Aleksandar Deroko

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
332.400
Aleksandar-Deroko-0000020215243.jpg


Bio je srpski arhitekta i pisac mnogobrojnih knjiga iz domena arhitekture, ali i drugih oblasti, koje je najčešće sam ilustrovao.
Stvarao je u nekoliko arhitektonskih pravaca, a najviše u srpskom nacionalnom stilu i moderni.

Rodio se u Beogradu 16. septembra 1894, gde je maturirao i upisao Tehnički fakultet. Početak Prvog svetskog rata ga je dočekao na studiju. U ratu je učestvovao kao kaplar sa činom narednika. Tokom tog rata je postao jedan od prvih srpskih pilota.
Po okončanju rata vratio se studiju arhitekture i umetnosti u Rimu, Pragu, Brnu i Beogradu gde je diplomirao 1926. godine. Kao stipendista francuske vlade odlazi u Pariz gde se druži sa Pikasom, Šumanovićem, Le Korbizijeom, Rastkom Petrovićem i drugima koji su tada živeli u Parizu.

Sa Bogdanom Nestorovićem je 1926. godine napravio projekat Hrama svetog Save sa kojim je pobedio na konkursu; izgradnja tog hrama se danas privodi kraju. Početkom tridesetih godina postao je profesor na Arhitektonskom i Filozofskom fakultetu na kojima je predavao do penzionisanja 1974. godine.


Na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, Deroko je bio redovan profesor na predmetu Savremena arhitektura. Tokom Drugog svetskog rata bio je zatočen u logoru na Banjici.


Član SANU postao je 1956. godine. Umro je 30. novembra 1988. godine.
Pored uspešne karijere arhitekte, bio je izvrstan plivač – na takmičenju Srpskog olimpijskog kluba 1911. godine osvojio je zlatnu medalju u preplivavanju Save i u plivanju na 1000 metara nizvodno slobodnim stilom. Osmislio je i izradio jednu od prvih vazdušnih jedrilica u Srbiji.

Osim hrama Svetog Save, Deroko je projektovao i Bogosloviju u Beogradu, Spomenik kosovskim junacima na Gazimestanu, Konak manastira Žiča, Preobraženjsku crkvu u Novom Sarajevu, kuću pukovnika Elezovića. Umro je u Beogradu, 1988. godine.


100955_vest_hram-svetog-save.jpg


05darvin.jpg


5001.jpg


40982755.jpg
 
Poslednja izmena:
http://fs5.****************/images/171004/imffuarw.jpg

http://fs5.****************/images/171004/2yzatrtk.jpg

http://fs5.****************/images/171004/84ohodyt.jpg

http://fs5.****************/images/171004/8pxj7aik.jpg

http://fs5.****************/images/171004/qm5m5cyf.jpg

- - - - - - - - - -

http://fs5.****************/images/171004/menvjyeh.jpg

http://fs5.****************/images/171004/mq6tjwds.jpg

http://fs5.****************/images/171004/56u29tpf.jpg

http://fs5.****************/images/171004/huwnwqei.jpg

http://fs5.****************/images/171004/bvxb9l89.jpg
 
http://fs5.****************/images/171004/gciiehmd.jpg

http://fs5.****************/images/171004/af7ao4lx.jpg

http://fs5.****************/images/171004/jfprm6j5.jpg

Deroko nam je ostavio bogatu bibliografiju koja se bavila našim arhitektonskim istorijskim nasleđem. Takođe je pisao i hronike o Beogradu i svom životu, koje je ilustrovao sam... Ne znam da li je neko to ozbiljnije analizirao, ali definitivno mislim da je ostavio jak uticaj na Momu Kapora, kako u likovnom, tako i u donekle u svom priprovedačkom stilu.....

Aleksandar Deroko vuče koren iz Venecije i Dubrovnika, njegov deda se doselio u Srbiju. U njegovom radu se oseti pripadnost kako ovom prostoru, tako i prostoru Mediterana.....
 
Deroko je voleo Beograd i razumeo je njegovu dusu, kao sto rece Milorad Pavic u svojoj Kratkoj istoriji Beograda

"Ko hoće da osvoji tvrđavu, mora najpre da osvoji svoju dušu. Put kroz sopstvenu dušu vodi nas i do Beograda, jednog od najstarijih i najčešće rušenih gradova sveta. Kada je Korbizije rekao za Beograd da je najružniji grad na najlepšem mestu, imao je pred sobom samo rezultate tih viševekovnih rušenja. Oni koji danas vole i poznaju ovaj grad, ne poznaju ga na osnovu onoga što su u njemu videli ili dotakli. Njegov najveći i možda najlepši deo je onaj koji je netragom iščezao, pa ga više nikada nećemo videti, snimiti ili dodirnuti"

 
:) Korbizijeovo mišljenje je veoma upitno u vezi lepote grada. Ali lepota je u oku posmatrača....

Ovo je malo van teme, ali izgled Novog Beograda kakav je bio 60-tih i 70-tih godina savršno se uklapa u Korbizijeov ukus - na kraju naši arhitekti su bili na tragu njegovih ideja (iz kasnih dvadesetih godina) kada su gradili ovu gradsku opštinu....

evo kako je Korbizije video centar Pariza - plan Voisin (1925 god.) - na sreću nikad realizovan..... izgleda da mu se ni Pariz nije sviđao....:)



 
Poslednja izmena:

Back
Top