Cenzus

Не би имала смисла јер би могла лако да се заобиђе.

Уосталом, да ли у упоредним системима (свим земљама света) постоји тако нешто?

Наравно да не. Бар не у нормалним земљама. Можда по неким Турскама ал' то се не рачуна.

- - - - - - - - - -



.
eto u Nemackoj ne postoji,postoje samo postizborne koalicije.Ko predje cenzus prosao je
 
Не требају нам забране, ограничења и слично.

Треба нам политичка култура. То је све.

Забране и ограничења ниакда ништа добро не доносе. Или донесу више штете него користи.

Ok. Kako izgraditi politicku kulturu u nasem drustvu?
 
Ne. Cenzus od 5% je ok. Ako imas cenzus od 10% bar 30 posto gradjana ne bi bilo zastupljeno. Nije dobro da se ne cuje relevantna politicka grupacija u parlamentu. Sa cenzusom od 10% brises srpske "nacionaliste" kojih je uvek bilo i koliko god da su pogubni, bolje ih je imati u parlamentu da ne budu na ulici. Gradjansko-liberalna opcija je prekomilionska u Srbiji. I da oni nemaju predstavnika u parlamentu bila bi katastrofa.

Cenzus od 10% bi mooozda imao smisla ako je Srbija decentralizovana, cak i federalna, s tim sto bi skupstina morala da bude dvodoma. Tada bi u parlamentima federalnih ili autonomnih jedinica bili zastupljeni oni koji imaju izmedju 5 i 10 posto.
Srbija je slozena drzava. Jedna od politicki najpodeljenijih u Evropi. Ona je cak i etnicki izmesana. U parlamentu bi svi relevantni faktori morali biti zadovoljeni, a cenzus od 10% pravi dvopartijski sistem. Kralj i Tito su probali sa tim da se samo jedan ili par glasova cuje, pa se zemlja raspala u krvi.
 
Poslednja izmena:
"Ideoloska iskljucivost" je ozbiljan problem. Jedini lek je jak centar, koji ekstremiste tera na margine, ali tu i glasaci treba da prepoznaju trezvene politicare, a zaobidju "ideologe".
У томе и јесте трик појединачног, а не партијског наступа; када си сам пред народом- екстремизам је погубан, губиш изборе...:roll: А ако си слагао народ, и јеси екстремиста- опозив те стигне врло брзо.
 
Ne. Cenzus od 5% je ok. Ako imas cenzus od 10% bar 30 posto gradjana ne bi bilo zastupljeno. Nije dobro da se necuje relevantna politicka grupacija u parlamentu. Sa cenzusom od 10% brises srpske "nacionaliste" kojih je uvek bilo i koliko god da su pogubni, bolje ih je imati u parlamentu da ne budu na ulici. Gradjansko-liberalna opcija je prekomilionska u Srbiji. I da oni nemaju predstavnika u parlamentu bila bi katastrofa.

Sa ovakvim cenzusom mi danas imamo situaciju da minorne političke grupacije utiču (nekad i presudno) na najznačajnije državne aktivnosti. Vulin kao ministar odbrane je najbolji primer. Sa druge strane, ukoliko bi se cenzus povećao na, recimo, 7 posto, to bi doprinelo ukrupnjavanju političke scene, što je dobro iz više razloga. Pre svega, to znači bolju prolaznost ideja za koje se pojedine političke grupe zalažu zbog većeg broja predstavnika u parlamentu i veće zaleđine u glasačkom telu. A drugo i već pomenuto, izbegavanje pogubne "balkanizacije" srpske političke scene, odnosno nesrazmernog (u odnosu na visinu podrške) uticaja na politički život države...
 
Ne. Cenzus od 5% je ok. Ako imas cenzus od 10% bar 30 posto gradjana ne bi bilo zastupljeno. Nije dobro da se necuje relevantna politicka grupacija u parlamentu. Sa cenzusom od 10% brises srpske "nacionaliste" kojih je uvek bilo i koliko god da su pogubni, bolje ih je imati u parlamentu da ne budu na ulici. Gradjansko-liberalna opcija je prekomilionska u Srbiji. I da oni nemaju predstavnika u parlamentu bila bi katastrofa.

Cenzus od 10% bi mooozda imao smisla ako je Srbija decentralizovana, cak i federalna, s tim sto bi skupstina morala da bude dvodoma. Tada bi u parlamentima federalnih ili autonomnih jedinica bili zastupljeni oni koji imaju izmedju 5 i 10 posto.
Srbija je slozena drzava. Jedna od politicki najpodeljenijih u Evropi. Ona je cak i etnicki izmesana. U parlamentu bi svi relevantni faktori morali biti zadovoljeni, a cenzus od 10% pravi dvopartijski sistem. Kralj i Tito su probali sa tim da se samo jedan ili par glasova cuje, pa se zemlja raspala u krvi.

Ako neka ideja ili stav ne moze da se iskristalise u jasnu i koherentnu vecinu, mozda joj nije mesto u parlamentu. Danas ljudi mogu biti politicki aktivni i kroz neparlamentarne stranke, udruzenja gradjanja, interesne grupe i sl. Mogu da formiraju frakcije unutar vece partije i na taj postizu svoje ciljeve.

Meni je cilj povecanje odgovornosti i mogucnost smene onih koji su izgubili poverenje. Ako imas neki drugi predlog koji bi vodio u tom pravcu, voleo bih da ga cujem. Ne mora da bude vezan za izborna pravila.

- - - - - - - - - -

У томе и јесте трик појединачног, а не партијског наступа; када си сам пред народом- екстремизам је погубан, губиш изборе...:roll: А ако си слагао народ, и јеси екстремиста- опозив те стигне врло брзо.

Mi se nacelno slazemo, naci nacin da se poveca odgovornost pojedinacnog poslanika. Jedino mislim da nije realno ocekivati nestanak partija. Partije su samo formalizacija vec uspostavljene saradnje. A ljudi vole da saradjuju.
 
Sa ovakvim cenzusom mi danas imamo situaciju da minorne političke grupacije utiču (nekad i presudno) na najznačajnije državne aktivnosti. Vulin kao ministar odbrane je najbolji primer. Sa druge strane, ukoliko bi se cenzus povećao na, recimo, 7 posto, to bi doprinelo ukrupnjavanju političke scene, što je dobro iz više razloga. Pre svega, to znači bolju prolaznost ideja za koje se pojedine političke grupe zalažu zbog većeg broja predstavnika u parlamentu i veće zaleđine u glasačkom telu. A drugo i već pomenuto, izbegavanje pogubne "balkanizacije" srpske političke scene, odnosno nesrazmernog (u odnosu na visinu podrške) uticaja na politički život države...

To nije problem cenzusa. I sa cenzusom od 30% mozes imati da ti minorne stranke kroje sudbinu. SNS sada, DS i SPS nekada su na svojim listama vukli gomile privezaka. Do ne moze da se spreci i nije demokratski da se spreci. Ako toga ima, radi se o indikaciji problema u drustvu. Takve stranke ce biti kaznjene na sledecim izborima ako ih narod smatra nedostojnima. Ako to narodu nije problem, onda eto im...

Cak i da se cenzusom resi problem privezaka, to nije razlog da se ostavlja znacajno misljenje naroda van parlamenta. To nije fer i demokratski.
 
Cak i da se cenzusom resi problem privezaka, to nije razlog da se ostavlja znacajno misljenje naroda van parlamenta. To nije fer i demokratski.

E, o tome se upravo i radi, koliko je značajno (relevantno) mišljenje političkih grupacija koje ne mogu da pređu čak i niži cenzus? Cepkanje političke scene na toliki broj grupacija nije problem ideološke prirode (jer su ideološke razlike u okviru glavnih političkih blokova skoro pa minorne), već se radi o nezajažljivim apetitima vođstva tih organizacija...
 
Da li bi povecanje cenzusa na parlamentarnim izborima, recimo 10% za stranke, 15% za koalicije, pomoglo Srbiji?

Не. Србији, и већини других земаља, помогло би укидање универзалног бирачког права + вестминистерски систем и двостраначје. Не постоји логички валидан аргумент за политичку поделу осим оне на левицу и десницу.
 
Poslednja izmena:
Da li bi povecanje cenzusa na parlamentarnim izborima, recimo 10% za stranke, 15% za koalicije, pomoglo Srbiji?

Da li bi ukrupnjivanjem stranaka mogli lakse da dodelimo krivicu i smenimo one koji lose rade ili bi to bio uvod u diktaturu jedne stranke?
Meni se svidja britanski sistem, u kome jedna stranka uglavnom ima jasnu vecinu i mandat da sprovodi svoje ideje, ali isto tako ne moze da se krije od odgovornosti kad nesto zasere. Ne treba zanemariti ni unutar stranacka rivalstva, jer sa velikim cenzusom ili sistemom koji preferira vecinu jedne stranke u parlamentu, vise nemaju opciju da se odvoje i formiraju novu kombi stranku.

Da li uopste postoji mesto za Parlament u politickom zivotu Srbije?

Srbija nije dovoljno velika zemlja za toliko visoki cenzus; štaviše, po mom mišljenju i 5 odsto je previše i trebalo bi da bude spušten na 4 posto.

Meni je tu vrlo interesantan onaj Ljajićev predlog o stepenastom cenzusu, proporcionalno, što je veća koalicija.

Ovako, uslovno govoreći, rekao bih da sam za cenzus od 4% nominalno i 10% za koalicije.

Samo moramo imati na umu da u današnjoj Srbiji političke stranke gube na značaju i sve ih manje i manje ima, a sve je više pokreta i sl. udruženja.

- - - - - - - - - -

Не. Србији, и већини других земаља, помогло би укидање универзалног бирачког права + вестминистерски систем и двостраначје. Не постоји логички валидан аргумент за политичку поделу осим оне на левицу и десницу.

Ma nemoj? A u složenim višenacionalnim državama, gde postoje izmešane religije i ljudi koji se međusobno uopšte ni ne razumeju? :D
 
Srbija nije dovoljno velika zemlja za toliko visoki cenzus; štaviše, po mom mišljenju i 5 odsto je previše i trebalo bi da bude spušten na 4 posto.

Meni je tu vrlo interesantan onaj Ljajićev predlog o stepenastom cenzusu, proporcionalno, što je veća koalicija.

Ovako, uslovno govoreći, rekao bih da sam za cenzus od 4% nominalno i 10% za koalicije.

Samo moramo imati na umu da u današnjoj Srbiji političke stranke gube na značaju i sve ih manje i manje ima, a sve je više pokreta i sl. udruženja.

- - - - - - - - - -



Ma nemoj? A u složenim višenacionalnim državama, gde postoje izmešane religije i ljudi koji se međusobno uopšte ni ne razumeju? :D

Зашто би нас спутавала мултинационалност и религија? Левица и десница не препознаје расу и веру. Само економску писменост.
 
Зашто би нас спутавала мултинационалност и религија? Левица и десница не препознаје расу и веру. Само економску писменост.

Ko govori o sputavanju, ja ti rečem da neće to d' ide. :D

Onda bi drugi narodi rekli da se podeli država po etničkim linijama, pa onda svi da formiraju tako stranke.

Zamisli recimo da si to predložio za Bosnu i Hercegovinu. Pa i u tom dvopartijskom sistemu podžapali bi jedni druge i u drugim zemljama, pa bi jedna desnica de facto bila pet ili više stranaka.
 
I to ima svoju privlacnost.
Mozemo imati 1500-2000 poslanika, na taj nacin svako ko je dobio neki glas moze postati poslanik.
Onda bi se svi glasovi culi u skupstini.

Боте види се да немаш везе са реалношћу.
И тих 2.5% цензуса за странке које самостално излазе на изборе, нарочито за оне које на изборе излазе први пут, није мало - итекако има да се помуче при самосталном наступу да то остваре.

- - - - - - - - - -

Тема оцењена са *ГРОЗНО*
 
Ko govori o sputavanju, ja ti rečem da neće to d' ide. :D

Onda bi drugi narodi rekli da se podeli država po etničkim linijama, pa onda svi da formiraju tako stranke.

Zamisli recimo da si to predložio za Bosnu i Hercegovinu. Pa i u tom dvopartijskom sistemu podžapali bi jedni druge i u drugim zemljama, pa bi jedna desnica de facto bila pet ili više stranaka.

Како долазиш до тог закључка?

Фрагментирање странака није изазвано национализмом и верским сукобима. Ту се ради о чистом финансијском интересу. Приватизација је кључ.

Што се БиХ тиче, она је болестан експеримент, мини СФРЈ. Распашће се као таква и тада бисмо, по мом моделу, имали две странке у РС, две у Федерацији.

Још је премудри Мизес упозоравао да је држава уобличена етничким границама кључ за плодну локалну и светску економску сарадњу.
 
nije bitna izlaznost. bitno je svim titinim omladincima u penziji zabraniti da glasaju
Važno je da si protiv odrđene grupe!

To što nikada nisam glasao za vladajuću stranku nije ti važno. Ukini mi pravo glasa imaćeš jedan glas protiv naprednjaka manje.

Jesi li ti možda naprednjak?
 
Како долазиш до тог закључка?

Фрагментирање странака није изазвано национализмом и верским сукобима. Ту се ради о чистом финансијском интересу. Приватизација је кључ.

Што се БиХ тиче, она је болестан експеримент, мини СФРЈ. Распашће се као таква и тада бисмо, по мом моделу, имали две странке у РС, две у Федерацији.

Још је премудри Мизес упозоравао да је држава уобличена етничким границама кључ за плодну локалну и светску економску сарадњу.

Iz postojanja manjinskih politčkih stranaka u većini sveta.
 
Iz postojanja manjinskih politčkih stranaka u većini sveta.

Ако мањине подлежу истим законима као домаћин, њихове странке представљају само још једну рупу у буџету.

Знаш, Славене, 2017. је година. Време је да озб размислимо о канцерогеним тековинама француског егалитаризма и агресивног форсирања, не само националних, него и свих других друштвених мањина.

Хитлер је форсирао већину, данашњи јакобинци гурају мањину. Ни једно ни друго нема дугорочну будућност. Право на живот, имовину и слободу не зависи од већине или мањине.
 
Боте види се да немаш везе са реалношћу.
И тих 2.5% цензуса за странке које самостално излазе на изборе, нарочито за оне које на изборе излазе први пут, није мало - итекако има да се помуче при самосталном наступу да то остваре.

- - - - - - - - - -

Тема оцењена са *ГРОЗНО*

U tome i jeste poenta, ako nisi shvatio.
Sve partije kod nas su slicne i nema puno odstupanja, po pitanju ekonomije, socijalnih davanja, poreza, politike prema manjinama itd.
Najvece razlike se mogu videti u spoljnopolitickoj orijentaciji.

Sta ce nam 20 partija koje govore isto? One nastaju samo zbog licnih animoziteta ili sukobljenih interesa pojedinaca, ne donose nikakvu korist drzavi.

Visok cenzus bi uslovio formiranje 2-4 velike partije, koje bi onda morale da prihvate razlicite programa, kako bi se razlikovale. Tad bi imali kvalitetne rasprave, a ne mlacenje slame.

Ljudi koji imaju specificna interesovanja, a koja ne mogu da okupe dovoljno ljudi za formiranje parlamentarne partije, treba da se okrenu formiranju interesnih grupa, grupa gradjana ili vanparlamentarnih partija.
 
Srbija nije dovoljno velika zemlja za toliko visoki cenzus; štaviše, po mom mišljenju i 5 odsto je previše i trebalo bi da bude spušten na 4 posto.

Meni je tu vrlo interesantan onaj Ljajićev predlog o stepenastom cenzusu, proporcionalno, što je veća koalicija.

Ovako, uslovno govoreći, rekao bih da sam za cenzus od 4% nominalno i 10% za koalicije.

Samo moramo imati na umu da u današnjoj Srbiji političke stranke gube na značaju i sve ih manje i manje ima, a sve je više pokreta i sl. udruženja.

Cenzus za pojedinacne partije nije toliko bitan, jer bi 4 ili 5, tj. 10% odstranio veliki broj partija iz Parlamenta. Ali koalicije treba da imaju i veci prag barem 15%, jer treba obeshrabriti slepovanje nakaradnih likovi, koji nemaju ni 0,5% podrske.

Razvoj udruzenja gradjana je za svaku pohvalu i politicki zivot i treba da se razija u tom pravcu.

- - - - - - - - - -

Свакако не забранама и рестриктивним ограничењима.

Osnovna funkcija Parlamenta su zabrane, ogranicenja, regulacije. Zasto mislis da politicko telo sa takvom funkcijom ne bi imalo koristi od malo regulacije i/ili zabrana?

- - - - - - - - - -

Не. Србији, и већини других земаља, помогло би укидање универзалног бирачког права + вестминистерски систем и двостраначје. Не постоји логички валидан аргумент за политичку поделу осим оне на левицу и десницу.

Visok cenzus bi doveo do formiranja 2-4 partije, a kako bi se razlikovale one bi vremenom prisvojile razlicite politicke ideje.
 
Ако мањине подлежу истим законима као домаћин, њихове странке представљају само још једну рупу у буџету.

Знаш, Славене, 2017. је година. Време је да озб размислимо о канцерогеним тековинама француског егалитаризма и агресивног форсирања, не само националних, него и свих других друштвених мањина.

Хитлер је форсирао већину, данашњи јакобинци гурају мањину. Ни једно ни друго нема дугорочну будућност. Право на живот, имовину и слободу не зависи од већине или мањине.

Ja nisam govorio o idealima, već o praktičnoj neizvodivosti te hipotetičke reforme.
 

Back
Top