Sove

snowy-owl.jpg
 
birdwatching%20owl.jpg


Mala ušara ili utina (lat. Asio otus) je vrsta ptica koja pripada redu sova (Strigiformes), porodici pravih sova (Strigidae).
Ova vrsta živi na prostoru Evrope, Azije, Severne Amerike i Afrike. Malu ušaru je 1758. godine prvi put opisao švedski prirodnjak Karl Line.
Asio%20otus%2002.jpg


Mala ušara spada u sove srednje veličine. Dužina tela kod ove vrste se kređe između 31 i 40 centimetara, a raspon krila od 85 do 100 cm. Uglavnom nisu teže od 350 grama. Ženke su malo veće od mužjaka. Prosečna težina je kod mužjaka 259 g dok je kod ženki 282 g
Prepoznatljive su po tome što na vrhu glave imaju „uške“ — uzdignuto perje koje podseća na uši, a po tome su i dobile naziv. Imaju crn kljun. Oči su im narandžasto-crvenkaste boje. Noge su im prekrivene paperjem.
Male ušare su grabljivice koje plen love noću. Najčešće love plen u niskom letu, na rubovima šuma ili uz živice. Ređe love sa osmatračnice. Najčešće se hrane sitnim sisarima kao što su poljski miševi i voluharice. Veoma retko se hrani ostalim glodarima, sitnijim pticama, insektima i žabama. Ovi glodari kojima se hrane predstavljaju po ljude štetne vrste tako da ove sove imaju i pozitivan ekonomski značaj za ljude.

sova-ushastaya-ptitsa-2015-goda-7asi4.jpg


Kikinda je po mnogo čemu jedinstvena, posebna, a jedno od njenih obeležja su i - sove.
Domaći i svetski ornitolozi su utvrdili da se u Vojvodini nalaze najveća zimujuća jata, a upravo u Kikindi najgušća gnezdeća populacija sova usara na svetu. U decembru 2009. izbrojane su čak 734 jedinke. Sove već više od 20 godina uveseljavaju žitelje grada na severu Banata.
A stablo sa najviše sova usara u Srbiji, nalazi se u centru ovog grada sa čak 145 sova
Sove-Kikinda.jpg


kikinda-sove.jpg


Centar Kikinde je najveće zimovalište sova na svetu, a prema najnovijoj odluci Skupštine opštine zaprećene su i kazne za njihovo uznemiravanje. Niko ne sme da seče i orezuje stabla u centru, na kojima se sove gnezde od septembra do aprila, a pozornice za manifestacije i svetleće reklame moraju biti udaljene najmanje dvadeset metara od drveća na kojima su gnezda.

sova%20Titel2jpg.jpg


Za kršenje ovih pravila predviđene su kazne za fizička i pravna lica od 2.500 do 250.000 dinara. Biolozi Centra za zaštitu sova Srbije tvrde da u Vojvodini postoji oko 450 mesta okupljanja sova,u kojima zimuje oko 30.000 primeraka, ali ih je na jednom mestu najviše u Kikindi. Pre tri godine bilo ih je čak 740, što u svetu nigde nije zabeleženo.

sove.jpg

(sa sajta sove u kikindi )
 
Poslednja izmena:
Poznato je 134 vrsta sova, od kojih su najpoznatije : kukuvija, ušara, ćuk, šumska sova, sivi ćuk
Kad pronađu partnera, sove mu cijeli život ostaju vjerne. Uglavnom ne grade gnijezda, već svoja jaja ostavljaju u dupljama drveća, udubinama stijena ili udubljenjima u tlu. Na jajima leži ženka, a mužjak joj donosi hranu. Ptići napuštaju gnijezdo prije nego postanu sposobni za let, ali ostaju u blizini gnijezda, penju se po granama i glasanjem obavještavaju roditelje o svom položaju.

Jedna od retkih, takozvana „istačkana“ sova

800px-Northern_Spotted_Owl.USFWS.jpg

(ptice.info)
 
Poslednja izmena:
Poslednjih godina ova sove sve se češće sreće po gradovima i drugim naseljenim mestima. Da li je njihovo prisustvo u naseljima posledica toga što smo postali prijatnije okruženje za njih ili su isterane iz svojih prirodnih staništa, teško je reći.
Sve vrste sova u Srbiji, a ima ih kaže 10, ubrajaju se u strogo zaštićene životinje koje je zabranjeno ugrožavati na bilo koji način. Takođe, Zakonom o zaštiti prirode zaštićena su i njihova staništa.
Ove ptice uglavnom love van naselja ili na obodima. Naselja su, poznata kao "ostvrva toplote", zato što je u njima uvek za nekoliko stepeni viša temperatura. U normalnim uslovima ptice će odlaziti u atar i tamo loviti na otvorenom.
U Beograd je pre par godina postavljena je kućica u rezidenciji britanskog ambasadora, za vrstu koja se zove ćuk. Bio je oduševljen. Takođe, postavljena je i u rezidenciji poljskog ambasadora koji je odličan poznavalac ptica. Ima ih i u kompleksu Belog dvora.
U prigradskim naseljima kao što su Kaluđerica, Višnjica, živi više vrsta sova nego u gradskim parkovima. Ali neke se nastanjuju i u ljudskim objektima poput napuštenih hala i zgrada.
sivi cuk
sivi-%C4%87uk-212337.jpg

U Zvezdarskoj šumu su velike populacije šumske sove jer ima dosta glodara, ali i ostalih manjih životinja kojima se hrane. U gradskim šumama nema puno seče drveća a ima starijih stabala sa dupljama. Ćuk, jedina selica i najmanja vrsta sove koja živi kod nas, na primer, rado lovi sa osmatračnica kao što su bandere gradske rasvete. Osvetljenje im dosta pomaže jer privlači noćne leptire i krupnije insekte kojima se hrane, tako da ne moraju mnogo da se trude jer im hrana praktično sama dolazi
cuk
sivi_cukNX0SIzDx2kiFcfbKuhb3IA.jpg


Međutim, dodaje da u gradovima mnoge sove stradaju od struje na elekričnim vodovima, u sudaru sa automobilima. Posebna opasnost su psi i mačeke od kojih mladunci najčešće stradaju kada padnu na tlo. Dovoljan je jači vetar da ih obori sa grana. Dakle, gradovi ih privlače, ali su i puni opasnosti.
( telegraf.rs)
 
Poslednja izmena:
Sujeverje je razlog zašto i dalje postoje ljudi koji imaju potrebu da ih teraju i da im naude.
Postoji sujeverje koje je dosta uvreženo i to, nažalost, ne samo u Srbiji. Kada ljudi nešto ne razumeju, ne poznaju dovoljno, nisu naučeni i nemaju dovoljno širine, nedužne životinje stradaju.
Plaše se uglavnom noćnih životinja, kao što su sove i slepi miševi. Sova savršeno leti po mraku u najgušćoj šumi a da ne dodirne nijednu jedinu gradnu. To je čoveku nezamislivo.
Još od srednjeg veka, proglašavane su za vesnike zla, zato što se oglašavaju prodorno, nalik na vrištanje i to uglavnom noću. Kod nas su tako dobile i nazive. Jedna se zove kukumavka, druga kukuvija...Njihovo ime, kaže, nije lepo i dobijeno je onomatopejom njihovog oglašavanja, a ne odražava njihov pravi karakter. U Mađarskoj se takva sova na primer zove biserna sova, u Nemačkoj crkvena
DSC05500-2-k-paunovic.jpg

( delovi teksta telegraf.rs)
 
Poslednja izmena:
sumska_sova.jpg


Šumska sova je rasprostranjena preko Evroazije od Velike Britanije istočno prema Koreji južno ka Iranu i Himalajima. šumska sova, Strix aluco, redovni je stanovnik Evrope i Azije, od nizija pa sve do 4.200m nadmorske visine. U Srbiji se gnezdi oko 11.000 parova ove vrste koja živi na "svojoj teriroriji" koju retko napušta. šumsak sova ima geografsku rasprostranjenost od bar 10 miliona km i veliku populaciju uključujući procenjenih 970,000-2,000,000 individua samo u Evropi. Ova vrsta je proširila svoju teritorijalnu rasprostranjenost u Belgiju, Holandiju, Norvešku i Ukrajinu. Populacije su stabilne i povećavaju se u većini Evropskih zemalja. Smanjenja broja šumskih sova su se desila u Finskoj, Estoniji, Italiji i Albaniji.
Ova vrsta se uglavnom može pronaći u mešovitim šumama i predelima koji imaju pristup vodi. Groblja bašte I parkovi su joj mogućili da se nastanjuje i u urbanim predelima. Gnezde se u dupljama starog drveća koje je u našim šumama retkost. Gnezdi se u dupljama, pukotinama stena, delovima zgrada. Nose 3-4 (2-6) zagasito belih, sjajnih jaja, ženka sedi na jajima 28-30 dana (mužjak je hrani), dok mladi ne izlete (sa 28-35 dana) hrani ih ženka, a hranu lovi mužjak
Ova vrsta je neustrašiva što se tiče odbrane gnezda i mladunčadi, i uljeza napada svojim oštrim kandžama. Zbog tihog leta, uglavnom su tek uočene kada je prekasno za izbegavanje opasnosti. Psi, mačke i ljudi mogu biti napadnuti, nekada čak i bez povoda. Roditelji brinu o mladuncima dva ili tri meseca posle njihvog izleganja, ali od avgusta do novembra mladunci teže da pronađu svoju teritoriju koju će da nasele. Ako ne uspeju da nađu odgovarajuću teritoriju uglavnom ginu od gladi. Prosečan životni vek šumskih sova je 5 godina, ali su poznati slučajevi životnog veka od 18 godina u divljini, I od 27 godina u zatvoreništvu.
( gornje podunavlje)
 
Poslednja izmena:
Retka i ugrozena vrsta - dugorepa ili uralska sova

1.jpg


Dugorepa sova (Strix uralensis) ili uralska sova kako se još naziva pripada redu sova (Strigiformes), porodici pravih sova (Strigidae). Od ostalih vrsta sova razlikuje se po tome što ima veoma dug rep, pa je zbog toga dobila i ime dugorepa sova. Rasprostranjena je u severoistočnoj Evropi, na Karpatima, na Balkanu, i na velikom delu umerenog pojasa Azije do obala Tihog okeana. Živi uglavnom u četinarskim šumama, a ponekad i u starim listopadnim i mešovitim šumama.
Dugorepa sova ima okruglu glavu, nalik na šumsku sovu, ali veću. Mužjaci i ženke su slični po izgledu, veličine 50 do 60 cm, sa rasponom krila od 110 do 134 cm. Ženke su teške 720 do 1200 kg, a mužjaci su manji. Perje je meko, sivo-braon sa tamnim prugama.

rs-sova%20(2)_620x0.jpg


Dugorepa sova je ptica stanarica, koja provodi ceo život na jednoj teritoriji koju brani od drugih sova. Dok ne postane polno zrela ide i do 150 km od mesta gde se gnezdi. Danju odmara na drveću ili u gustoj vegeraciji, a aktivna je noću.
Za gnezda dugorepe sove koriste velike duplje u drveću, polomljena stabla, gnezda drugih ptica, pećine na stenama, stare zgrade. Ženka polaže 3 do 4 ovalna bela jaja, u periodu od po 2 dana. Ptići se izležu za 4 do 5 nedelja, a gnezdo napuštaju posle 5 nedelja. Za oko 45 dana postaju spretni letači, a potpuno su samostalni za oko 4 meseca.

30ea27050651bc7a273db84057b53dae_L.jpg


Dugorepa sova je veoma agresivna i hrabro brani gnezdo i ptiće od drugih. Ženke ne dozvoljavaju ni drugim sovama da priđu gnezdu. Na prisustvo ljudi u blizini gnezda, prvo upozorava hukanjem, a ponekad se i obrušava na nečije prisutvo u blizini.
Za ishranu dugorepa sova koristi glodare, krtice, male ptice, žabe i krupne insekte, a ponekad i mlade lasice, kune i druge vrste sova. Plen motri uglavnom sa osmatračnice.
Dugorepa sova je ugrožena vrsta ptice i na listi je strogo zaštićenih vrsta ptica u Srbiji.
(tekst sa http://www.artnit.net)
 
Poslednja izmena:
Indijanski horoskop
Strelac - Sova
Sova vidi u mraku, lovi noću, ima široko vidno polje. Indijancima je značila mudrost.
Sova najavljuje promene vremena, njoj se pripisuje sposobnost naslućivanja onoga što će tek doći.
Duh Sove naglasiće vaše stavove. Žudite za iskustvima koja će produbiti razumevanje života, nemirni ste i znatiželjni.

357655-11387710-R3L8T8D-650-5967268701_d5ae26ee1e_o-650-17abf16849-1478518566.jpg
 
Sove su jedna od najstarijih vrsta. Pronađeni fosili sova pokazuju da su postojale pre 60 miliona godina i da su se od tada vrlo malo promenile.
U antičkoj Grčkoj sova je bila simbol dobre sreće, a povezivali su je s Atinom, boginjom mudrosti. Atina je bila toliko impresionirana velikim očima i veličanstvenošću sove , da je sova postala njena omiljena ptica.

Sova je opštepoznata kao simbol mudrosti.

Grupa sova ne zove se jato, već parlament.
(sova.rocks)
 
Poslednja izmena:
Kad pronađu partnera, sove mu celi život ostaju verne. Uglavnom ne grade gnezda, već svoja jaja ostavljaju u dupljama drveća, udubinama stena ili udubljenjima u tlu. Na jajima leži ženka, a mužjak joj donosi hranu. Ptići napuštaju gnezdo pre nego postanu sposobni za let, ali ostaju u blizini gnezda, penju se po granama i glasanjem obaveštavaju roditelje o svom položaju.

29214343_287402331790755_2568486863762825845_n.jpg
 
Sove u filmovima

Najpoznatija sove je bela sova iz serijala filmova o Hariju Poteru

harryhedwig.jpg


O Sovama i misevima
Kada devojčica Miral reši da povede svog druga miša Pipipa na kampovanje sa novim odeljenjem, nije sumnjala da je šuma opasno mesto za malog miša. Pipipa u šumi hvata sova, a Miral je potrebna sva pomoć koju može dobiti od svojih novih drugara. Film „O sovama i miševima“ je avantura koja će naučiti Miral šta znači pravo prijateljstvo.


11.10.2017_9_59_18_O_sovama_i_misevimaMANJE.jpg



Legend of the Guardians
prica kroz sove o vecitoj borbi dobra i zla

Legend-Of-The-Guardians-The-Owls-Of-GaHoole.jpg
 

Back
Top