Kriptovalute

Deset godina bitcoina

Prije deset godina anonimni kriptograf izložio je načela autonomne ‘online’ valute, koja bi postojala izvan dosega vlada i centralnih banaka.

Danas nestabilnost bitcoina puni naslovnice, ali tehnologija koja se nalazi iza njega obećava dublju promjenu.

Digitalna valuta bitcoin jedan je od najvećih finansijskih fenomena našeg doba. I dok je njena povremena rekordna tržišna vrijednost potpirivala snove o brzom bogaćenju, ovogodišnji pad je probudio strahove da bi se mogao rasprsnuti kao balon od sapunice.

Bitcoin je prije 10 godina pokrenuo anonimni kriptograf koji je pod imenom "Satoshi Nakamoto" objavio načela autonomnog digitalnog novca. Njegove ideje su bile revolucionarne: Nema kontrole centralnih banaka, nema nacionalnih granica. Umjesto toga će mehanizam pod nazivom blockchain osigurati povjerenje i sigurnost u sistem.

Ugrubo rečeno, blockchain je javno dostupna kartoteka transakcija koje se snimaju jedna za drugom.

Ako neko pokuša narušiti ovaj lanac, to će odmah biti vidljivo jer je dostupno više zapisa. Tako ovaj sistem ne dopušta korištenje virtuelnog novca više od jednom, na primjer.

Bitcoini se generišu, odnosno ‘rudare’, pomoću kompleksnih kompjuterskih matematičkih procesa.

Količina bitcoina je ograničena i što se 'rudari' više približe limitu to će postupak biti zahtjevniji.

Satoshijev proglas objavljen je putem mailing liste u novembru 2008. Dva mjeseca kasnije, stvoren je softver.

Ulaganja su krenula s kolapsom investicione banke "Lehman Brothers" koje je upala u krizu. Bitcoin se niotkuda pojavio kao alternativa.

Vjeruje se da Satoshi Nakamoto posjeduje milion bitcoina što je oko 6.3 milijardi dolara – bogatstvo koje je ostalo netaknuto. Misterija njegovog ili njenog identiteta velika je zagonetka koju mnogi pokušavaju riješiti.

Satoshi je samo virtuelno komunicirao sa svojim kolegama iz svijeta bitcoina prije nego što se potpuno povukao u izolaciju.

Bilo je potrebno neko vrijeme da bitcoin dobije zamah. U početku je samo bio igralište za kompjuterske stručnjake.

U priči koja je ušla u legendu, neki je programer navodno s 10.000 bitcoina platio dostavu dvije pizze 2010. godine. Na vrhuncu euforije bitcoinom prošle godine, ta dostava bi koštala 190 miliona dolara, a čak i danas, nakon znatnog pada vrijednosti kriptovalute, tog nesretnika bi dvije pizze koštale 63 miliona dolara.

Jedni od prvih koji su profitirali od ove kriptovalute su bili ‘online’ kriminalci. Na crnim internet tržištima kao što je "Silk Road", bitcoin se mogao koristiti za kupovinu droge i oružja.

U ranim danima bitcoin su karakterisale brze fluktuacije vrijednosti, što je privuklo brojne špekulante. Na samom početku vrijednost bitcoina se kretala od nekoliko evra do nekoliko desetina i nazad.

Danas najvecu upotrebu ima u bitcoin gambling.
Pažnja javnosti i limitiran broj bitcoina, koji dostiže brojku od oko 21 milion jedinica, doveo je do prave zlatne groznice u posljednjih nekoliko godina. Vrijednost valute skočila je još više.

Zbog tačno određenog broja jedinica bitcoina koji je odredio Satoshi, sve kompleksniji i energijski zahtjevniji proces rudarenja zahtijeva korištenje farmi servera. Na Islandu, koji ima jeftinu geotermalnu energiju, razvila se cijela industrija rudarenja.

Bitcoin je izgubio dvije trećine svoje vrijednosti ove godine, ali osjećaj zlatne groznice još nije popustio. Moglo bi da prođe još 20 godina prije nego li se proizvedu sve moguće jedinice bitcoina.

Međutim, tehnologija koja stoji iza bitcoina, blockchain, privukla je najveći interes banaka i drugih institucija, od glazbene do automobilske. A to je zato što pridonosi sigurnosti internet transakcija.

Kritičari blockchaina kažu da je lančani sistem spor i nezgrapan, ali zagovornici tehnologije tvrde kako se problemi mogu riješiti te je njihova potencijalna sigurnosna dobrobit ogromna.

"Tehnologija je još u ranim godinama razvoja, treba sazrijeti kako bi se mogla razviti za korištenje u druge svrhe", rekao je profesor Kristof Meinel, stručnjak za internet tehnologiju i sisteme sa Univerziteta u Potsdamu.

Finansijska industrija dijeli sličan pogled na ovu tehnologiju:

"Blockchain ima potencijal da promijeni način na koji kupujemo i prodajemo, sarađujemo s vladom i potvrđujemo autentičnost svega od vlasništva do porijektla organskog povrća", napisali su iz investicione banke "Goldman Sachs".

Blockchain nudi jednostavan i siguran način verifikacije gotovo svake vrste transakcije, čime ujedno uklanja potrebu za posrednikom ili centralizovanim tačkama potvrde.

Riječ je o tehnologiji koja bi mogla da poremeti veliki broj industrija, dovodeći u pitanje dugogodišnje poslovne modele, od osiguranja do nekretnina.
 
Globalna neregulisana kockarnica i pri tome je trenutno svega 200 milijardi u igri (sto je realno sitan novac ako se posmatra globalno), trajace ovo jos dugo dugo godina sa cenom od 3 000 - 10 000 dolara.
 
Паде са 20.000$ на 3.000$...

Тихи, да ли си бар штогод на време продао или настрада сва уштеђевина?



btcusd_1d_07122018_1.png
 
Ma tixi je to kupio po 0.1 sada prodaje na pijaci po 3000

Masala ili se to bese maze na leba

Koliko ono bese kosta struje da se "iskopa" jedan bitshit
Jel te 3000 usd pokrivaju struju, radnu snagu i koje vec troskove imaju takozvani "rudnici"
 
Bitkoin je samo jedna od 1.381 različitih kriptovaluta koje se mogu pronaći na internetu. Tržište kriptovaluta trenutno iznosi 770 milijardi dolara, od čega polovinu drži desetak najpoznatijih digitalnih valuta.
orzk9lMaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvWVdNN01EQV8vNDhjMDI5NzE5NjcwYWE2MWFmYjYwYzhjZmVkMDEzYTAuanBlZ5GTAs0CQgCBoTAB
FOTO: PROMO
Zbog "buma" bitkoina u javnosti su zanemarene druge kriptovalute, koje su prošle godine bile uspešnije nego takozvano digitalno zlato.

Riple
Kriptovaluta riple često se naziva naslednikom bitkoina, a 2017. postigla je najbolji rezultat. Ta digitalna valuta prošle godine je porasla za čak 36.018 posto. Ko je 1. januara 2017. u bitkoin uložio 1.000 dolara, na kraju godine to ulaganje popelo bi se na 13.180 dolara. Tolika investicija u riple iznosila bi krajem 2017. vrtoglavih 360.018 dolara. Platforma Riple pokrenuta je 2012. godine kako bi se omogućile sigurne globalne financijske transakcije, trenutno i bez naknade. Riple sve više koriste banke i platne mreže, a među najpoznatijim korisnicima su švajcarski UBS, Bank of America i španska banka Santander. Trenutno je u opticaju 38,7 milijardi riple novčića, a izdato ih je gotovo 100 milijardi. Cena ove kriptovalute porasla je sa 0,006 dolara na više od 3 dolara početkom 2018. godine.
-msk9lMaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvTW1NN01EQV8vZjlkZmVjZWEzM2M0YzY0MTU3OGQ1OWZlMGVlMTVlOTYuanBlZ5GTAs0CQgCBoTAB
FOTO: PROMO



Eter
Valuta pod nazivom eter porasla je u sklopu mrežnog protokola Eterium baziranog na blokčein tehnologiji. Eterium je 2013. osmislio tada 19-godišnji Vitalik Buterin, mladi kanadski programer ruskog porekla, s ciljem stvaranja takozvanog svetskog računara za izvršavanje pametnih ugovora. Buterin je u tu svrhu sa svojim partnerima pokrenuo i kampanju kojom je prikupljeno 18 miliona dolara, dok je sistem zajedno sa pripadajućom valutom u rad pušten sredinom 2015. godine. Početkom 2017. cena mu je iznosila oko osam dolara te je prošle godine ostvario rast od 9,162 posto.
b0qk9lMaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvTURjN01EQV8vMTA2OTU2ODg4YTdlMGY0ZjE5ZTk3MDg4YWVmMDNjODYuanBlZ5GTAs0CQgCBoTAB
FOTO: LADISLAV MECIR / WIKIPEDIA
Bitkoin keš
Bitkoin keš ili gotovinski bitkoin jedna je od najnovijih digitalnih valuta, nastala razdvajanjem od bitkoina u avgustu 2017. Naime, deo vlasnika bitkoina tražilo je da se nadogradi kod te kriptovalute kako bi se transakcije izvodile brže i uz nižu naknadu. Kada je većina vlasnika bitkoina odbila tu ideju, navedeni entuzijasti nastavili su sa svojom idejom i stvorili bitkoin keš. Obe kriptovalute u međuvremenu su našle svoje mesto pod suncem. Suosnivač stranice "Bitcoin.com" Emil Oldenberg nedavno je izjavio da više ne veruje u bitkoin, rasprodao je svoj udeo u toj valuti i prebacio se upravo na bitkoin keš. Limitiran je na 21 milion jedinica, početkom 2017. godine iznosio je oko 300 dolara te je do kraja godine rastao za 513 posto.

u4Ok9lMaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvTXpNN01EQV8vZjU2ODNhMTNmMDcxZDQ4OGM0ZWVjMzExNTFmZGYyNjcuanBlZ5GTAs0CQgCBoTAB
FOTO: KENNETHHAN / WIKIPEDIA
Kardano
Ovaj decentralizovani open sors blokčein projekat aktualan je još od 2015. godine. Kardano je najpoznatiji po svom istraživačkom filozofskom pristupu koji predvodi globalni tim naučnika i akademika koji su pomno proučavali blokčein tehnologiju. Često se naziva i japanskim eteriumom jer je 95 posto učesnika inicijalne ponude novčića bilo iz Japana. Kardano je službeno počeo da radi u avgustu 2017. i sa rastom od 2.782 posto probio među top 10 kriptovaluta prema tržišnoj kapitalizaciji.
Litkoin
Dok je bitkoin zlato, litkoin je srebro među digitalnim valutama. Stvorio ga je 2011. godine Čarli Li, bivši radnik Gugla, kao alternativu bitkoinu. Li ga je stvorio kako bi smanjio vreme potrebno za potvrđivanje novih transakcija i poboljšao način rudarenja kriptovalutama. "Moja vizija je da ljudi svakodnevno koriste Litkoin kako bi njime kupovali stvari", naveo je Lee jednom prilikom. Ukupno će u promet biti pušteno 84 miliona litkoina, od kojih je trenutno u opticaju 54 miliona. Početkom 2017. iznosio je oko 230 dolara i rastao je oko 5046 posto.

i_dk9lMaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvWkRZN01EQV8vMWQyMDlhYmI1NzMwZjJhMWEyODg1ZWI4NWFjYWI0MDguanBlZ5GTAs0CQgCBoTAB
FOTO: RIPPLE.COM / PROMO
Stelar
Stelar je open sors protokol za razmenu vrednosti koji je osnovan početkom 2014. godine. Pri lansiranju, Stelar se temeljio na Riple protokolu, a nakon što je napravio nekoliko većih kodnih izmena, odvojio se u zasebnu mrežu koja može da procesuira i preko 1.000 transakcija u sekundi. Krajem 2017. tehnološki div IBM najavio je ulazak u tržište kriptovaluta kroz saradnju s ovim startapom. Stelar izdaje digitalnu imovinu u obliku takozvane lumensa, kojih trenutno u opticaju ima oko 17,8 milijardi. Izdaće ukupno čak 103,5 milijardi lumensa. Sve do aprila 2017. cena mu je iznosila 0,002 dolara, skok je napravio krajem godine i ukupno je rastao 14.441 posto.
01xk9lMaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvWXpBN01EQV8vMTM4Y2ZlOTBmMWQ2MzAyYjFiOTM4Mzg2NmIwYzM4MTYuanBlZ5GTAs0CQgCBoTAB
FOTO: ILUSTRACIJA / PROMO
Nem

Nem je kriptovaluta i blokčein platforma pokrenuta početkom 2015. godine, najpoznatija u Japanu. Osim u svojoj javnoj platformi, nem se koristiti i u privatnoj platformi namijenjenoj stranim finansijskim institucijama i privatnim kompanijama. Cilj mu je da smanji bankarske troškove za 90 posto. Nem je prva blokčein platforma za pametnu imovinu. Krajem januara 2017. cena mu je iznosila 0,005 dolara, a najveći rast dogodio mu se krajem godine, za 29.842 posto.
Jota
Jota se fokusira na to da postane temelj za plaćanje na tržištu Interneta stvari, a jedinstvena je po tome što je prva kriptovaluta koja se ne temelji na blokčenu, nego na novoj tehnologiji nazvanoj Tangle, kojom je svaki korisnik i rudar i običan korisnik. Jota nema provizija, sva su plaćanja trenutna, a brzina mreže raste sa brojem korisnika. Razvio ju je tim poduzetnika, matematičara i programera, a na tržište je stigla pre pola godine. Na tržištu cirkuliše maksimalnih 2,7 milijardi jota, a veliki rast ostvarila je krajem godine kada je Majkrosoft najavio moguću saradnju s njenom grupacijom. Rasla je prošle godine za 501 posto.
u38k9lMaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvTlRVN01EQV8vOTVmOTNhOWY1Yzc4N2UyZDJiMmViNzhiN2M0YjNmOTQuanBlZ5GTAs0CQgCBoTAB
FOTO: PROFIMEDIA
Daš
Digitalna valuta daš namenjena je brzim i privatnim transakcijama. Lansirao ju je Amerikanac Evan Dafild 2014. godine. U početku je delovala pod nazivom ikskoin, potom i darkkoin. Trenutno je u optjecaju oko 7,8 miliona novčića, dok će ukupno biti pušteno gotovo 18,9 miliona jedinica. Rastao je prošle godine za 9.265 posto, a početkom godine vredeo je jedva desetak dolara.


Monero
Monero je kriptovaluta koju je sredinom 2014. godine kreirao korisnik Bitkoin foruma koji se skriva pod nazivom "tenkful_for_tudej". Monero je zanimljiv jer se detalji svake njegove transakcije evidentiraju u svojevrsnoj javnoj knjizi, ali ih je nemoguće pratiti. Ako koristite monero, u teoriji, ne može vam se ući u trag. Ova kriptovaluta počela je da raste u poslednja dva meseca, a "Blumberg" je objavio kako su težak nadzor nad trgovinom ove kriptovalute iskoristili hakeri, ali i kriminalci koji tim putem peru novac. Trenutno cirkuliše oko 15,5 miliona monera.
 
a zasto mislis da je kopanje jedini nacin?
to ti je kao i berza.. sto bi se reklo..kupuj kad su jeftini, prodaj kad su skupi i tako :)

kopanje je u sustini jako skup sport i bez dobre pripreme i organizacije neces imati nista ali mnogi su presli na berzanski rad sa kriptovalutama..
 
"Kopanje" nije toliko dobro za kopace, ali je dobro za prodavce opreme. Kad bih mogao da se pozicioniram, izabrao bih prodaju opreme, a ne "kopanje", ali to je sada puklo, jer opremu prodaju za 10-15% vrednosti.

Kripto berza i nije berza u pravom smislu. Struktura bitcoina je takva, da podstice prevaru.
npr. kupis vecu poziciju bitcoina i cekas da neko udje sa velikim parama kako bi skocila cena.
Onda prodas bitcoin, oboris njegovu cenu i zajebes lika koji je usao sa velikim parama.

Bitcoin je imao neku svrhu dok je bio mali. Otkloni u cenama su bili mali i nije bilo toliko motivacije da se vara, pa je mogao da se koristi za anonimno placanje.
 

Back
Top