Gle, Hrvatska je izdvajala pola za "zajednicke poslove" medu kojima su eksplicitno bile i zeljeznice i sl, glupo je tvrditi kako je Srbija gradila sve a Hrvatska nije "gradila nista" s obzirom da je proracun otpocetka bio razdvojen na dva dijela. Čisto sumnjam da je Hrvatska dobijala više od Mađara nego sto je uplacivala s obzirom da je infrastruktura bila slaba ili osrednja za ono vrijeme. Dalmacija je bila direktno pod rezimom Cislajtanije ali i ona je bila zapuštena i ne može se zaključiti da ju je Austrija sponzorirala sa većim iznosom nego što je prikupljeno od poreza(možda i jest).
Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko još duga je nasljedila kr.SHS nakon potpune sukcesije, ovo sam procitao i racunam da ovaj sto pise zna sto pise.
Ma gradila je, kako nije, nemoj da si malodušan na malo stilske širine...
Vidi ovako...postoji među Hrvatima, i potpunim nepoznavaocima, i amaterima poznavaocima (među profesionalnim istoričarima toga skoro da nema, jer su im dostupni detaljni podaci, a đavo je uvek u detaljima) kako je Hrvatska bila štatijaznam koliko razvijenija od Srbije pre ujedinjenja, i kako su zli Srbi eksploatalisali marljive i vredne Hrvate, i tako gradili kule i gradove u Srbiji, dok su Hrvatići trpeli jaram i siromašili.
Ta teza je naročito prijala uhu prosečnog Hrvata iz 20-tih i 30-tih godina, znači zatucanog, polupismenog seljaka, koji je, kao i svaki takav balkanski primerak bio ubeđen da su za o što je jadan i bedan krivi neki drugi.
Srbi svoju protivtežu toj hrvatskoj tezi, bolje reći, mitu o marljivosti, kombinovanom sa mitom o kulturi, imaju u jednako u mitu o našoj, srpskoj, borbenosti i vojnoj veštini.
Ono što hoću da ti kažem, i što su neosporne činjenice, je sledeće:
1. Pre I svetskog rata, područje Hrvatske i Slavonije je bilo jedno od zaostalih delova monarhije. Jeste bilo razvijenije od Srbije, ali se tu radi o bukvalno par procenata razlike, kada se posmatra Srbija pre 1912-te godine. I to je bilo tako bez obzira što su Hrvatska i Slavonija bili deo jedne velike države koja je u sebi obuhvatala i visoko industrijalizovana područja, što je samim tim uticalo na finnsiranje izgradnje infrastrukture i u Hrvatskoj i Slavoniji. Kada se uzme Srbija u granicama 1914-te, jaz u ravijenosti se dosta povećava, jer su tu u Srbiji obuhvaćene i prilično zaostale bivše turske Kosovo i Makedonija. Mešutim, onda bi u priču sa hrvatske strane mogli da uključimo i Dalmaciju, koja je bila na nivou Crne Gore 1914-te godine.
Od bivših AU delova koji su ušli u SHS, rang razvijenosti je bio sledeći: Slovenija, Vojvodina, Hrvatska i Slavonija, BiH, Dalmacija.
I Slovenija i Vojvodina dosta razvijenije od Hrvatske i Slavonije.
2. Ne kažem ja da hrvatske pare nisu trošene za izgradnju po Hrvatskoj, već da je svakako taj hrvatski novac bio samo mali deo te izgradnje. U AU su železnicu gradili i država i privatnici. I to privatnici u velikoj meri. U SRbiji je železnicu gradila pre svega država (bilo je i privatnika) i to kreditima. Da je Hrvatska Slavonija sma gradila svoju železnicu, i ona bi morala da ume daleko više kredita.
3. U prvih 5 godina nastanka zajedničke države, upravo je područje Hrvatske i Slavonije imalo najveći rast i postojećih, i novoizgrađenih industrijskih kapaciteta. To je posledica više razloga: Prvo, bilo je ratom nerazrušeno. Drugo, pojavila se ogromna potreba da se tim relativno primitivnim industrijskim proizvodima snabdeva potpuno razrušeno područje Srbije i Crne Gore...treće, postojala je mogućnost inflatornog finansiranja. Taj rast je bio toliko drastičan, da je bio nekoliko puta veći od slovenačkog, na primer...
U isto vreme te privredne ekspanzije Hrvatske i Slavonije se stalno gradila politička priča o tome kako Srbi pljačkaju Hrvatsku, koja se održala do dan danas.
I koja je, kao i sve političko, apsolutno netačna...