Srpski Kraljevi (RTS 2, "Putevi srednjeg veka") 2017.

Mrkalj

Buduća legenda
Poruka
32.468
1. Stari Ras


- - - - - - - - - -

Kulturno-umetnički program Redakcija za kulturu i umetnost, od 7. decembra premijerno počinje sa emitovanjem novog dokumentarnog serijala "Putevi srednjeg veka". Reč je o četiri emisije posvećene stvaranju prve srpske srednjovekovne države u Starom Rasu koje će se emitovati jednom nedeljno, svakog četvrta od 7. do 28. decembra na Drugom programu u 20.30.

Prvu emisiju serijala posvećujemo Starom Rasu, stolnom mestu Srbije, vladavini srpskih velikih župana i njihovim čestim ratovima protiv Vizantinaca i Bugara tokom 9,10. i 11. veka, dok ostale tri emisije pokrivaju razdoblje vladavine Nemanjića od sredine 12. do kraja 13. veka, i to: razdoblje vladavine velikog župana Stefana Nemanje, kralja Stefana Prvovenčanog, zaključno sa kraljem Stefanom Urošem I i Deževskim saborom 1282. godine kada dolazi do promene na srpskom prestolu i kada se središte Srbije seli na jug, na Kosovo.

Serijal "Putevi srednjeg veka" pokušava da odgonetne prošlost i otrgne od zaborava Nemanjiće koji su, i pored čestih vojevanja sa velikim silama kakve su bile Vizantija, Bugarska i Ugarska, uspeli da formiraju prvu srpsku srednjovekovnu državu u Starom Rasu. Dokumentarni deo serijala sniman je na različitim lokacijama: na tvrđavama Rasu i Jeleču, na Pešterskoj visoravni, u pećinskom manastiru ispod tvrđave Ras, u Deževskoj dolini, u manastirima: Sopoćani, Đurđevi Stupovi, Studenica, Žiča, Mileševa, Gradac, u Narodnom muzeju u Novom Pazaru.

Igrane scene za ilustraciju priče snimane su na Beogradskoj tvrđavi, u Lipovičkoj šumi i Studiju RTS. Serijal sadrži ekskluzivne snimke utvrđenja na Rasu i Jeleču koje smo zabeležili dronom i kamerom.

Narator serijala i autor stručnog teksta: dr Marko Popović, naučni savetnik Arheološkog instituta u Beogradu.

Učesnice u serijalu: prof. dr Smilja Marjanović Dušanić, istoričar i dr Danica Popović, istoričar umetnosti.

Tekstove iz Žitija Svetih interpretira glumac Nebojša Dugalić.

***

Najava za prvu epizodu:

Zašto je stolno mesto srpskih vladara Stari Ras, do naših dana, ostao zaboravljen? Gde su se nalazile granice srpskih zemalja? Kako su Srbi vojevali protiv velikih sila: Vizantije i Bugarske? Pod naslagama vekova tražimo odgovore i otkrivamo tajne prošlih vremena.

U prvoj epizodi pod nazivom Stari ras, stolno mesto, vodimo vas do srpskih velikih župana i prvih Nemanjića u Starom Rasu. Narator i autor stručnog teksta: dr Marko Popović, arheolog Sagovornik: prof. dr Smilja Marjanović Dušanić, istoričar Istorijske tekstove i odlomke iz Žitija Svetih interpretira glumac Nebojša Dugalić.

Glavni i odgovorni urednik KUP-a: Nebojša Bradić Urednik serije: Svetlana Ilić Izvršni producent serije: Svetlana Bandić Dramaturška obrada stručnog teksta: Dunja Petrović Dramatizacija igranih scena: Ivana Stivens Majstori zvuka: Branko Stojanović i Srđan Bajski Muzički urednik: Vladana Marković Dron operateri: Dobrivoje Kaitović i Miroslav Kondić Direktor fotografije: Patar Vujanić Montažer: Miroslav Nikolov Pomoćnik reditelja: Radoslav Herceg Reditelj: Ivana Stivens
 
2. Veliki župan, Stefan Nemanja



Veliki župan, Stefan Nemanja
je naziv druge epizode dokumentarnog serijala "Putevi srednjeg veka".

Idući stazama kojima su, pre osam vekova, hodili prvi Nemanjići, tražili smo odgovore na mnoga važna pitanja: Ko je bio Stefan Nemanja? Zašto je dva puta kršten? Kako je postao udeoni knez u Toplici? Zašto mu je vizantijski car dodelio titulu velikog župana? Kako je ratovao protiv velikih sila? Kakav je bio diplomata? Koje su njegove zadužbine? Kako je sa sinovima Savom, Stefanom i Vukanom stvorio prvu srpsku srednjovekovnu državu? Zašto se zamonašio i kako je postao svetitelj?
 
Одгледао сам први део. Нажалост, прикрале су се неке типичне грешке. Покрштавање Срба се смешта у време владавине кнеза Војислава и његових синова, и помиње се да Срби нису сви били покрштени у то време, али не и да су неки били крштени и далеко пре тог времена. Сличних примера је на претек.

Ипак, свакако је за похвалу да се коначно говори и о времену пре Немањића, и да се нешто ради.
 
Za rimske careve napravili su serijal od osam epizoda od 30 i vise minuta, a za nase vladare 4 epizode od jedva 20 minuta.
Типично. Национална историја нам је увек била задња рупа на свирали. Зато су антички локалитети углавном темељно истражени, док добар део изузетно важних локалитета који се тиче историје самих Срба чека на нека будућа времена, која можда никада неће ни доћи.
 
На чему заснивају тврдње о дворова првих владара из династије Немањића? Ја знам за описе из византијских извора, и то је отприлике све. Није ми познато да су пронађени трагови неког дрвеног двора, а све и да јесу, тешко да се су на основу њих могли извући све закључке које износе у другом делу серијала.
 
Nekoliko stvari mi se nisu svidele, npr. pominje se da su posle Bugara i Vizantinaca Ras osvojili Srbi...totalna glupost ili apsolutna nepažnja. Na taj način se Srbi svrstavaju u osvajače, a ne u autohtono stanovništvo na ovim prostorima.

Posle se, doduše, kaže da su neslovenski Bugari došli na Balkan 2 veka nakon Slovena i pokušavali da zavladaju njihovim zapadnim delom (Srbima). Ja takođe smatram da su Srbi urođeničko stanovništvo Slovenskog Juga.
 
Za rimske careve napravili su serijal od osam epizoda od 30 i vise minuta, a za nase vladare 4 epizode od jedva 20 minuta.

Zar neće biti sve posvećeno samo jednoj epohi srpske istorije, a ne uopšteno vladarima? Tako sam shvatio iz ovog što je citirao Mrkalj.

P. S. Da li sam stekao dobar utisak da je ovo urađeno radi popularizacije serije?
 
Nekoliko stvari mi se nisu svidele, npr. pominje se da su posle Bugara i Vizantinaca Ras osvojili Srbi...totalna glupost ili apsolutna nepažnja. Na taj način se Srbi svrstavaju u osvajače, a ne u autohtono stanovništvo na ovim prostorima.

Činjenica je da su Srbi osvojili to utvrđenje u prvoj polovini XII stoleća...ne znam šta je tu sporno da bi bilo glupost ili nepažnja, a još manje da na je na neki način ponižavajuće po Srbe?

Je li to treba kriti?

Bave se vecinom prvim Nemanjicima do Dezevskog sabora 1282 kad se izmesta prestonica iz Rasa. Svejedno opet sramotno malo, o prenemanjickim vladarima ni cela prva epizoda, ni reci o Viselavu, Vlastimiru, Strojimiru i pecatu, Caslavu....

Jesi li gledao možda onaj dokumentarac o istoriji Srba u ranom srednjem veku što je Tibor Živković bio spremio uz pomoć Mitropolije crnogorsko-primorske? Trebalo je to da bude dosta šire i dalje, ako se dobro sećam, pa je ostalo nažalost samo na ranom srednjem veku; ali kako je on široj javnosti dosta slabo poznat, može se reći da su obavili možda i najbitniji zadatak. U šest epizoda je išlo, ako se dobro sećam.
 
Činjenica je da su Srbi osvojili to utvrđenje u prvoj polovini XII stoleća...ne znam šta je tu sporno da bi bilo glupost ili nepažnja, a još manje da na je na neki način ponižavajuće po Srbe?

Je li to treba kriti?

Мислим да је искандер хтео рећи да је требало употребити термин "ослободили" уместо освојили.
Ако се сећаш Дуљканин је умео да цитира ИСН у којем пише да је "Немања освојио Зету са градовима" као крунски доказ да су Срби дошли тамо као освајачи. Нема везе што извори тврде да је "ослободио дедовину".
 
Мислим да је искандер хтео рећи да је требало употребити термин "ослободили" уместо освојили.
Ако се сећаш Дуљканин је умео да цитира ИСН у којем пише да је "Немања освојио Зету са градовима" као крунски доказ да су Срби дошли тамо као освајачи. Нема везе што извори тврде да је "ослободио дедовину".

Будалама треба оставити да интерпретирају на будаласт начин.

Када се заузима тврђава, она се осваја; нападаш непријатеља, јуришаш, по која опсадна справа у употреби, побијеш посаду која учествује у одбрани и заробиш оне који се предају након пада капија, централног трга и главне куле, а после тога даш да се утврђења разруше. Разумем шта се жели рећи, али освајање је сасвим коректан термин. Побогу, некада је право мача повлачило и за собом одређено поштовање; дичити се великим освајачем било је врло знаменита титула, а не нешто срамно. Проблем наступа када неки људи покушавају да прошлост перципирају као да живимо у данашње време, па вероватн мисле да су средњовековни замкови имали wi-fi, да се у Ахену судило на међународном суду онима који крше међународно право, а цар Душан гледао Парове за време одмора.
 
Činjenica je da su Srbi osvojili to utvrđenje u prvoj polovini XII stoleća...ne znam šta je tu sporno da bi bilo glupost ili nepažnja, a još manje da na je na neki način ponižavajuće po Srbe?

Je li to treba kriti?



Jesi li gledao možda onaj dokumentarac o istoriji Srba u ranom srednjem veku što je Tibor Živković bio spremio uz pomoć Mitropolije crnogorsko-primorske? Trebalo je to da bude dosta šire i dalje, ako se dobro sećam, pa je ostalo nažalost samo na ranom srednjem veku; ali kako je on široj javnosti dosta slabo poznat, može se reći da su obavili možda i najbitniji zadatak. U šest epizoda je išlo, ako se dobro sećam.


Pretpostavljam da na ovo mislis?




Po meni ovo sto je uradjeno je najbolji dokumentarni zanr o nasoj ranoj istoriji, a nazalost nije toga bilo puno. Da je Zivkovic ziv sigurno bi se radilo na ovoj materiji.
 
Наши историчари су склони посматрању ствари из туђег угла. То није никаква новина.

Ипак, у овом случају је употреба термина добрим делом на месту. Рас су освајали сви који су га контролисали. Али, неприхватљиво је да се исти термин користи за неке друге крајеве, који су некада били део српске државе, и после краће или дуже окупације, враћени у оквире исте од стране неког српског владара. Нажалост, управо то се чини. У другом делу помиње се продор у Дукљу и освајање зетских градова, међу којима има и оних које су Срби претходно контролисали, и самим тим, гледано из српског угла, овим чином преузимања контроле над њима, ослободили.
 
Ја не говорим о нечему тако драстичном као издаји, већ углавном несвесном посматрању догађаја из туђег угла, тј. са тачке гледишта неког спољног посматрача.

Навео сам и конкретан пример тога о чему говорим.

Става сам да у програмима ове врсте, који су првенствено образовног карактера, одређена доза романтизма - што никако не значи и прекрајања чињеница - није на одмет. Овакви програми не могу да се ограничавају на сувопарно препричавање већини већ познатих чињеница и закључака историчара. Зато је јако битно да ли се каже 'освојио' или 'ослободио', и да ли се неко представи као 'варварин', што представља посматрање истог кроз очи његових неприхатеља, или као човек који има потенцијал да постане нешто више, и захављујући коме смо ми ту где јесмо.

Просто, недостаје топлине и осећајности. Не може се о својим прецима говорити на исти начин као о микроорганизмима или пољопривреди.
 
Poslednja izmena:
Ja u zivotu nisam citao da je Beograd 1806 osvojen, iako vecina njegovih stanovnika to tako nisu doziveli.

Kao primer.
Нисам ни ја, и хвала Богу што нисам.

Да не буде забуне, овде није реч само о освајању-ослобођавању, већ уопште, начину на који се чињенице представљају.
 
Poslednja izmena:
Nekoliko stvari mi se nisu svidele, npr. pominje se da su posle Bugara i Vizantinaca Ras osvojili Srbi...totalna glupost ili apsolutna nepažnja. Na taj način se Srbi svrstavaju u osvajače, a ne u autohtono stanovništvo na ovim prostorima.

Nema greške jer nisu autohtono stanovništvo.


___________________________________


Jel zna neko da li je serija "Srpski junaci srednjegg veka" postavljena negde na internetu ?
 
A ko je autohton?
То је релативно. Неко је староседелад наспрам неког другог, ко је 'дошљак'.

Уопштено гледано, апсолутно аутохтоно становништво не постоји. Нико није изронио из земље баш ту где пребива.
 
Poslednja izmena:

Back
Top