaju, dolazi do obrnutog toka, do iznošenja deviza iz zemlje i pritisaka da dinar slabi.

Prilivi po osnovu investicija su nepredvidivi, neravnomerni i ne mogu trajati večno. Odlivi su stabilni i dugoročni. Oni se realizuju kroz uvoz robe i usluga, kroz plaćanje dividendi i kamata stranom vlasniku, kao i kroz druge poznate tehnike iznošenja dobiti iz zemlje. Ta neusklađenost priliva i odliva je tempirana bomba i to je još jedna skrivena mana stranih investicija.

Bilo bi logično da NBS interveniše i kupovinom deviza zaustavi besmisleno jačanje dinara. NBS bi tako napunila devizne rezerve i mogla bi nesmetano intervenisati prodajom deviza kada se pojave veliki pritisci da dinar slabi. Ali… Svaka kupovina deviza od strane NBS je štampanje novca, pa postoji strah da bi takva emisija novca mogla podstaći inflaciju. Strah od inflacije nije najvažniji razlog za pasivnost NBS-a. Kao i ranije, razlozi za politiku precenjenog dinara su na nešto prizemnijoj strani.

I danas, kao i pre desetak godina, ova politika odgovora ogromnom broju ljudi u Srbiji. To odgovora zaduženim građanima čiji broj ubrzano raste. Kroz politiku jakog dinara ovi građani se indirektno subvencionišu, a građani, opšte je poznato, glasaju.

Jačanje dinara odgovora privrednicima koji uvoze i/ili su prezaduženi. Jak dinar odgovora i stranim kreditorima budući da uz kamatu zarađuju i na kursnim razlikama. Jak dinar odgovora NBS-u jer se tako lakše održava stabilnost cena. I konačno, jak dinar odgovora i državi čiji su svi makroekonomski pokazatelji fiktivno mnogo bolji kada se iskažu u potcenjenim evrima ili dolarima. Kratkoročno, ovakva politika kursa odgovora ključnim akterima koji kreiraju ekonomsku politiku … a u Srbiji se samo kratkoročno i misli.

Dubina problema u kome se Srbija nalazi je skrivena (globalno) najnižim kamatnim stopama modernog vremena, ali takve stope neće doveka ostati na nivou na kome su danas. Kada kamate krenu da rastu, Srbija bi se mogla suočiti sa većom krizom od one u kojoj se našla krajem 2008.

Kao i pre 10 ili 15 godina, svako upozorenje da je reč o suludoj politici kursa dinara biće prezrivo odbačeno i od vlasti i od njoj bliskih ekonomskih eksperata. A kada velika kriza ponovo dođe u Srbiju, i ova politička elita, kao i ona pre nje, tvrdiće da ih na nju niko nije upozorio, da je kriza grom iz vedra neba i da oni za nju ne snose nikakvu odgovornost.
 
O meni
Rođen sam 1955. u Valjevu. Kao samostalni poslovni konsultant živim i radim u Londonu od 1992. godine. „Korporativni“ život mi je bio vezan isključivo za beogradski Energoprojekt u kome sam između ostalog bio finansijski direktor radne organizacije Energoprojekt-Energodata i finansijski direktor holdinga Energoprojekt. Završio sam osnovnu školu Drinka Pavlović u Beogradu, zatim Petu beogradsku gimnaziju, i diplomirao sam i magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

Izuzev ovog bloga nisam aktivan na društvenim mrežama i izvinjavam se svima koji pokušavaju da me kontaktiraju preko mreže LinkedIn. Iako moj profil tamo postoji, odavno sam ga zatvorio, ali nažalost LinkedIn ga i dalje drži na svom sajtu.



Vi mrzite Katica jer razoblicava vasu suicidnu ekonomsku politiku koja je srpskom narodu donela nezapamcenu bedu i nezaposlenos


.

SJajne reference.
Vidim, dosta londoskih firmi na spisku
 
Nebojsa Katic je u mojim ocima postao bolid onog trenutka kad se ozbiljno zalagao da se infrastruktura finansira primarnom emisijom
Твоје очи немају благе везе о томе - како се контролисаном примарном емисијом могу вршити инфраструктурне инвестиције!

 
Motanje kablova za 200 evra je buducnos' u koju verujete , botovi
Мала корекција.
Ту опцију заговарају они који ће у тим фирмама да буду капои; ситнији или крупнији намештеници- менаџери, директорчићи, шефчићи...
Ако он добије 300 евради- супер!
Мада, капои добијају више- знају нацисти посао; што задовољнији капо- то мирнији логораши.
Тако ја видим све ове који овде заговарају неолиберализам.
Чиста, неумољива логика.
 
Lepo zvuci malo je drugacije u praksi, Vidi se da niste radili u srpskoj privredi. Nasi tajkuni su teska djubrad s uyglavno kriminalnim dosijeima ili bivsi policajci ,udbasi saradnici, Ti ni struju nisu placali a kamoli plate ,Dok ovi likovi ne odu sa ovog sveta nema oslanjanja na domace tajkune, Ovo sto se sada radi nemacki investitori je solidno jer imaju radnu etiku.
 
Motanje kablova i pravljenje nudli - Srbija zemlja jeftinih radnika i jeftinih investicija

Fabrike za proizvodnju kablova za automobile, gumenih creva za rashladne uređaje, nudli i polugotovih jela od testenine, presvlaka za sedišta, kablovskih setova za kamione, obuće i odeće, preradu vunice – ovako u najvećem broju slučajeva izgleda mapa stranih investicija u Srbiji.

fabrika_kablovi_700_pxb.jpg


Poslovi niske tehnološke složenosti u kojima su radnici jeftini i svedeni na lako zamenljiv par ruku, dok Srbija kao zemlja-domaćin dugoročno postaje sve zavisnija od stranog kapitala i sve složenijeg tehnološkog znanja iz inostranstva.

Zbog kratkoročne koristi od ovakvih investicija, Srbija je dugoročno ugrozila svoje šanse za ozbiljniji privredni razvoj i hvatanje priključka sa tehnološki sve naprednijim svetskim ekonomijama, smatraju sagovornici Insajdera.

Prema "Analizi efekata odobrenih podsticajnih sredstava za privlačenje investicija od 2006. do 2016", koju su uradili dr Milorad Filipović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i dr Miroljub Nikolić, samostalni stručni saradnik Ministarstva privrede - od 188 projekata u prerađivačkoj industriji, samo četiri su se odnosila na visokotehnološke kompanije. Situacija postaje i drastičnija kada se uzme u obzir da se 38 projekata iz oblasti srednje visoke tehnološke složenosti uglavnom odnose na proizvodnju delova za automobilsku industriju.

Upravo dominacija ovakvih investicija je jedan od glavnih razloga zbog čega politika ekonomskog razvoja koju sprovode sve srpske vlade od 2000. do danas, a koja se svodi na privlačenje stranog kapitala po svaku cenu - nije dovela do značajnijeg društveno-ekonomskog razvoja zemlje.

Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, kaže za Insajder da su posledice takvog koncepta razvoja to što je Srbija postala "poznata kao zemlja jeftine i slaboobrazovane radne snage u kojoj ozbiljna industrija praktično neće postojati". Prema njegovim rečima, Srbija trenutno "nije stigla ni do 60 odsto industrijske proizvodnje iz 1990. godine", dok za savremenim svetom tehnološki zaostajemo od 25 do 30 godina.

"Država investitorima u slabo tehnološki razvijenim industrijama daje obilne subvencije, iako za okretanje kablova npr. nemate skoro nikakve troškove. Takve investitore ne zanima poslovni ambijent, pravna sigurnost ili brzina dobijanja građevinskih dozvola. Njima treba samo jeftina radna snaga", kaže Savić.

Ekonomski rast zasnovan na privlačenju stranog kapitala subvencijama koncept je koji je Srbija počela da usvaja 2006. godine, kada je donesena Uredba o uslovima i načinu privlačenja direktnih investicija na inicijativu tadašnjeg ministra ekonomije Mlađana Dinkića.

Međutim, prema istraživanju Insajdera, tokom više od 10 godina subvencionisanja investitora, nije urađena nijedna sveobuhvatna analiza o realnim efektima ovih davanja, zbog čega gotovo nije moguće izračunati tačnu brojku koliko je tačno uloženo u privlačenje investitora. Računica postaje još komplikovanija kada se uzme u obzir da, osim direktnih novčanih davanja, država investitorima često ustupa zemljište bez naknade, uz oslobađanje od PDV-a, poreza i doprinosa i ulaganja u infrastrukturu.

O tome koliko su subvencije korisne za privlačenje stranog kapitala, skeptična je i Svetska banka, koja navodi da se samo trećina novootvorenih radnih mesta može smatrati direktnom posledicom subvencija koje građani daju iz budžeta već više od 10 godina.

Ivan Radenković, autor studije "Strane direktne investicije u Srbiji", kaže da su dugoročne ekonomske i ljudske posledice radno-intenzivnih investicija koje ne donose nova tehnološka znanja u zemlju - supereksploatacija radne snage i odliv novca iz siromašnih u bogate zemlje.

"Investitori putem trgovine, pogoršanja odnosa razmene, transfernih cena ili drugih oblika odliva kapitala iznose novac iz zemlje. Istovremeno, cena rada pada na životni minimum i ispod njega, a dolazi i do uništavanja fonda domaće radne snage jer visokokvalifikovana radna snaga, usled veće internacionalne mobilnosti, traži zaposlenje tamo gde su veće plate", objašnjava Radenković.

Savić smatra da je propast srpske industrije počela krajem 80-ih godina prošlog veka, nastavilo se u "ratnim devedesetim", dok je "glogov kolac" srpskoj industriji bio proces privatizacije.

"Naši ekonomisti koji su uticali na zvaničnu politiku vodili su se principom da će firme koje opstanu u privatizaciji biti jake firme i da će sve tržište poravnati. Međutim, kad smo otvorili granice, to je bio sudar miša i slona i naravno da naše firme nisu mogle da se takmiče s inostranim. Mnogo je bolje oporaviti postojeće preduzeće nego ispočetka praviti novo", objašnjava Savić.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić često se hvali time što je Srbija zemlja jeftine radne snage smatrajući to komparativnom prednošću u odnosu na druge zemlje. U martu prošle godine, dok je još bio na čelu Vlade, Vučić je na Kopaonik biznis forumu izjavio da je naša sreća što je EU povećala plate, pa će sada svi investitori koji su hteli da ulažu u Rumuniju ili Bugarsku doći kod nas.

Međutim, sadašnja premijerka Ana Brnabić nedavno je izjavila da Srbija više nije društvo jeftine radne snage. Kako je istakla, Srbija mora od ekonomije zasnovane na investicijama "zakoračiti u ekonomiju zasnovanu na znanju i inovacijama". Brnabić je rekla i da nije sigurna da će taj cilj biti ostvaren u mandatu ove vlade, ali da ova vlada ima obavezu da to započne kako bi ga sledeća završila.

Kada je reč o podsticanju investicija subvencijama, predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež nedavno je najavio da će strateška odluka Vlade u narednom periodu biti privlačenje visoko-tehnoloških kompanija.

- - - - - - - - - -

Lepo zvuci malo je drugacije u praksi, Vidi se da niste radili u srpskoj privredi. Nasi tajkuni su teska djubrad s uyglavno kriminalnim dosijeima ili bivsi policajci ,udbasi saradnici, Ti ni struju nisu placali a kamoli plate ,Dok ovi likovi ne odu sa ovog sveta nema oslanjanja na domace tajkune, Ovo sto se sada radi nemacki investitori je solidno jer imaju radnu etiku.

zelim ti da se zaposlis u nekom od tih perspektivnih preduzeca za motanje kablova i pravljenje nudli pa da nam nakon par meseci javis iz licnog iskustva da li je tamo zaista sjajno i bajno ili ne....

Ovako lako ti je tudjim pimpekom gloginje mlatiti....
 
naravno da ce svako raditi kako njemu odgovara

koji profit ce izvlaciti

plati repromaterijal (mozda uvoz )

plati radnika

proda proizvod ( mozda izvoz)

profit je razlika , naravno da moze raditi sa tim profitom sta god zeli ,

ako hoce da ga baci - moze, naravno na mesto gde nece zagadjivati

batalite ta komunisaticka razmisljanja , sad ce neko da odredjuje gazdi sta ce da radi sa svojim parama
 
Браво за Небојшу Катића................... СВЕ ИСТО МИСЛИМ !!!!!!!!!!!

i glasam za...

- - - - - - - - - -

naravno da ce svako raditi kako njemu odgovara

koji profit ce izvlaciti

plati repromaterijal (mozda uvoz )

plati radnika

proda proizvod ( mozda izvoz)

profit je razlika , naravno da moze raditi sa tim profitom sta god zeli ,

ako hoce da ga baci - moze, naravno na mesto gde nece zagadjivati

batalite ta komunisaticka razmisljanja , sad ce neko da odredjuje gazdi sta ce da radi sa svojim parama

Ovi nemaju svoj proizvod
Profit se ostvaruje
- zakidanjem na radnicima (puna plata se stavlja samo u oglas)
- neprijavljivanjem na penziono i zdravstveno (eto 100 evrića u džepu)
- subvencijama od održave (iz budžeta poreskih obveznika koji rade neprijavljeni i bez PIO)
 
batalite ta komunisaticka razmisljanja , sad ce neko da odredjuje gazdi sta ce da radi sa svojim parama

JEL OVO ZNAČI DA VLASNIK MERCEDESA MOŽE DA SE IŽIVLJAVA NAD RADNICiMA?
ZNAŠ TI ZEMLJAČE KOJE ON PARE VRTI?
DOLAZE TAMO RANIJE, ODLAZE KASNIJE, NEMA PAUZA, NEMA WC, I DAJ TAJ MOBILNI OVAMO
KOJI BRE GODIŠNJI ODMOR U MERCEDESU? POMISLI NA BOLOVANJE TRAŽI DRUGI POSAO


Eto tako SELJAČINA BALKANSKA zamišlja GAZDOVANJE

Ramzes III to nije radio... sa uvoznom radnom snagom...
 
JEL OVO ZNAČI DA VLASNIK MERCEDESA MOŽE DA SE IŽIVLJAVA NAD RADNICiMA?
ZNAŠ TI ZEMLJAČE KOJE ON PARE VRTI?
DOLAZE TAMO RANIJE, ODLAZE KASNIJE, NEMA PAUZA, NEMA WC, I DAJ TAJ MOBILNI OVAMO
KOJI BRE GODIŠNJI ODMOR U MERCEDESU? POMISLI NA BOLOVANJE TRAŽI DRUGI POSAO


Eto tako SELJAČINA BALKANSKA zamišlja GAZDOVANJE

Ramzes III to nije radio... sa uvoznom radnom snagom...

ne da se izivljava

da ih isplati po dogovoru tj ugovoru

toliko vremena - toliko para

- - - - - - - - - -

i glasam za...

- - - - - - - - - -



Ovi nemaju svoj proizvod
Profit se ostvaruje
- zakidanjem na radnicima (puna plata se stavlja samo u oglas)
- neprijavljivanjem na penziono i zdravstveno (eto 100 evrića u džepu)
- subvencijama od održave (iz budžeta poreskih obveznika koji rade neprijavljeni i bez PIO)

pa drzava postoji da bi regulisala odnose svojih gradjana

da gazde isplacuju obaveze koje imaju itd
 
Lepo zvuci malo je drugacije u praksi, Vidi se da niste radili u srpskoj privredi. Nasi tajkuni su teska djubrad s uyglavno kriminalnim dosijeima ili bivsi policajci ,udbasi saradnici, Ti ni struju nisu placali a kamoli plate ,Dok ovi likovi ne odu sa ovog sveta nema oslanjanja na domace tajkune, Ovo sto se sada radi nemacki investitori je solidno jer imaju radnu etiku.

Нажалост, тако је. Зато за тајкуне треба, када се ослободимо Вучићевог режима на овај или ОНАЈ начин, високо у планинама кинеским кредитима треба зидати џиновске затворе-фабрике где би они до краја живота робијали и радили. Најбоље да се у таквим заторима-фабрикама и радним логорима производи тзв "здрава храна". Из разлога што ће робијашка плата бити више него симболична, тако прозведена "здрава храна", а која је хит на западним тржиштима, била би конкурентна са ценом и могла би се извозити. Профит би се користио како за повећање капацитета ових хуманих радних логора, тако и за помагање локалним заједницима на чијим се општинама затвори-фабрике налазе.
 
Poslednja izmena:
Нажалост, тако је. Зато за тајкуне треба, када се ослободимо Вучићевог режима на овај или ОНАЈ начин, високо у планинама треба кинеским кредитима велике затворе-фабрике где би они робијали и радили. Најбоље да се у таквим заторима-фабрикама и радним логорима производи здрава храна. Из разлога што ће робијашка плата бити више него симболична, тако произдена здрава храна, а која је хит на западним тржиштима, била би конкурентна са ценом и могла би се извозити. Профит би се улагао како за повећање капацитета ових хуманих радних логора, тако и помагању локалним заједницима.

DS nije instalirao ni jednog tajkuna i sve bilo po zakonu, i niko ne zna zašto ih narod prepišao?

Koja ti je sad članska karta?

- - - - - - - - - -

regulise mu drzava ,

ako ima fabriku u srbiji onda srbija

kakve veze ima dal je gazda mercedesa ili fapa

Ima - GAZDA MERCEDESA NIJE BRDSKO PLANINSKA SELJAČINA SA ZAKUPLJENIM PODRUMOM U BG
 

Back
Top