Dubrovačka književnost

Q. in perpetuum hibernum

Stara legenda
Poruka
87.974
ytOktkpTURBXy81YzQ4Zjg3OWUzNDRjZDI2YWU4Yjc3OWU3NDA0ZDdhZS5qcGeSlQLNAxQAwsOVAs0B1gDCww


Čija li je?

U istoriji srpske književnosti, na tragu razmišljanja Jovana Deretića, postoji percepcija o mestu dubrovačke književnosti u okvirima srpske kao granične formacije.

Dubrovačka dela objavljuju se u Deset vekova srpske književnosti pod uredništvom Mira Vuksanovića, koji tvrdi da se radi o zajedničkoj baštini Hrvata i Srba.

kul-dubrovnik-MALA.jpg


 
Poslednja izmena:
Хрватска није, за то нема никакве основе, Срби би могли ту и тамо нешто да својатају, али дубровачка књижевност је дубровачка, односно књижевност сада асимилованог, самим тим непостојећег народа.
 
Književno delo,samo ako je nacionalistićko,pripada toj naciji,inače pripada autoru i ide u nasleđe porodice,familije...
Interesantno je otkud pravo nevlasnima da svojataju ličnu imovinu!
Što se tiče teritorije gde je književno delo nastalo,danas jeste sutra nije Srbija,Hrvatska i sl.
Dosta "književnih dela Srbije" su nastala u Turskoj i Hrvatske u Austrougarskoj ! Otkud sad pa spadaju u srpsku,odnosno hrvatsku književnost? ? ?
To zbog dece i studenata se pravi podela da bi lakše učili ili se svojata tuđe perje jer uvek je lopova bilo...?
 
dubrovačka je i ima razloga da je proučavaju i Srbi i Hrvati...


stalno nešto komplikujemo...

To je jasno...ali postoji nacionalna književnost i ona se kao celina u užem smeru usavršavanja proučava.

Na crnogorskim univerzitetima proučavaju se južnoslovenska književnsot zajedno sa jezikom (koji god da je, srpski, crnogorski ili neki drugi). Slično je tako u Beogradu, gde su lingvistika i literatura odvojeni, pa se tako proučava srpska književnost sa južnoslovenskim književnostima.

U Novom Sadu je malo drugačije. Podučava se srpska književnost koja uključuje slično beogradskom programu proučavanje i dubrovačke književnosti renesanse i baroka. Slična je situacija i u Nišu, gde se proučava srbistika, koja podrazumeva okvirni uvid u južnoslovenske književnosti. O izmeštenom prištinskom univerzitet u Kosovskoj Mitrovici nemam podatke, ali mi se čini da je slična situacija.

Nasuprotv učenju na visokoškolskom nivou, u srednjoškolskom programu dubrovačka književnost zauzima vrlo maleno mesto, u prvim razredima srednjih škola:

https://knjigoljupci.files.wordpres...0bad19ad0b8d0b6d0b5d0b2d0bdd0bed181d182-1.pdf

Čitaju se Šiško Menčetić, Džore Držić i Marin Držić. Pored njih, proučava se još i Ivan Gundulić, ali samo u odlomcima.

Ako postoji razlog da dubrovačku književnost čitaju i proučavaju Srbi i Hrvati, da li postoji da to čine i Crnogorci i Bošnjaci?
 
Ovo je previše politička parola, revolucionarni poklič s poprilično snažnom emocijom, Drakče. Previše opsesije, a premalo umetničkog, književnog. Da nisi Dubrovčanin?

Dušom jesam...Na Stradunu i kod Ferala gitare svirali,a Jusići nam bili piblikum,na Lovrencu se s devojkama ljubio i na maestralu s Jadrana ih mazio,
na zidinama mi odzvanjao kroz usta Tadića i Šerbeđije Šekspir u svim mojim snovima letnjih noći,s trubadurima kao maškeron defilovao,na terasi Ekscelziora
ređao maestru slike plavog perioda ,govoreći mu da moraju naspram mora i Lokruma biti postavljene da seizjednači to plavilo sa slika s pučinom pa kad
slike nestanu i mi nestajemo s njima...
Dosta sam letnjih dana i večeri dubrovačkih poneo,a i prijatelje stare i iz pesme i iz zbilje tamo nađem...
Nema to u Rvackoj celoj,a ni u Zerbiji...Ima svega toga,ali duše ljudi koje su Sv.Vlahu odane nigdi ni!
Ma sam im i njima drag gost-gospar dunavski...
Moje san im pisme govorija,one dunavske,one od svitanja na Velikoj reci...
Nisan Dubrovčan,ma bi volija takav umrit!
 
Ali Kojo...Zaboravi gornji sentiment...ponese to nekad ybg...
Zaisa mislim da u svetskoj baštini Dundo Maroje i Novela od Stanca i druge Novele,ali i poezija manje znana tek kroz pesme Trubadura
i Đeline,valjaju ostati takve,dubrovačke!
Srbi i Hrvati treba da se ponose Dubrovnikom i Dubrovčanima ,jer su iste gore list! I da se nadaju da će i njih zadesiti dubrovaštvo.

- - - - - - - - - -

Eto,Đelo i družina neka povedaju pismom...

 
To je jasno...ali postoji nacionalna književnost i ona se kao celina u užem smeru usavršavanja proučava.

Na crnogorskim univerzitetima proučavaju se južnoslovenska književnsot zajedno sa jezikom (koji god da je, srpski, crnogorski ili neki drugi). Slično je tako u Beogradu, gde su lingvistika i literatura odvojeni, pa se tako proučava srpska književnost sa južnoslovenskim književnostima.

U Novom Sadu je malo drugačije. Podučava se srpska književnost koja uključuje slično beogradskom programu proučavanje i dubrovačke književnosti renesanse i baroka. Slična je situacija i u Nišu, gde se proučava srbistika, koja podrazumeva okvirni uvid u južnoslovenske književnosti. O izmeštenom prištinskom univerzitet u Kosovskoj Mitrovici nemam podatke, ali mi se čini da je slična situacija.

Nasuprotv učenju na visokoškolskom nivou, u srednjoškolskom programu dubrovačka književnost zauzima vrlo maleno mesto, u prvim razredima srednjih škola:

https://knjigoljupci.files.wordpres...0bad19ad0b8d0b6d0b5d0b2d0bdd0bed181d182-1.pdf

Čitaju se Šiško Menčetić, Džore Držić i Marin Držić. Pored njih, proučava se još i Ivan Gundulić, ali samo u odlomcima.

Ako postoji razlog da dubrovačku književnost čitaju i proučavaju Srbi i Hrvati, da li postoji da to čine i Crnogorci i Bošnjaci?

mislim da se u Srbiji na univerzitetima dubrovačka proučava na uporednoj...
 
Хрватска није, за то нема никакве основе, Срби би могли ту и тамо нешто да својатају, али дубровачка књижевност је дубровачка, односно књижевност сада асимилованог, самим тим непостојећег народа.

Zašto misliš da nema osnova...pa koliko su samo ta dela uticala na moderne hrvatske književnike...uostalom vidi gde je sada Dubrovnik i kuda se on ugradio.
 
Kakve veze ima gde je sada Dubrovnik? A gde je Carigrad?
Itekako ima veze, u tom grmu i čuči zeka. Najnovije teorije o državi, kao tri glavna elementa države navode: prostor, stanovništvo i vlast.
Koristeći i prvi i drugi, po nahođenju, svaka država daje sebi za pravo da svojata (u konkretnom slučaju) književnost koja je nastala na određenom geografskom prostoru koji joj pripada, kao i mesto rođenja, i etničku pripadnost autora.
 
Itekako ima veze, u tom grmu i čuči zeka. Najnovije teorije o državi, kao tri glavna elementa države navode: prostor, stanovništvo i vlast.
Koristeći i prvi i drugi, po nahođenju, svaka država daje sebi za pravo da svojata (u konkretnom slučaju) književnost koja je nastala na određenom geografskom prostoru koji joj pripada, kao i mesto rođenja, i etničku pripadnost autora.

Pusti takve teorije. I onim šarlatanima iz CERN-a su dali Nobelovu nagradu za Higsov bozon, a već se ispostavlja da je u pitanju sasvim obična čestica. Hoću reći, samo je istina bitna.
 
Ostavi se tog svog profesorskog stava i propitivanja sagovornika u polemici, Eleni. Iznesi svoj stav na korektan i pristojan način (i pali odavde). :)

Elem, očigledno je da ovaj topic tangira, prvenstveno, sintagmu neosavremenog društva pod nazivom "politička korektnost".

Politička korektnost u svojoj osnovi ima ideju o razvoju (teorija) kroz uvažavanje slobode i prava na slobodu (mišljenja) drugog čoveka, bez obzira na nacionalni identitet, rasu, pol...
Ovo je naročito važno naglasiti, jer poput mnogih sličnih tema i ova je od samog početka tretirana više kao politička tribina, razlog za bunt, prkos, nego kao mesto za smirenu polemiku na naznačenu temu, što podrazumeva iznošenje različitih stavova uz maksimalno uvažavanje (njihovih) međusobnih razlika.
 
Poslednja izmena:
Teorije treba potkrepiti validnim dokazima, inače su puko lupetanje. Manje je bitno da li su razlozi za to zla namera ili glupost.

Tema: Dubrovačka književnost je srpska - napisana je na srpskom jeziku, i stvorili su je Srbi.
Mogu je, naravno, proučavati i Aboridžini, ali budući da su na višem duhovnom nivou, pitanje je da li bi bili zainteresovani za to.
 
Ostavi se tog svog profesorskog stava i propitivanja sagovornika u polemici, Eleni. Iznesi svoj stav na korektan i pristojan način (i pali odavde). :)

Elem, očigledno je da ovaj topic tangira, prvenstveno, sintagmu neosavremenog društva pod nazivom "politička korektnost".

Politička korektnost u svojoj osnovi ima ideju o razvoju (teorija) kroz uvažavanje slobode i prava na slobodu (mišljenja) drugog čoveka, bez obzira na nacionalni identitet, rasu, pol...
Ovo je naročito važno naglasiti, jer poput mnogih sličnih tema i ova je od samog početka tretirana više kao politička tribina, razlog za bunt, prkos, nego kao mesto za smirenu polemiku na naznačenu temu, što podrazumeva iznošenje različitih stavova uz maksimalno uvažavanje (njihovih) međusobnih razlika.

Pošto te je stigla naknadna "pamet", pa si morao da dodaš boldovano...

Nisam ti tražila savet. Još manje tako glup. Ali kad se već prosipaš, primeni ga sam, i zapali.
Ja svoje stavove i iznosim, i to dosledne, ne tako šizofrene.
 
Zašto misliš da nema osnova...pa koliko su samo ta dela uticala na moderne hrvatske književnike...uostalom vidi gde je sada Dubrovnik i kuda se on ugradio.

Pa kojeg osnova imaju, niti jezički, niti su tada pripadali Hrvatskoj, jedva da je riječ Hrvatska i pomenuta od kog Dubrovčanina. A ako ćemo gledati gdje Dubrovnik sada onda možemo reći i da Amerikanci imaju pravo da majansku kulturu nazivaju svojom.
 

Back
Top