Wolf Messing

tab503

Tabana po forumu
Administrator
Poruka
113.207
Volf Mesing, jedna od najzagonetnijih ličnosti 20. veka umro je 8.novembra 1974. godine. Uz ovog maga, hipnotičara, proroka i telepatu vežu se i danas razni mitovi i legende i gotovo ih je nemoguće odvojiti od stvarnosti.

Rođeni Poljak radio je za Staljina i KGB, a Hitler je čuvši za njegovo proročanstvo da će izgubiti rat na Istoku toliko naljutio da je ponudio nagradu od 200 hiljada rajhsmaraka onome ko mu ga preda.

Rođen je 1899. godine u jevrejskom selu Gora Kalvario, udaljenom 25 kilometara od Varšave. U to vreme Poljska je bila deo Ruskog Carstva. Roditelji su mu bili siromašni i pobožni i hteli su da im sin postane rabin pa su ga poslali u religioznu školu. Ali njemu se to nije svidelo. Pobegao je ušavši u prvi voz iako nije imao novca za kartu. Sakrio se ispod kondukterske klupe. Ali kondukter ga je ipak našao, povukao za okovratnik i zatražio kartu. Dečak kome je tek bilo 11 godina mu je pružio komadić starih novina.

Kondukter ih je uzeo, probušio i rekao: „Ah, čudni dečače, skrivaš se, iako imaš kartu!“ "Tada sam prvi put isprobao snagu mentalne sugestije", zapisao je Mesing u svojoj autobiografiji.


Voz ga je dovezao u Berlin gde je prvo živeo jako siromašno. Prao je posuđe, čistio cipele, a zatim je odlučio da se pridruži cirkusu. Uskoro je postao jako popularan. Pronalazio bi skrivene stvari, čitao misli, proricao budućnost, sugestijom uticao na druge. Asistenta nije imao.

Kad je njegov cirkus došao na gostovanje u Beč 1915. godine Sigmund Frojd i Albert Ajnštein zainteresovali su se za njega i odlučili da ga upoznaju. Mesing je rekao Frojdu: "Zaželite želju koju ću vam ispuniti“. Kad je ovaj zaželio Mesing je otišao u kupatilu, uzeo pincetu, došao do Ajnštajna i istrgnuo mu tri dlačice iz brkova: "To ste hteli, zar ne?“, upitao je. "Da“, rekao je šokirani Fojd.

Sledećih desetak godina, Mesing je proputovao Indiju, Japan, Argentinu, Australiju i gostovao u Parizu, Londonu, Rimu i svim ostalim glavnim evropskim gradovima. U Indiji se 1927. godine susreo sa Mahatmom Gandijem. On mu je mentalno poslao poruku da uzme sa stola flautu i pruži je jednom čoveku. Kada je Mesing to učinio, čovek je zasvirao, a iz korpe je ispuzala zmija i počela da se njiše u ritmu muzike.


Kad je Hitler došao na vlast, Mesing se vratio u Poljsku. Tamo je napravio karijeru vidovnjaka i telepate, postao je slavan, ali je uskoro morao da napusti domovinu. Naime, tada je rekao nešto što je posle postalo njegovo najpoznatije proročanstvo. Mesing je 1937. rekao: "Ako Hitler krene u rat na Istoku, tamo ga čeka smrt“. Te su reči vrlo brzo došle do Firera koji se strašno naljutio. Propisao je nagradu onom koji donese Mesingovu glavu – neverojatnih 200 hiljada rajsmaraka. Čim su nacisti osvojili Varšavu, Mesinga je uhapsio Gestapo. Zaustavili su ga na ulici i upitali šta je po zanimanju. Rekao je da je umetnik.

"Lažeš. Ti si Messing. Pa zdravo, židovski čarobnjače! U Berlinu već dugo čekaju na tebe", kazali su mu Gestapovci.

Od udaraca je odmah pao u nesvest a došao je k sebi tek u Gestapovom uredu. Ali tad se spasio samo zahvaljujući svom daru. Naime, u mislima je naredio gestapovcima da uđu u ćeliju. Oni su poslušno ušli ni sami ne znajući zašto to rade. Potom ih je Mesing zatvorio, a sam je izašao na ulicu i krenuo prema sovjetskoj granici.

Već tada svi su u SSSR-u znali za njega. Staljin je poslao po njega privatni avion i naredio da ga se doveze u Krim. Mesing je došao u pratnji ljudi u uniformi NKVD-a (tajne policije). Staljin je tražio od Mesinga da mu pokaže šta zna. Mesing je sutra ujutro došao bez propusnice u njegovu vikendicu i pritom uverio sve čuvare da je on Lavrentij Berija, zloglasni Staljinov šef bnezbednosti i jedan od njegovih najbližih saradnika.

"U mislima sam uveravao stražare i poslugu da sam Berija", objasnio je Mesing. A on i Staljinov bliski saradnik uopšte nisu ni sličili. Messing je imao kovrdžavu kosu, a Berija je bio ćelav. Čak nije nabavio ni Berijin zaštitni znak - monokl.


Staljin je odlučio da napravi još jednu provjeru pa mu je naredio da dobije u državnoj banci sto hiljada rubalja i to bez i jednog dokumenta. Mesing je došao do centralne banke pokazao službeniku čisti papir papira i zatražio sto hiljada. Službenik je dao novce koje je Messing potom stavio novce u aktovku i odneo Staljinu.

Još 1940. godine, kada su Hitler i Staljin potpisali sporazum o nenapadanju, prorekao je: "Sovjetski će tenkovi ući u Berlin!“. Diplomati su u to vreme imali velike muke da se izvine Nemcima.

Predskazao je i skori početak rata. I to tačno u nedelju dana.

Iako se misli kako je on bio osobni Staljinov mag navodno on to nije bio jer to Staljin nije ni želeo. Nije hteo da mu iko čita misli, pa mu društvo telepata i nije odgovaralo. Susreli su se tek nekoliko puta

Ipak, jako je uticao na Staljina a govorilo se da ga se prvi čovek SSSR -a jako bojao. Postoji legenda da je jednom Messng kradomice došao do Staljina u martu 1953. Staljin ga je pitao: "Ti proričeš budućnost a znaš li onda kad ćeš umrijeti?", upitao ga je sovjetski lider. "Poslije vas, druže Staljinu", odgovorio mu je. "Dakle, znaš kad ću umrijeti?" "Znam, jako brzo".
Staljin je u strahu širom otvorio oči. Otvorio je usta, kapci su postali teški. Staljin je pao na tepih.


Mesing je umro u 75 -oj godini, a njegova tajna je ostala nerazrešena. Govore da se u arhivima KGB-a do danas drže tajni dokumenti o Mesingu. U poslednjim godinama života jako se bojao smrti, a kad su ga vodili iz kuće na operaciju, rekao je gledajući na svoj portret: "To je bilo to. Ovamo se više nećeš vratiti!“. Tako je i bilo.

Ljudmila Svinka-Zielinski, dugogodišnja kroničarka života u SSSR-i u i osoba upoznata sa životom zagonetnog maga kazala je:

"Važno je imati na umu da je u ono vreme sve što bi takva kontroverzna ličnost poput Volfa Mesinga napisala ili učinila, bilo pod neprekidnom kontrolom cenzure. Varalica ili samohvalisavac teško da bi mogao uspeti. Štaviše, onaj ko je želeo da preživeti u takvim prilikama morao je biti autentičan do srži."


http://www.kurir.rs/planeta/2938187/video-najopasniji-mag-svih-vremena-od-njega-su-strepeli-i-hitler-i-staljin-obojici-predvideo-tacan-kraj
 
Da nije bilo fanatizma Rusa, i finansijske i druge pomoći SAD, pitanje je da li bi Hitler bio zaustavljen.

Da je sve radio na svoju ruku - nikada ne bi bio zaustavljen. Pošto je radio za međunarodne bankare, ono što su mu naložili, kao njihov čovek i igrač, imamo movo što imamo. Hitler je za Nemačku i Nemce ono što je Milošević za Srbiju i Srbe: obojica su uništili svoj narod i svoje zemlje po diktatu tajnih društava.

- - - - - - - - - -

Da cujemo kako je to bilo, :)

Zašto Hitleru nikad nije bilo suđeno za ratne zločine, iako postoje neke indicije da on nije izvršio samoubistvo, već ubio dvojnika i pobegao negde u Južnu Ameriku? I zašto je Hirohito i posle 1945. ostao car Japana?

I Hitler, i Hirohito, i Staljin, i Ruzvelt, i Čerčil, i Truman, svi oni su bili članovi tajnih internacionalnih društava, čiji se rad zasniva na principu minimuma zajedničkog interesa i realne raspodele moći i sfere uticaja. Svi oni su se samo javno, pred stanovnicima naše planete, delili u dva tima i vodili svetski rat, ali oni su braća i tajno su se sastajali i dogovarali kako da podele svet. I, naravno, delili su uloge: jedni su bili pobednici, a drugi gubitnici.

Posebnu pažnju treba pokloniti Drugom svetskom ratu, jer je taj rat bio najprljavija politička igra u istoriji čovečanstva. Tvrdim da Hitlerov zadatak nije bio da osvoji Evropu, ili ceo svet, već da dugotrajnim, totalnim i iscrpljujućim ratom uništi evropske imperijalne sile - Veliku Britaniju i Francusku, da uništi Nemačku, Italiju i Sovjetski Savez. Hirohito je to isto radio sa najjačim zemljama u Aziji... Bila je to prva faza amerikanizacije naše planete: u ratnom požaru svetskih razmera, za nekoliko godina, upropastiti najrazvijenije zemlje, pobiti njihovo radno sposobno stanovništvo, a posle rata ulagati kapital u te zemlje i njihovu privredu učiniti zavisnom od američke privrede. To se i dogodilo: Nemačka je posle rata bila okupirana i podeljena, Japan okupiran, Velika Britanija i Francuska izgubile su gotovo sve kolonije i postale drugorazredne vojne sile, a Amerika je postala svetska vojno-ekonomsko-kulturna super-sila.

Ako su Saveznici mogli 6. juna 1944. godine da se iskrcaju u Normandiju, onda su i Nemci mogli da izvrše invaziju na Veliku Britaniju 1940. Ali nisu, jer je Hitler tako odlučio. On je imao zadatak da desetkuje svoj narod i ostale evropske narode, i ekonomski upropasti gotovo sve evropske države. Da je hteo da osvoji celu Evropu, Hitler ne bi poštedeo Švajcarsku.

Američki vojnici nikad ne bi ušli u Evropu da su Nemci izvršili invaziju na Veliku Britaniju. Padom Velike Britanije, cela Evropa bi pripala Hitleru, zapadnoevropske kolonije u Africi ne bi imao ko da brani od naleta moćne nemačke armije - i tako bi se Treći Rajh proširio na dva kontinenta. Sovjeti su se, sa promenljivom ratnom srećom, dugo borili protiv Nemaca; ali oni bi bili poraženi i kapitulirali u rekordnom roku, možda i pre leta 1942. godine, samo da su ih Japanci napali sa istoka. Oni ne bi mogli da izdrže rat na dva fronta i u tom slučaju bi se nemačke i japanske trupe sastale negde u Aziji, s tim što bi Nemci osvojili jednu trećinu a Japanci dve trećine najvećeg kontinenta. I, na kraju, da su Japanci izvršili invaziju na Australiju, ta ogromna a slabo naseljena zemlja bi se predala za veoma kratko vreme. Tako bi Nemci i Japanci podelili svet. Što se tiče američkog kontinenta, on bi izuzev Sjedinjenih Američkih Država, za Nemce i Japance bio lakši plen od Francuske ili bilo koje druge evropske ili azijske zemlje. Sjedinjene Američke Države bilo bi najlakše poraziti iznutra, pomoću rasnih sukoba i ekonomske krize, a ako znamo da je u toj zemlji i tada živelo dosta Nemaca i pripadnika ostalih nordijskih naroda, nije teško pretpostaviti da bi i ta zemlja vrlo lako bila pretvorena u nemačku koloniju. Uostalom, u toku 1942. godine bilo je neko glasanje u američkom Senatu oko toga koji će jezik biti službeni u USA - engleski i nemački; engleski je pobedio sa 1 glasom razlike.

Ali to se nije dogodilo zato što ni Hitler ni Hirohito nisu bili nacionalisti i patrioti, već američki ljudi. Hitler je tolike nemačke mladiće poslao na Istočni front, u sigurnu smrt, a dozvolio da mu se u susedstvu, u Velikoj Britaniji, skoro tri godine okupljaju ogromne američke vojne snage, koje kreću u desant na Normandiju u isto vreme kad Sovjeti prenose ratne operacije na nemačku teritoriju. Sa druge strane, Japanci ne napadaju Sovjete, već ratuju protiv Kineza u Kini i Britanaca i Amerikanaca na Pacifiku. Ta pogrešna, namerno pogrešna strategija, dovela je do danas poznatog ishoda Drugog svetskog rata...
 

Back
Top