snoshaj efendija
Elita
- Poruka
- 19.457
Ubistvo Litvinjenka: državni teroristički akt?
U Londonu su objavljeni rezultati istrage oko ubistva bivšeg ruskog agenta Aleksandra Litvinjenka. "Otrovali su ga ruski špijuni Lugovoj i Kovtun a operaciju tajne službe FSB je odobrio ruski predsjednik Putin".
Litvinjenkov grob u Londonu
U novembru 2006. Litvinjenko je bio otrovan radioaktivnim polonijumom-210, dok je ispijao čaj u hotelu Millennium na Grosvenor skveru u Londonu. Bivši agent KGB-a radio je u to vrijeme za britansku obavještajnu službu MI6 kao konsultant. Polonijum-210 je rijedak radioaktivni izotop, koji se dobija samo u zatvorenim nuklearnim postrojenjima, koji su pod kontrolom ruske države. Litvinjenko je dospio u nemilost kada je 1998 u Moskvi izjavio da mu je tajna služba FSB dala nalog da ubije ruskog oligarha Borisa Berezovskog. 2000. godine On je pobjegao u London, gdje je dobio politički azil.
Fall Alexander Litwinenko Polonium Test
Teško se nabavlja: polonijum-210
Strašno trovanje Litvinjenka dovelo je do značajnog zahlađivanja britansko-ruskih odnosa, ionako već opterećenih oprečnim stavovima i sporovima po pitanju ekstradicije ali i britanskim kritikama zbog odnosa Rusije prema Čečeniji. U maju 2007. Velika Britanija je zatražila od Moskve isporučenje ruskog poslanika Andreja Lugovoja, glavnog osumnjičenog za ubistvo Aleksandra Litvinjenka, kako bi mu se sudilo u Londonu. Ovaj zahtjev je odbijen a istovremeno je došlo do prekida političkih odnosa i saradnje po praktičnim pitanjima. Iako je nastavljena ekonomska saradnja, političke veze nikada nisu u potpunosti obnovljene a sa ubistvom Litvinjenka zahlađenje britankso-ruskih odnosa je dostiglo svoju najnižu tačku u novijoj istoriji.
PREPORUKA REDAKCIJE
Ko je ubio Litvinjenka?
Bivši ruski špijun Aleksandar Litvinjenko umro je nakon trovanja polonijumom 2006. godine. Istražna komisija u Londonu pokušava da sazna ko stoji iza ubistva koje je godinama kamen spoticanja u odnosima Moskve i Londona. (27.01.2015)
Zaoštrava se spor između Velike Britanije i Rusije
Javna istraga, koju je prošle godine vodio penzionisani sudija Vrhovnog suda Sir Robert Owen, trajala je šest mjeseci.
"U izvjesnom smislu je slučaj Litvinjenko poslužio kao barometar britansko-ruskih odnosa", kaže Sarah Lain, naučna saradnica pri Institutu Royal United Services (RUSI).
"Prvobitno je javna istraga isključena u dijelu koji se odnosio na "međunarodne odnose", umjesto da je vođen sudski proces. Vođenje javne istrage koja bi Sir Robertu Owenu dozvolila da razmotri dokaze koji se drže pod ključem i dokaze sa zatvorenih saslušanja koji bi mogli da pokažu kako je ruska država umiješana ili povezana sa ubistvom Litvinjenka, kompletno bi uništila britansko-ruske odnose. Kada su odnosi sa Rusijom zbog krize u Ukrajini još jednom krenuli silaznom putanjom, državna tajnica Theresa May složila se sa pokretanjem javne istrage. To je bio i način da Velika Britanija demonstrira svoje neslaganje i pokaže Rusiji kako se ne slaže sa ponašanjem Rusije na međunarodnom planu", rekla je Sarah Lain za DW.
Državni terorizam?
Istraga je pokazala da je ubistvo bilo "bez presedana" i da se može okarakterisati kao "akt državnog terorizma od strane Kremlja". Marina Litvinjenko, udovica ubijenog agenta, pozvala je britansku vladu da uvede sankcije Rusiji i predsjedniku Putinu, ukoliko sudije ustanove da Kremlj stoji iza ubistva. To je imalo odjeka kod britanskih političara, uključujući i lidera liberalnih demokrata Tima Farrona.
Marina Litvinjenko
Litvinjenkova udovica smtra da je za ubistvo njenog supruga odgovoran Kremlj
"Istorija Putinovog režima mogla bi biti ispričana ili definirana kao serija atentata, koji pokazuju granice između onog što je prihvatljivo i neprihvatljivo za rusku državu," kaže Ben Judah, autor knjige “Krhko carstvo: Kako se Rusija zaljubila i odljubila od Vladimira Putina”. "Ako stvari pogledate iz Putinove perspektive, ruska tajna služba je patila od dezerterstva kasnih 80-ih godina. Naravno da je za njega Litvinjenko bio dezerter. Njegovo ubistvo od strane onih koji su povezani sa ruskom državom, napravilo je nove granice prihvatjivog i neprihvatljivog, dozvoljenog i nedozvoljenog, koje, po mišljenju moćnika u Rusiji, predstavljaju obračun sa izdajnicima i okončavaju period izdaje", kaže Judah za DW.
Sada će doći do velikog pritiska na premijera Davida Camerona da krene u akciju i poduzme mjere istrage koje će pokazati odgovornost ruske države za ubistvo Litvinjenka. Koliko je slučaj Litvinjenko osjetljiv pokazuje i činjenica da je Cameron dobio izvještaj u utorak, dva dana prije njegovog zvaničnog objavljivanja.
Krenuti u akciju
S obzirom da je u izvještaju objavljeno da su Dmitrij Kovtun i Andrej Lugovoj odgovorni za ubistvo Aleksandra Litvinjenka i da je operaciju najvjerovatnije lično odobrio ruski predsjednik Putin, to opet otvara pitanje njihovog izručenja iz Rusije u Veliku Britaniju.
"Ako istraga, kao što se i desilo, potvrdi da su osumnjičeni Lugovoj i Kovtun uključeni u ubistvo i ako potvrdi njihove veze sa ruskom državom, to će svakako povećati tenzije između Londona i Moskve", kaže Lain. Rusija će bez sumnje to shvatiti kao neprijateljski akt Britanaca. Sumnje su posebno pojačane kada se Kovtun složio da svjedoči i iznese dokaze putem video-linka a onda se uopšte nije pojavio. Njegov pristanak mu je dao pravo pristupa određenim dokumentima istrage, iako nijedan od njih nije bio tajni.
Dmitrij Kovtun
Dmitrij Kovtun jedan je od dvojice Rusa osumnjičenih za ubistvo Litvinjenka
Diplomate ne insistiraju i ne požuruju Camerona da pokrene novi paket ekonomskih sankcija protiv Rusije. Ovo je veoma osjetljiv momenat za englesko-ruske odnose. Diplomate argumentuju da široka paleta interesa, uključujući konflikt u Ukrajini i neophodnost saradnje u pogledu okončanja četvorogodišnjeg rata u Siriji, ipak trebaju imati prednost.
"Britanci ne vode sopstvenu politiku prema Rusiji, već je to dio zajedničke politike u savezu sa Vašingtonom, Briselom i Berlinom", kaže Judah. "Mnogo je tenzija u odnosima između Rusije i Zapada. Jedan je vezan za Siriju, drugi za Ukrajinu, treći za spremnost Rusije da napravi deal sa Zapadom s obzirom na pad cijena nafte, što bi moglo rezultirati ukidanjem sankcija.
Činjenica da je Litvinjenko bio povezan sa britanskom tajnom službom MI6 kao i da su moguće informacije o tome da trag njegovih ubica vodi direktno ka Putinu došle iz tog kruga, će itekako uticati prilikom donošenja budućih odluka Londona prema Moskvi.
- - - - - - - - - -
Obican disident skenjan polonijumom u caju a u londonu su mogli da ga skenjaju na ulici sa zbrojovkom 6.25
ne kapiram
U Londonu su objavljeni rezultati istrage oko ubistva bivšeg ruskog agenta Aleksandra Litvinjenka. "Otrovali su ga ruski špijuni Lugovoj i Kovtun a operaciju tajne službe FSB je odobrio ruski predsjednik Putin".
Litvinjenkov grob u Londonu
U novembru 2006. Litvinjenko je bio otrovan radioaktivnim polonijumom-210, dok je ispijao čaj u hotelu Millennium na Grosvenor skveru u Londonu. Bivši agent KGB-a radio je u to vrijeme za britansku obavještajnu službu MI6 kao konsultant. Polonijum-210 je rijedak radioaktivni izotop, koji se dobija samo u zatvorenim nuklearnim postrojenjima, koji su pod kontrolom ruske države. Litvinjenko je dospio u nemilost kada je 1998 u Moskvi izjavio da mu je tajna služba FSB dala nalog da ubije ruskog oligarha Borisa Berezovskog. 2000. godine On je pobjegao u London, gdje je dobio politički azil.
Fall Alexander Litwinenko Polonium Test
Teško se nabavlja: polonijum-210
Strašno trovanje Litvinjenka dovelo je do značajnog zahlađivanja britansko-ruskih odnosa, ionako već opterećenih oprečnim stavovima i sporovima po pitanju ekstradicije ali i britanskim kritikama zbog odnosa Rusije prema Čečeniji. U maju 2007. Velika Britanija je zatražila od Moskve isporučenje ruskog poslanika Andreja Lugovoja, glavnog osumnjičenog za ubistvo Aleksandra Litvinjenka, kako bi mu se sudilo u Londonu. Ovaj zahtjev je odbijen a istovremeno je došlo do prekida političkih odnosa i saradnje po praktičnim pitanjima. Iako je nastavljena ekonomska saradnja, političke veze nikada nisu u potpunosti obnovljene a sa ubistvom Litvinjenka zahlađenje britankso-ruskih odnosa je dostiglo svoju najnižu tačku u novijoj istoriji.
PREPORUKA REDAKCIJE
Ko je ubio Litvinjenka?
Bivši ruski špijun Aleksandar Litvinjenko umro je nakon trovanja polonijumom 2006. godine. Istražna komisija u Londonu pokušava da sazna ko stoji iza ubistva koje je godinama kamen spoticanja u odnosima Moskve i Londona. (27.01.2015)
Zaoštrava se spor između Velike Britanije i Rusije
Javna istraga, koju je prošle godine vodio penzionisani sudija Vrhovnog suda Sir Robert Owen, trajala je šest mjeseci.
"U izvjesnom smislu je slučaj Litvinjenko poslužio kao barometar britansko-ruskih odnosa", kaže Sarah Lain, naučna saradnica pri Institutu Royal United Services (RUSI).
"Prvobitno je javna istraga isključena u dijelu koji se odnosio na "međunarodne odnose", umjesto da je vođen sudski proces. Vođenje javne istrage koja bi Sir Robertu Owenu dozvolila da razmotri dokaze koji se drže pod ključem i dokaze sa zatvorenih saslušanja koji bi mogli da pokažu kako je ruska država umiješana ili povezana sa ubistvom Litvinjenka, kompletno bi uništila britansko-ruske odnose. Kada su odnosi sa Rusijom zbog krize u Ukrajini još jednom krenuli silaznom putanjom, državna tajnica Theresa May složila se sa pokretanjem javne istrage. To je bio i način da Velika Britanija demonstrira svoje neslaganje i pokaže Rusiji kako se ne slaže sa ponašanjem Rusije na međunarodnom planu", rekla je Sarah Lain za DW.
Državni terorizam?
Istraga je pokazala da je ubistvo bilo "bez presedana" i da se može okarakterisati kao "akt državnog terorizma od strane Kremlja". Marina Litvinjenko, udovica ubijenog agenta, pozvala je britansku vladu da uvede sankcije Rusiji i predsjedniku Putinu, ukoliko sudije ustanove da Kremlj stoji iza ubistva. To je imalo odjeka kod britanskih političara, uključujući i lidera liberalnih demokrata Tima Farrona.
Marina Litvinjenko
Litvinjenkova udovica smtra da je za ubistvo njenog supruga odgovoran Kremlj
"Istorija Putinovog režima mogla bi biti ispričana ili definirana kao serija atentata, koji pokazuju granice između onog što je prihvatljivo i neprihvatljivo za rusku državu," kaže Ben Judah, autor knjige “Krhko carstvo: Kako se Rusija zaljubila i odljubila od Vladimira Putina”. "Ako stvari pogledate iz Putinove perspektive, ruska tajna služba je patila od dezerterstva kasnih 80-ih godina. Naravno da je za njega Litvinjenko bio dezerter. Njegovo ubistvo od strane onih koji su povezani sa ruskom državom, napravilo je nove granice prihvatjivog i neprihvatljivog, dozvoljenog i nedozvoljenog, koje, po mišljenju moćnika u Rusiji, predstavljaju obračun sa izdajnicima i okončavaju period izdaje", kaže Judah za DW.
Sada će doći do velikog pritiska na premijera Davida Camerona da krene u akciju i poduzme mjere istrage koje će pokazati odgovornost ruske države za ubistvo Litvinjenka. Koliko je slučaj Litvinjenko osjetljiv pokazuje i činjenica da je Cameron dobio izvještaj u utorak, dva dana prije njegovog zvaničnog objavljivanja.
Krenuti u akciju
S obzirom da je u izvještaju objavljeno da su Dmitrij Kovtun i Andrej Lugovoj odgovorni za ubistvo Aleksandra Litvinjenka i da je operaciju najvjerovatnije lično odobrio ruski predsjednik Putin, to opet otvara pitanje njihovog izručenja iz Rusije u Veliku Britaniju.
"Ako istraga, kao što se i desilo, potvrdi da su osumnjičeni Lugovoj i Kovtun uključeni u ubistvo i ako potvrdi njihove veze sa ruskom državom, to će svakako povećati tenzije između Londona i Moskve", kaže Lain. Rusija će bez sumnje to shvatiti kao neprijateljski akt Britanaca. Sumnje su posebno pojačane kada se Kovtun složio da svjedoči i iznese dokaze putem video-linka a onda se uopšte nije pojavio. Njegov pristanak mu je dao pravo pristupa određenim dokumentima istrage, iako nijedan od njih nije bio tajni.
Dmitrij Kovtun
Dmitrij Kovtun jedan je od dvojice Rusa osumnjičenih za ubistvo Litvinjenka
Diplomate ne insistiraju i ne požuruju Camerona da pokrene novi paket ekonomskih sankcija protiv Rusije. Ovo je veoma osjetljiv momenat za englesko-ruske odnose. Diplomate argumentuju da široka paleta interesa, uključujući konflikt u Ukrajini i neophodnost saradnje u pogledu okončanja četvorogodišnjeg rata u Siriji, ipak trebaju imati prednost.
"Britanci ne vode sopstvenu politiku prema Rusiji, već je to dio zajedničke politike u savezu sa Vašingtonom, Briselom i Berlinom", kaže Judah. "Mnogo je tenzija u odnosima između Rusije i Zapada. Jedan je vezan za Siriju, drugi za Ukrajinu, treći za spremnost Rusije da napravi deal sa Zapadom s obzirom na pad cijena nafte, što bi moglo rezultirati ukidanjem sankcija.
Činjenica da je Litvinjenko bio povezan sa britanskom tajnom službom MI6 kao i da su moguće informacije o tome da trag njegovih ubica vodi direktno ka Putinu došle iz tog kruga, će itekako uticati prilikom donošenja budućih odluka Londona prema Moskvi.
- - - - - - - - - -
Obican disident skenjan polonijumom u caju a u londonu su mogli da ga skenjaju na ulici sa zbrojovkom 6.25
ne kapiram
