Čakavci kao "ubrzani Srbi" - etnomuzikološka crtica

Mrkalj

Buduća legenda
Poruka
32.468
[/QUOTE]




A jasno je da ovaj melos nije došao ni iz kakvih močvara, pa tako ni iz Pripjatske. On je postao na ovom istom kamenu.

Prema tome, nemamo samo jezički argument kada se srednjovekovno doseljavanje Slovena na Jug dovodi u pitanje. Tu je i muzikološki koji se karakteriše prostorno ujednačenim karakteritičnim melosom i slovenskim jezičkim fondom kada su instrumenti u pitanju.
 
Сопила старосрпски назив за фрулу? :think: Не причај.

Piše na Wikipediji pa ti vidi bajo moj...

- - - - - - - - - -

Otkad je Vikipedije tu su i budale.

Digitalna tehnologija je sklona manipulaciji i ništa nije slučajno
Ako je neko toliko lenj da ode do biblioteke i zatraži odredjenu knjigu
ili porazgovara sa stručnim po muzejima onda ga i treba dodatno zatupeti preko tehnologije.
Mada i po tim muzejima danas rade radodajke i buljaši pre nego učeni...
 
Da, pored svirale. Nije valjda frula? Ne postoji ni jedna slovenska reč koja počinje na f, a da se ne radi o onomatopeji, tj. ekspresionizmu (fijukanje, frktanje, fufa i sl.)

Давно сам читала да је "фрула" почело да се користи уместо "свирала" педесетих година прошлог века, у ери комунизма, на таласима Радио Београда, па се лагано уобичајило уместо дотадашње свирале. Израз је комбинација или нека пермутација влашко- армунских израза типа "флуир" .."fluier" ..(метатезично)) који би требало, преко латинског, да значе "протицање, течење".
http://www.paundurlic.com/vlaski.re...ta_rec=Muzika,+narodna+kola,+svirala;+zvukovi
Исто је, и још прецизније, значење у "с-вир-али", асоцијација је јасна.

✧ prasl. *sopti: puhati (u sviralu) (stsl. sopsti, rus. sopét', češ. soptiti)
Ово ме радује, нисам досад помислила да је тако, иако користимо и сопот, ропот, клопот, топот....и "сопот" је синоним за извор воде (вир и слично) као и код свирале и флуир/фруле

2. SOPSTI, sôpsti, sô pam, impf. a) teško disati, sорiti. U rječniku Habdelićevu (sopem; anhelo, anhelitum traho, difficulter spiro), u Bjelostjenčevu (anhelo; teško dišem, hripućem, piskućem, sopsti; – graviter respirare, mučno sopsti; - veniferum spirare palatum, čemernu sapu van sopsti; – u hrv. dijelu: sopem; anhelo, anhelitum traho, difficulter spiro, prospiro; - gusto sopem, hippaco) i u Jambrešićevu (sopem, anhelo).
https://www.google.rs/search?tbm=bks&hl=sr&q=дисати++сопем
 
Poslednja izmena:
Da, pored svirale. Nije valjda frula? Ne postoji ni jedna slovenska reč koja počinje na f, a da se ne radi o onomatopeji, tj. ekspresionizmu (fijukanje, frktanje, fufa i sl.)

Фрула је од романског fluier. На румунском a fluiera, fluierare значи звиждити, а fluier значи фрула. Корен је ИЕ *pleu -- тећи -- који на латинском даје fluo, fluere a na engleskom flow.

ykkh8Mc.jpg


http://latin-dictionary.net/definition/20780/fluo-fluere-fluxi-fluxus
 
Klapa je takođe stari srpski višeglasni način pevanja s primorja još od Hektorovićevog "Ribanja i ribarskog prigovaranja".

- - - - - - - - - -

Да пробам, као пучки етномузиколог самозванац ;)

У цитираном примеру (дивна песма, бтв) је један од типичних начина двогласа у сербском појању одн певању.
На слично је је мислио Петар Хекторовић, кад је 1555, дао да се, изнад нота, у венецијанском штампарији одштампа "сарбски начин" за бугарштицу са отока Хвара :D

Tek sad videh da se govorilo o ovom aspektu etnomuzikologije.

- - - - - - - - - -

Prepoznatljivi primorski dvanaesterac.
 

Back
Top