Традиционално српско градитељство

76bqPU4.jpg


Buljane
 
Ранчићева кућа у Гроцкој, рестаурирана као Центар за културу
(верујем да је бондручна, а не обична чатмара)

Poslednji vlasnik je bila gospođica Magdalena Rančić, koja je 60-tih godina XX veka sklopila ugovor sa opštinom o doživotnom izdržavanju i kuću zauzvrat zaveštala opštini.

1024px-Ran%C4%8Di%C4%87eva_ku%C4%87a_%28Grocka%29_08.jpg


800px-Ranciceva_kuca_-_2.jpg


13220657_10209692868902209_842570742904045698_o.jpg


https://sr.wikipedia.org/sr-ec/Центар_за_културу_Гроцка
http://grockainfo.com/svetsko-nase-ranciceva-kuca-u-grockoj/

https://www.google.com/maps/uv?hl=e...hUKEwis8-GNvMvfAhVuwYsKHaG2CKAQoiowCnoECAUQBg
 
Poslednja izmena:
Srem

Seoska kuća u Ogaru, poznata po nazivu Aksentijev kućerak, u opštini Pećinci, podignuta krajem je 18. veka, i još uvek prkosno i ponosito stoji uz Specijalni rezervat prirode Obedska bara.

pre obnove
28_04_2016_02.jpg


- Ovaj objekat pripada tipu trodelne ravničarske kuće, što za to vreme nije bilo karakteristično, jer su tada većinom bile zemunice. Zidove čini drvena struktura sa ispunom od pletenog materijala: granja, šiblja i pruća, a olepljena je blatom; mešavinom zemlje i pleve. Sposobnost narodnih graditelja tog perioda posebno je izražena u obradi drvenog uličnog zabata, na kome su rezbarene grede, koso slagane daščice, šalukatre za provetravanje i zrakasto raspoređene daščice u centralnom polju, u kome se ističe drvena ploča sa reljefnom predstavom grba – objašnjava Ljubiša Šulaja, direktor „Zavoda za zaštitu spomenika kulture“ u Sremskoj Mitrovici.

obnovljena

28_04_2016_03.jpg
 

Back
Top