Rogozin: Srbija je uvek bila strateški partner Rusije u Evropi

Mračak@

Elita
Poruka
24.612
Potpredsednik Vlade Rusije Dmitrij Rogozin izjavio je da se odnosi između Rusije i Srbije tradicionalno razvijaju "u duhu međusobnog poverenja i višestrane saradnje"

Potpredsednik Vlade Rusije Dmitrij Rogozin izjavio je da se odnosi između Rusije i Srbije tradicionalno razvijaju "u duhu međusobnog poverenja i višestrane saradnje", istakavši da je Srbija uvek bila strateški partner Rusije na Balkanu i u Evropi.

On je to rekao u subotu u Sočiju, na 16. zasedanju srpsko-ruskog Međuvladinog komiteta za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju, gde je sa potpredsednikom Vlade Srbije i šefom diplomatije Ivicom Dačićem potpisao Protokol o saradnji.

Rogozin je podsetio da su upravo u Sočiju pre pet godina predsednici dve zemlje potpisali Deklaraciju o strateškom partnerstvu Rusije i Srbije, prenosi danas Tass.

Rusko i srpsko rukovodstvo, ukazao je potpredsednik Vlade Rusije, posvećuje veliku pažnju održavanju intenzivnog političkog dijaloga i progresivnom razvoju međudržavnih odnosa.

"Za samo nekoliko dana, naše zemlje će obeležiti 180-godišnjicu uspostavljanja diplomatskih odnosa", rekao je Rogozin, istakavši da je prva poseta Aleksandra Vučića kao predsednika Srbije Moskvi bila najvažniji događaj krajem prošle godine.

"Na sastanku 19. decembra 2017, predsednici dve zemlje razgovarali su o čitavom nizu bilateralnih pitanja, dajući prioritet ekonomiji, a naš Međuvladin komitet služi kao važan instrument za produbljivanje te saradnje", rekao je Rogozin.

On je naveo i da, pored tradicionalnih odnosa bilateralne saradnje - kao što su energetika, saobraćajna infrastuktura, poljoprivreda - dve zemlje razmatraju i saradnju u novim oblastima kao što je uspostavljanje lokalne proizvodnje ruskih kompanija u Srbiji, saradnja na polju visokih tehnologija i inovacija, civilnog vazduhoplovstva i drugo.

Rogozin je istakao da je trgovinska razmena između Rusije i Srbije porasla za 23 odsto u 2017. godini.

Pomenuo je i dalje aktivnosti Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu, koje obuhvataju operacije velikih razmera u cilju čišćenja teritorije od mina, gašenja požara...

Rusija, rekao je Rogozin, namerava da nastavi rad na rešavanju humanitarnih problema u regionu, istakavši da je ruska stranka otvorena za saradnju s trećim zemljama i da računa na obezbeđivanje međunarodnog statusa za Srpsko-ruski centar u Nišu.

Takođe, ukazao je na rastući udeo inovativne komponente ubilateralnoj saradnji, odnosno udeo projekata koji su vezani za promovisanje ruskih visokotehnoloških proizvoda na srpskom tržištu.

"Ubeđen sam da će takvi projekti doprineti daljem razvoju i jačanju rusko-srpskih odnosa generalno, za dugoročnu perspektivu", zaključio je potpredsednik Vlade Rusije.


http://www.novosti.rs/vesti/naslovn...e-uvek-bila-strateski-partner-Rusije-u-Evropi

:bravo:
 
Jedni nam dolivaju smolu, a drugi benzin !

Uskoro, ovde više neće imati šta da se zapali.

Skoro sve je izgorelo !

Онда ћемо ићи да им вратимо паљевину:

UPOZNAJTE LUŽIČKE SRBE Žive u Nemačkoj, Srbi su vekovima, ali NEMAJU NIKAKVE veze sa Srbijom

Russia Beyond/Jevgenij Mihajlov | 24. 01. 2018 - 17:43h

U istočnoj Nemačkoj odvajkada živi narod koji sebe zove "Srbi", a svoj jezik "srpski". Lužički Srbi, mali zapadnoslovenski narod, uspeli su da se odupru izuzetno jakoj vekovnoj germanizaciji.

_qQktkqTURBXy8xZjVhNTQyZjRjNjIwZWUwOGU2YTk3NTAyMDA0YzI3MC5qcGVnk5UCzQMUAMLDlQLNAdYAwsOVB9kyL3B1bHNjbXMvTURBXy8xZDc0Y2I0MTcwNTk1MDQzNjYyOWNhYmQ2MDZmNTBmNi5wbmcHwgA


Lužički Srbi su jedina slovenska narodnost koja živi na teritoriji Nemačke i ima status nacionalne manjine

Ruski sorabista, Dmitrij Poljakov, govori za Russia Beyond o vezama Lužičkih Srba i drugih Slovena i o šansama za kulturni opstanak ovog naroda.
U istočnoj Nemačkoj, u opštinama Kotbus i Baucen, odvajkada živi narod koji sebe zove "Srbi", a svoj jezik zove "srpski". Nemci ih zovu Sorben, a pre Drugog svetskog rata zvali su kao i sve autohtone Slovene istočne Nemačke Wenden ili Winden, sami Lužičani sebe zovu Serbja u Gornjoj Lužici i Serby i Donjoj Lužici.
Lužički Srbi su mali zapadnoslovenski narod protestantske i katoličke vere, koji imaju dva standartna jezika: gornjolužičkosrpski (ima 23 hiljada govornika) i donjolužičkosrpski (oko 7 hiljada govornika) koji se već nalazi na granici izumiranja. To su zapadnoslovenski jezici, koji su genetski bliski poljskom i češkom jeziku. Svi lužički Srbi su do jednoga bilingve i podjednako dobro govore i svoj maternji, i nemački jezik.
O njihovoj teškoj istorijskoj sudbini i o odnosima Lužičkih Srba prema Srbiji i Rusiji Russia Beyond razgovara sa dr Dmitrijem Poljakovom, docentom na Ruskom državnom univerzitetu društveno-humanističkih nauka u Moskvi (RGGU), koji jedan od nekoliko Rusa ne samo istražuje, nego i vlada srpskolužičkim jezicima.
Dmitrij, zašto Lužički Srbi sebe nazivaju Srbima (Serbja / Serby), a svoj jezik srpskim (serbsce / serbski)? Od kada oni žive u istočnoj Nemačkoj? Kakve veze oni imaju sa Srbima na Balkanu? Da li su povezani sa njima poreklom, jezikom ili tradicijama?
- Svi Sloveni su povezani poreklom, jezikom i tradicijama. Svi Sloveni pre oko hiljadu i po godina bili smo još faktički jedan narod, ali i u praslovensko doba (do 8. veka) među Slovenima je bilo različitih plemena i saveza plemena. Isti etnonim i lingvonim mogu da govore o tome da su verovatno tesnije veze između lužičkih i balkanskih Srba postojale u ranije praslovensko doba, pre slovenskih migracija na jug i zapad. Inače, današnji Lužički Srbi su ostatak jedne grupe zapadnih Slovena, polapsko-baltičkih, koji su se naselili na ovoj teritoriji još u vreme Velike seobe naroda i već u 7. veku sukobili su se sa Germanima. U ranom srednjem veku su Polapski Sloveni, Ljutići i Bodrići (Obodriti) naseljavali trećinu sadašnje Nemačke: sever, severozapad i istok. Kasnije su svi oni bili asimilovani i germanizovani. Poslednji čovek koji je govorio polapski jezik umro je u 18. veku. Lužičkim Srbima je pošlo za rukom da dugo pružaju otpor asimilaciji, tako da ih je još početkom 19. veka još bilo 250 hiljada. Međutim, industrijalizacija i, blago rečeno, burni događaji u 20. veku, tj. ratovi i nacizam u Nemačkoj, a zatim i istočnonemačka socijalistička industrijalizacija, učinili su svoje.

U ranom srednjem veku su Polapski Sloveni, Ljutići i Bodrići (Obodriti) naseljavali trećinu sadašnje Nemačke: sever, severozapad i istok.

Koliko ukupno Lužičkih Srba danas živi u Nemačkoj?
- Po najoptimističnijim procenama – oko 50 hiljada.
Lužički Srbi redovno na Internetu šire apele u kojima tvrde da su izloženi germanizaciji i asimilaciji, traže pomoć, mada imaju neku kulturnu autonomiju i određena prava u Nemačkoj. Koliko je njihov opstanak realno u opasnosti i kakvu pomoć traže?

- U 19. veku su Lužičkim Srbima pomagali ruski trgovci-mecene, kulturni poslenici, naučnici koji su bili naklonjeni slovenskoj ideji, čuveni slavisti Izmail Sreznjevski, Osip Bodjanski, Petar Prejs, Viktor Grigorovič, Aleksandar Giljferding. U arhivima ruskih slavista sreću se spiskovi priložnika koji su pomogli razne lužičke kulturne projekte: reč je o hiljadama tadašnjih rubalja, što je u ono vreme bio prilično veliki novac. Nema podataka o pomoći na zvaničnom nivou.


.
 

Back
Top