Praktična arhitektura - ideje,saveti, iskustva

Vladimir983

Primećen član
Poruka
974
Otprilike ovakve kuce?Da je npr. u osnovi oko 100 kvadrata bruto,dakle iskoristivo je oko 85 kvadrata i sa visokim potkrovljem.Da se ne gradi od siporeksa, sljako blokova i od onih ytong gluposti,vec sendvic zid.Dakle blok,pa na blok stirodur,pa na stirodur cigla.Preko toga malter, pa onda ona prskana fasada,eventualno pikovana.Verujem da neko ovde ima iskustva sa gradnjom.

vila1.jpg


Ili ovako nesto:

vila2.jpg
 
stirodur nije paropropustan tako da nije dobar za sendvic , on je samo za temelje

blok je isto glupost , veca nego siporeks( ytong)

cigla sa sendvicom od 10 cm jedino ima neke prednosti ( kamena vuna sa dobrom hidroizolacijom , inace je uzaludna

ali se teze zida dok siporeks moze skoro svako zidati

300-350 evra po kvadratu izadje zidanje , bez dozvola , samo materijal i rad
 
Lošija je kombinacija blok sa stirodurom od siporeksa . Dvadeset centimetara siporeksa zadržava toplotu kao
pedeset centimetara pune cigle . Kad se napravi kalkulacija otprilike je ista cijena koštanja zidanja ciglom ,
blokom ( bez stirodura ) i siporeksom . Najlošija je kombinacija zidanje samo sa blokom jer izuzetno loše
zadržava temperaturu .Nekada su ljudi vjerovali da blok dobro zadržava temperaturu ali je praksa pokazala drugačije .
Neki nasjedaju na priče da je siporeks kancerogen što je notorna glupost . Ja sam zidao kuću siporeksom
a prije gradnje sam se konsultovao sa nekim stručnjacima o prednostima i manama sva tri materijala .
 
Агенција за истраживања о раку сврстава прашину која настаје при сечењу сипорекс блокова у супстанце које су вероватно канцерогене. Дакле, ово није никаква глупост, с тим што је сипорекс опасак искључиво при обради.

Имај на уму да сипорекс блокови релативно осетљивији, можда и осетљивији од глинених елементара, посебно ако је време доста влажно. Такође, могу представљати одређени проблем при уградњи кухињских висећих елемената, качењу слика итд.

Важно је држати се унутар својих могућности. Не започињи нешто што не можеш да довршиш. Лако је касније додати још један слој опеке.

Као неко ко је видео изрешетане куће по Босни и на КиМ, лично никада не бих градио од глинених елемената. Мислим да је сипорек кудикамо бољи, али опека и бетон су ипак мој лични избор.
 
Poslednja izmena:
Treba mi savet, odnosno, pojasnjenje oko izrade krova. Ono sto mene zanima, koliko bi kostala konstrukcija za ovakav krov. Ako je neko raspolozen za kuckanje, molim Vas!


https://www.fingerhuthaus.de/haeuser/bungalows/b-11110/

Krov na jednu vodu: 5°

Stambena površina: 94 m2

Spoljne dimenzije: 13,00 x 8,55 m

Ukupna izgrađena površina: 93,61 m2
 

Prilozi

  • csm_B111-bungalow-modern-pultdach-_6abdf7a20e.jpg
    csm_B111-bungalow-modern-pultdach-_6abdf7a20e.jpg
    70,4 KB · Pregleda: 26
Poslednja izmena:
Елем, занима ме да ли форумаши знају за случај преправке или реконструкције сада већ типичних фасада по Србији са једном бојом (често јарком) и ”тракама” око прозора?

Пошто ћу у једном тренутку наследити сличну грађевину а не желим такав неестетични изглед који за мене углавном носи непријатне асоцијације, волео бих да урадим једну темељну реконструкцију спољног изгледа.

Пример -

576868
 
Ne znam šta podrazumevaš kao "trake oko prozora". Promena boje fasade nije rekonstrukcija, to je prosto promena boje.
Rekonstrukcija bi podrazumevala nešto poput delimičnog rušenja onog što postoji i neku promenu - veličina prozora, terase, ograde. (Ovo objašnjenje termina rekonstrukcija nije ekvivalentno pojnu rekonstrukcija koja postoji u zakonu).
Elem, početno pitanje je šta želiš sa kućom koju ćeš naslediti, kakav ti je budžet za ulaganje i slično....
 
Ne znam šta podrazumevaš kao "trake oko prozora". Promena boje fasade nije rekonstrukcija, to je prosto promena boje.
Rekonstrukcija bi podrazumevala nešto poput delimičnog rušenja onog što postoji i neku promenu - veličina prozora, terase, ograde. (Ovo objašnjenje termina rekonstrukcija nije ekvivalentno pojnu rekonstrukcija koja postoji u zakonu).
Elem, početno pitanje je šta želiš sa kućom koju ćeš naslediti, kakav ti je budžet za ulaganje i slično....
Под тракама подразумевам (најчешће) беле линије око прозора. Углавном је то фарба а некада се и засебно лепи.
Не бих да тек мењам боју већ да урадим нешто естетичније и модерније а да се сама изолација коју пружа фасада наравно сачува.

Буџет имам али тражим добре идеје. :kpozdrav:
 
Под тракама подразумевам (најчешће) беле линије око прозора. Углавном је то фарба а некада се и засебно лепи.
Не бих да тек мењам боју већ да урадим нешто естетичније и модерније а да се сама изолација коју пружа фасада наравно сачува.

Буџет имам али тражим добре идеје. :kpozdrav:

Ти знаш да ја волим све старинско и ништа модерно:)
На онај пример из твог поста (розе кућа са дрвеном оградом и пе-ве-це прозорима) ја бих ставила дебео стиропор око прозора уместо трака, офарбан као дрво, да имитира дрвени рам и да мало да топлину оваквој фасади.

Знам једног сликара који прагматично зарађује новац изводећи чуда од стиропора, напр. исецка га , налепи и кад офарба, то изгледа као природан камен фугован црном бојом. Урадио једном човеку то на огради:изблиза и препознаш стиропор,али издалека изгледа као ограда од камена. Тако некако би могло да се декорише око прозора и врата на стиропорним фасадама

А на једној кући сам видела (то могу да усликам кад опет прођем тамо) вероватно исто стиропор као дебели рам око прозора, вири из површине зида и онда прозори изгледају као увучени. Кућа је у некој тамно-црвеној нијанси а ти дебели "рамови" су смеђе-браон. Укусно и лепо изгледа све укупно.
 
Ти знаш да ја волим све старинско и ништа модерно:)
На онај пример из твог поста (розе кућа са дрвеном оградом и пе-ве-це прозорима) ја бих ставила дебео стиропор око прозора уместо трака, офарбан као дрво, да имитира дрвени рам и да мало да топлину оваквој фасади.

Знам једног сликара који прагматично зарађује новац изводећи чуда од стиропора, напр. исецка га , налепи и кад офарба, то изгледа као природан камен фугован црном бојом. Урадио једном човеку то на огради:изблиза и препознаш стиропор,али издалека изгледа као ограда од камена. Тако некако би могло да се декорише око прозора и врата на стиропорним фасадама

А на једној кући сам видела (то могу да усликам кад опет прођем тамо) вероватно исто стиропор као дебели рам око прозора, вири из површине зида и онда прозори изгледају као увучени. Кућа је у некој тамно-црвеној нијанси а ти дебели "рамови" су смеђе-браон. Укусно и лепо изгледа све укупно.

Mali je problem da to imitirano drvo od stiropora nikako ne ide sa belom PVC stolarijom.... Teško je napraviti "starinsku kuću" od modernih materijala. Ovaj tip kuća uopšte nije tradicionalan, ni "starinski" već je moderna interpretacija "alpske kuće".

Ako već treba staviti drvene aplikacije - one mogu biti od pravog drveta, tašto to izvoditi u stiroporu?
 
Ako već treba staviti drvene aplikacije - one mogu biti od pravog drveta, tašto to izvoditi u stiroporu?
..не знам како ће се учврстити кроз већ стављен стиропор. А стиропор на стиропор иде.
Разумех да Акај говори о кући са завршеном стиропорном фасадом коју би да улепша.
 
pomoću tiplova ;) naravno reč je o daskama debljine 2.5 cm

Da, znam o čemu priča. Teško je tu dati neke konkretne savete. Potreban je projekat i naravno okvirni budžet.
Za male pare to je priča o boji na fasadi i eventualno stiropornih aplikacija.
Ja nekako mislim da tu nema neke pomoći u estetskom smislu ukoliko je to jedina mera - farba. Naravno, lepota je u oku posmatrača.
 
Poslednja izmena:
ево неких идеја са мреже:
http://kako.rabotavnete.com/struchnak-159/uokvirivane-prozora-na-fasadi-kuhe.html

Ајд'' сад савет за мене: у мају сам купила сеоску кућу и средила је једно 45% до сада. Пошто су се финансије стањиле максимално, питам како да направим најјефтиније ограду : према улици треба да оградим 10 метара, да направим "ћоше" на бочној страни где ће бити капија (њу имам половну, металну, 320 цм дуга), што је још око 2 метра.
Кажу ми да је најједноставније метална мрежа разапета на цеви.
Постоји камена ограда (наслаган тесани камен), отприлике метар висока и ја бих на то ушаловала:tease: мало бетона, па додала још један ред камена, па опет бетон и тек одатле да крене мрежа. Јел то добро?

Остала питања су:
-да ли цевке треба да се уроне у први бетон или други? Треба да буду високе 18о јер ће касније да служе као носач винове лозе,а мрежа да буде напр 120 (то је брдо, неће укупна висина да буде огромна, тааај тесани камен ја не видим са пплаца, само са улице чину потпору стрмом терену)
-на коју раздаљину иду те цевке максимално и ког су промера?
-да ли прва и последња треба да буду већег промера јер ће да носе затегнуту жицу највише ?
- округле или квадратне цевке?
 

Ево један брзински паинт покушај на датом примеру: пошто гаража има дрвена врата, и под условом да су обе ограде на тераси исте и дрвене..треба обрубити тамном бојом отворе и то широм "траком" ..наравно задржати ову лепу вињагу :
akaj.jpg


Идиотски нацртано, али одмах је боље, мање је стерилно, чини ми се
 
Ево један брзински паинт покушај на датом примеру: пошто гаража има дрвена врата, и под условом да су обе ограде на тераси исте и дрвене..треба обрубити тамном бојом отворе и то широм "траком" ..наравно задржати ову лепу вињагу :
Pogledajte prilog 587823

Идиотски нацртано, али одмах је боље, мање је стерилно, чини ми се

bolje je
 
Кажу ми да је најједноставније метална мрежа разапета на цеви
To se slažem

Постоји камена ограда (наслаган тесани камен), отприлике метар висока и ја бих на то ушаловала:tease: мало бетона, па додала још један ред камена, па опет бетон и тек одатле да крене мрежа. Јел то добро?

Ovo mi nije jasno šta hoćeš. U principu možeš zadržati ogradu, al ipak uzmi nekog majstora da to pogleda. Ako sam razumeo kamen pi skroz bio zatvoren slojem maltera, a betonirala bi neku betonsku kapu iznad. U principu može, mada bi bilo dobro da kamen ostane vidan iz estetskih razloga, a u tom slučaju samo izbetonirati kapu iznad. Ukoliko kamen nije malterisan, pa probati da se spojnice zaliju malterom, kao što rekoh, to treba ipak videti.

Остала питања су:
-да ли цевке треба да се уроне у први бетон или други? Треба да буду високе 18о јер ће касније да служе као носач винове лозе,а мрежа да буде напр 120 (то је брдо, неће укупна висина да буде огромна, тааај тесани камен ја не видим са пплаца, само са улице чину потпору стрмом терену)
-на коју раздаљину иду те цевке максимално и ког су промера?
-да ли прва и последња треба да буду већег промера јер ће да носе затегнуту жицу највише ?
- округле или квадратне цевке?

Cevi vertikale - ja bih kutije 40x40 ili ako hoćeš okrugle fi40, ali bolje kutije. Ne manje, Ne znam šta ti je prvi ili drugi beton. Cevi treba da su uankerisane u beton, što znači da u taj beton (kapu ili nešto drugo što planiraš) ostaviš armaturu npr. fi12 do fi 16 bar 10 cm unutar betona (sa kukom na kraju ankerovanja u betonu). Za anker možeš direktno da variš stub ili preko nekog drugog veznog elementa npr podložen pločice. Ako direktno staviš stub u beton verovatno je da će sa vremenom da se ta veza razlabavi..... Ali kao što rekoh angažuj majstora, Na žalost većina njih i ne zna svoj posao kako treba, tako da treba da imaš sreće na koga naletiš.
Ono što je bitno raster stubova mora da je jednak, najbolje 1,4-1,8 m razmaka.
Za ovaj tip ograde najbolje da su sve vertikale jednake.
 
Ovo mi nije jasno šta hoćeš. U principu možeš zadržati ogradu, al ipak uzmi nekog majstora da to pogleda. Ako sam razumeo kamen pi skroz bio zatvoren slojem maltera, a betonirala bi neku betonsku kapu iznad. U principu može, mada bi bilo dobro da kamen ostane vidan iz estetskih razloga, a u tom slučaju samo izbetonirati kapu iznad. Ukoliko kamen nije malterisan, pa probati da se spojnice zaliju malterom, kao što rekoh, to treba ipak videti,,Ne znam šta ti je prvi ili drugi beton..

Да, бетонска капа. да се залију рупе у камену и повеже и поравна..а кад се наређа још један ред камена опет бетон (као серклаж).
Капа ми је први бетон, серклаж други.


Cevi vertikale - ja bih kutije 40x40 ili ako hoćeš okrugle fi40, ali bolje kutije. Ne manje, Cevi treba da su uankerisane u beton, što znači da u taj beton (kapu ili nešto drugo što planiraš) ostaviš armaturu npr. fi12 do fi 16 bar 10 cm unutar betona (sa kukom na kraju ankerovanja u betonu). Za anker možeš direktno da variš stub ili preko nekog drugog veznog elementa npr podložen pločice. Ako direktno staviš stub u beton verovatno je da će sa vremenom da se ta veza razlabavi.....
Дали су ми предлог да целом дужином иде гвожђе, као нека арматура у серклажу..

Ali kao što rekoh angažuj majstora, Na žalost većina njih i ne zna svoj posao kako treba, tako da treba da imaš sreće na koga naletiš.
Зато сам и питала, што ми не уливају поверење.
Хвала Теби на одговору ;)
 
Zvanicna gradjevinska fizika bazirana je na parametrima
uglavnom II klimatske zone koji su zastareli. Bazirana je
na temperaturnoj razlici od 40-45 stepeni (-20 do + 25).
Ovo je prevazidjeno buduci se unazad nekoliko decenija
pojavljuju ekstremno visoke temp., redje niske.
Sendvic zid (blok 20cm +5cm min. vuna + 12cm puna opeka
sto daje debljinu fasadnog zida od 38cm)
pojavila se u gradjevinarstvu pre pedesetak godina i pokazao se
kao najkorisniji i najzdraviji sistem u izvedbi fasadnih zidova.
Za danasnje klimatske prilike koje variraju u ekstremnim temp.
ovaj sistem ne zadovoljava ali njegovo poboljsanje nije moguce
povecanjem izolacionog sloja, nego se blog ugradjuje poprecno
tako da se dobija fasadni zid debljine 30 + 5 + 12 ( uz obavezno
izbegavanja toplinskih mostova, beton kao teski material se ne
sme pojaviti direktno na vanjskim stjenkama zida, parna brana
nikako od PVC folije nego ljepenka sa Al fojijom) sto je donekle
zadovoljavajuce bez obzira na oscilacije ekstremno visokih temp.
Naravno, iskoristivost ovakvih fasadnih zidova je beznacajna ako
istovremeno nisu kvalitetno uradjene toplotne izolacije podova,
a posebno je bitna kvalitetna fasadna stolarija. Smece od plasticne
stolarije pokazalo se kao ne efikasno iskljucivo zbog gubitka
izolacione funkcionalnosti vec nakon pet godina eksploatacije.
Pokusalo se sa metalnim prozorima i vratima ali to ipak na neki
nacin nije za stambeni prostor.
Desava se povratak na drvenu stolariju izradjenu od troslojnog
kompaktnog bloka krila i doprozornika (pozeljno tvrdo drvo hrast / jasen)
zasticeno spolja AL oblogom i naravno kvalitetnim ostakljenjem.
Primena ovih klasicnih nacina dopunjenih danasnjim proracunima
realne gradjevinske fizike u stratu iziskuju skuplju gradnju ali
gledajuci postojanost proverenih gradjevinskih materijala i posebno
energetsku korisnost onda je opravdanost istog samo pitanje
za investitora da li ce graditi kvalitetno sa dugorocnom funkcionalnoscu
ili ce podleci liniji manjeg otpora (manje para) i ugraditi neke nove
materijale koji zadovoljavaju sve parameter i imaju sve pozitivne ateste,
ali nemaju jedan a to je starost, znaci postojanost.!!!
 
Odakle si ovo postavio, šta je izvor?
Za PVC prozore se slažem.. Ova kombinacija Al+drvo postoji, samo je značajno skuplja od drugih opcija.
Onaj primer sendvič zida postoji od ranije, samo ljudi ga ne primenjuju zato što je skuplji od "demit fasade" - blok+stiropor.
Problem je što ljudi gledaju kratkoročno i retko kad razmišljaju o uštedi kroz dugoročnu eksploataciju objekta.
Skoro niko ne razmišlja o funkcionalnoj i programskoj uštedi - veličina objekta, spratnost i slično a tu su uštede najveće.
 
Odakle si ovo postavio, šta je izvor?
Za PVC prozore se slažem.. Ova kombinacija Al+drvo postoji, samo je značajno skuplja od drugih opcija.
Onaj primer sendvič zida postoji od ranije, samo ljudi ga ne primenjuju zato što je skuplji od "demit fasade" - blok+stiropor.
Problem je što ljudi gledaju kratkoročno i retko kad razmišljaju o uštedi kroz dugoročnu eksploataciju objekta.
Skoro niko ne razmišlja o funkcionalnoj i programskoj uštedi - veličina objekta, spratnost i slično a tu su uštede najveće.
Kolega, ovo su informacije u razmeni iskustava ljudi od struke i prakse.
Tako da Vam ne mogu proslediti nikakav link ili linak :D
Generalno se moze zakljuciti da su materijali novijeg vremena nepostojani
i da vremenom gube svoju funkcionalnost za koju su predvidjeni.
Koliko god njihova primena omogucila brzu i jeftiniju gradnju uvek se
tokom eksploatacije objekata javi potreba za rekonstrukcijama, znacajnijim
popravkama koje onda budu mnogo skuplji negu u pocetnoj izgradnji
koristenjem proverenih i postojanih materijala.
Pomenuli ste PVC storlariju koja se proizvodi po supama i garazama od
profila koji su zapadne zemlje nagomilale na skladista ali su poslusali
strucnjake i to smece izbacili iz upotrebe.
PVC folija na objektima ne starijim od 20 godina a na kojima je bio neki
zahvat rekonstrukcije ili nadogradnje pretvorila se u rezance…..
Buduci je ovde rec ipak o gradjevinskoj fizici, svaki strucnjak u gradjevini
drzi se osnovnog aksioma – svi teski materijali su dobri akumulatori topline
a losi izolatori, a svi laki materijali su losi akumulatori topline ali su dobri
toplinski izolatori.
Osobi od struke dovoljno da projektuje npr fasadni zid, naravno uz preporuku
koristenja proverenih i postojanih materijala.!!!
 

Back
Top