Arhitektura i priroda, "zelena" arhitektura

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Lancier

Veoma poznat
Poruka
14.287
Arhitektura i priroda – zelena arhitektura

Možda prvi primer stapanja prirode i arhitekture predstavlja kuća na vodopadu – Folingvoter Frenk Lojd Rajt-a .

Frenk Lojd Rajt (engl. Frank Lloyd Wright; rođen je u Ričlend Senteru, Viskonsin, 8. juna 1867 — umro u Feniksu, Arizona, 9. aprila 1959) bio je američki arhitekta, dizajner enterijera, pisac i predavač koji je dizajnirao više od 1000 objekata, od kojih su 532 realizovana. Rajt je verovao u oblikovanje struktura koje su u harmoniji sa ljudskom prirodom i okolinom, filozofiju je nazvao organska arhitektura. Ova filozofija je najbolje predstavljena Kućom na vodopadu Folingvoter (1935), koja je bila prozvana kao najbolje delo američke arhitekture svih vremena. Bio je vodeća ličnost Prerijske škole (Prairie School ), pokreta u arhitekturi i razvoju koncepta Usonijan kuće. Njegove vizije urbanog planiranja u Sjedinjenim državama su jedinstvene i ostavile su trag. Njegov rad uključuje originalne i inovatorske primere mnogih tipova zgrada, uključujući kancelarije, crkve, škole, solitere, hotele i muzeje. Rajt je takođe dizajnirao mnoge elemente enterijera u njegovim zgradama, takve kao nameštaj i obojeno staklo. Rajt je napisao 20 knjiga i mnogo članaka. Bio je popularan predavač u Sjedinjenim državama i u Evropi. Njegov živopisni lični život često je bio povod za novinske naslove, (najviše je istican zbog požara 1914. i ubistva u njegovom Taliesin studiju). Iako već dobro poznat tokom celog njegovog života, Rajt je priznat 1991. od Američkog instituta arhitekata kao najveći američki arhitekt svih vremena.

http://fs5.****************/images/170919/jj4ci5np.jpg

http://fs5.****************/images/170919/n2ma4gg7.jpg

Osnovna karakteristika ovog objekta je povezanost sa pejzažem, slobodna osnova koja je preko staklenih zidova povezana sa spoljnim prostorom i naglašena plastika krova. Mesto za objekat je pažljivo izabrano i u likovnom smislu može se posmatrati i kao deo prirodnog ambijenta i kao arhitektonski objekat sam po sebi. Dinamiku prostora upotpunjije reka koja teče ispod zgrade i čini da da slika ovog ambijenta nikad ne miruje.

http://fs5.****************/images/170919/44yj7f6q.jpg

http://fs5.****************/images/170919/3r9wbrcq.jpg

http://fs5.****************/images/170919/hjkf2d8a.jpg

U savremenoj arhitekturi pojam zelene arhitekture je mnogo širi i zapravo ne podrazumeva da objekat bude situiran u prirodi, već da prirodu sačuvamo što je moguće više naprednim tehnologijama u gradnji, ona je postala grana arhitekture koja obuhvata radnje planiranja, dizajniranja i gradnje različitih vrsta objekata uz što manji efekat na životnu sredinu. Za cilj ima graditeljstvo koje teži da stvori energetski efikasne zgrade, koje imaju što manji uticaj na okruženje, kao i efikasno korišćenje prirodnih resursa. Na zelenu arhitekturu se može gledati kao na umetnost, jer za cilj ima balansiranje i odmerenost tri osnovne osobine arhitekture koje građevine treba da imaju: lepotu (Venustas), čvrstinu (Firmitas) i korisnost (Utilitas), a da pri tome odgovorno rukovodi okruženjem i prirodnim resursima i tako postigne održivost. Težnja je da se, ukoliko je to moguće i u što većoj meri, koristite tehnike konstrukcije koje su nasleđene na lokaciji, kako bi se smanjli troškovi i zagađujuće dejstvo prevoza, i uzimaju znanja iz lokalne tradicije u pogledu materijala i projektovanja. Da bi ovakva gradnja minimalizovala upotrebu neobnovljivih izvora energije, okreće se pasivnim i aktivnim principima korišćenja sunčeve energije, zatim energiji vetra i drugim obnovljivim izvorima energije. U izgradnji objekata ovog tipa, koriste se ekološki ispravni materijali, koji u svojoj proizvodnji, primeni i raspodeli u što manjoj meri zagađuju zalihe vode, zemljišta i vazduha u okruženju. Izgradnja takozvnih “zelenih kuća” je u skladu sa pojmom o održivosti i pokušava da uravnoteži ekološke, ekonomske i socijalne potrebe. Održivo graditeljstvo uključuje celovit životni ciklus zgrade, uzimajući u obzir kvalitet okruženja, kvalitet funkcije i budućih vrednosti. Stoga je ideja održivosti, odnosno ekološkog dizajna, da osigura da naše delovanje i odluke danas, neće ugroziti mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Sa ovakvom željom stvoreni su osnovni principi na kojima se bazira ekološka gradnja u skladu sa životnim okruženjem.
 
u_harm10.jpg


U harmoniji s prirodom... ova kuća je višestruko nagradjivana
 
Evo malo prve istorijski poznate zelene arhitekture
Semiramidini viseći vrtovi u Vavilonu:heart:


Herodot: “Tim Babilonom vladalo je mnogo kraljeva koji su zidove i hramove sagradili, a među njima i dvije žene. Ona koja je davno vladala i kojoj je ime bilo Semiramida, podigla je nasipe na ravnici vrijedne da im se čovjek divi. To su bili Semiramidini vrtovi.”
Babilon se nekad nalazio na istočnoj obali Eufrata, oko 50km južno od današnjeg Bagdada u Iraku.​
Babilonsko carstvo je cvjetalo za slavnog cara Hamurabija (1792.-1750. p.n.e). Civilizacija Mezopotamije je dosegla vrhunac moći za vladavine kaldejca Nabopolasara (625.-605. p.n.e) koji je htio prema Hamurabijevom uzoru osnovati novu Babilonsku državu. Diplomatska spretnost te vojni uspjesi dopustili su da se brzo ostvari ideja obnove velike Babilonske države iz II. tis. p.n.e To “ludilo veličine” očitovalo se za Nabopolasarova sina Nabukodonosora II. (605.-562. p.n.e) u samom Babilonu, glavnom gradu nove države.
Grad je izgrađen u bogatu i prekrasno oblikovanu metropolu. Prvobitno ime grada je Ka-dingir (sumerski=božji dvori) što je u akadskom prijevodu značilo Bab-ilu (=božja vrata). U novobabilonsko doba to je ime promijenjeno u naziv istoga značenja, Bab-ilani. Bio je izgrađen na sedam brežuljaka. Grad je opkoljavao dvostruki zid ili, bolje rečeno, sustav dvostrukih zidova. Na sjevernoj je strani Nabukodonozor dao izgraditi još jedan zid od 18km. U grad se ulazilo kroz 8 vrata. Ona su bila posvećena bogovima koji u gradu imaju svoja svetišta. U sjevernom se dijelu grada nalaze sjeverni i glavni dvorac, a duž obje palače proteže se Ulica procesije. Obje te palače štitile su Južni dvorac koji se nalazio neposredno unutar gradskih bedema. To je ogromna palača babilonskih kraljeva, a u tlocrtu ima 322×190m. Na sjevernoj strani dvorca blizu vrata boginje Ištar vjerojatno su bili izgrađeni Viseći vrtovi.​
Za njihovu izgradnju su vezane mnoge priče i legende koje se vežu za ime kraljice Semiramide.
Jedna od njih kaže da je Semiramida bila kćerka smrtnika i nimfe Derkete. Pošto ju je majka napustila, prihvatili su je golubovi i othranili je mlijekom i sirom. Kad su je našli pastiri, odnijeli su je nadzorniku koji ju je oženio. Tako ju je primijetio kralj Ninos i on ju je uzeo za ženu. Poslije njegove smrti vladala je sama i osvojila je: Perziju, Egipat, Libiju. Kad je saznala da će ju ubiti sin s kojim je živjela u incestu izašla je na terasu i pretvorivši se u golubicu odletjela je u besmrtnost.​

Druga legenda kaže da je bila obična dvorska dama na dvorcu nekog asirskog kralja. Pošto je stekla njegovu naklonost, postala mu je ženom. Jednom ga je prilikom nagovorila da joj na pet dana da vlast u ruke. On je to i uradio, a Semiramida ga je bacila u tamnicu i nastavila vladati sama. Proslavila se kao vojskovođa, no i kao graditeljica Visećih vrtova.​

No, dao ih je izgraditi Nabukodonozor da, kako se pričalo, udovolji svojoj ženi ili priležnici Semiramidi dovedenoj iz Midije.
Vrtovi su ležali na četverokatnoj kuli. Po Strabonu svaka je strana bila 4 pletara duga. Unutar svakoga kata bili su čvrsti svodovi od crijepa koji su se oslanjali na snažne visoke stupove. Platforme terasa bile su izrađene od masivnih kamenih ploča različitih oblika, a odozgo prekriveni jednim slojem trske, a potom zalivene asfaltom. Na to je bio nasut debeli sloj plodne zemlje dovoljan da u njemu rastu čak i male šume. Katovi vrtova bili su spojeni stepenicama i pokriveni pločicama ružičaste i bijele boje. Stupovi su dosezali visinu i do 25m te je bilo dovoljno svjetlosti za raslinje. Na polijevanju ovih vrtova radilo je stotinjak robova po čitav dan vukući vodu iz Eufrata pomoću sustava poluga i pumpi.​

Dok mnogi opisi Vrtova dolaze od Grčkih povjesničara kao što su Beros i Diodor sa Sicilije, Babilonski opisi o njima ne govore ništa. Pločice za pisanje iz vremena Nabukodonozora ne daju ni aluziju o Visećim vrtovima; opisi kraljeve palače, grada Babilona i zidina su nađeni. Čak ni antički povjesničari koji su dali detaljne opise Visećih vrtova nisu ih vidjeli.

images


Vise%C4%87i-vrtovi-Vavilona.jpg




Semiramida.jpg
 
Poslednja izmena:
Spektakularna%20kapela%20u%20Ju%C5%BEnoj%20Africi%20665.jpg


Spektakularna kapela u Južnoj Africi

U prelepoj prirodi Južne Afrike, britanski "Steyn Studio" kreirao je impresivnu versku građevinu "Bosjes Chapel", koja svojim skulpuralnim oblikom odslikava pejzaže koji je okružuju.

Distinktivan betonski krov uzdiže se i spušta poput planinskih venaca u njenoj pozadini, dok velike staklene površine ispunjavaju njegove "valove". Ove površine simbolično su spojene masivnim krstovima od drveta.

Spektakularna%20kapela%20u%20Ju%C5%BEnoj%20Africi%20(8).jpg


Kako bi se postigla vizuelna lakoća krova, sama baza kapele je morala biti jednostavnog oblika i izgađena od stakla. Izdignuta na platou, kapela se jednom svojom stranom graniči sa reflekrivnom površinom vode koja naglašava njen izuzetan oblik i lakoću.

Jednostavnim pravougaonim planom predviđena je jedna prostrana prostorija. Uglačan pod reflektuje svetlost i čini da kapela bude još otvorenija i svetlija. Namera dizajnera je da otvorenim prostorom i velikim prozorima omoguće spektakularan pogled i povezanost sa prirodom, i ukažu na svu lepotu božije kreacije.

Tek zasađeni vinograd i voćnjak činiće raskošnu zelenu oazu iz čijeg će se centra isticati blistavo beli krov "Bosjes" kapele.
kuca stil

Spektakularna%20kapela%20u%20Ju%C5%BEnoj%20Africi%20(2).jpg
 
Ova kuća je dobila balkone na kojima nema mesta za ukućane

WLa58FM.jpg



Raspored zelenila na fasadi
eX70CvD.jpg



Otvori na fasadi ove neobične kuće ugošćavaju po jednu veliku biljku i to uglavnom one vrste koje rastu u neposrednom okruženju. Ovi zeleni balkoni em što izgledaju lepo, em što unose dinamiku na fasadi. Ovakvi objekti veoma su popularni u Vijetnamu.
Kada padne mrak, ova zgrada izgleda veoma dobro zahvaljujući svetlu koje prodire kroz aluminijumske vertikale.
 
Svaki stan u ovoj drvenoj kuli ima na terasi po jedno stablo

057ktH1.jpg


Arhitektonski biro Penda, u saradnji s konsultantom za drvene konstrukcije Tmber, prezentovao je projekat kule u Torontu od 18 spratova koja će se graditi od drveta. Okosnicu ovog zelenog objekta, koja se ugleda na obližnju zgradu Habitat 67 koju je projektovao Moshe Safider, čine cela stabla drveća koja će krasiti svaki stan, odnosno, svaku pripadajuću terasu. Ova kula od 62 metara prostiraće se na 5.000 kvadrata, a velika većina prostora biće rezervisana za stanove. Samo će prizemlje sa svojih 550 kvadrata biti ostavljeno za javni prostor sa kafićima, prodavnicama i restoranima. Velike otvorene terase biće opremljene ventilacionim sistemima koji će omogućiti gajenje povrća, sadnju dekorativnog bilja ali i celih stabala drveća koja ne samo da će stanarima obezbediti privatnost već će i ukrasiti fasadu. Postavljanjem stabala na zgradu napravljenu od drveta pravi se dodatna simbioza koja će pozitivno uticati i na ceo kvart. Naime, drveće će direktno uticati na smanjenje CO2 u atmosferi što će dovesti do čistijeg vazduha u komšiluku.

"Naši gradovi napravljeni su o čelika, betona i stakla. Ako u šetnji ugledate ozelenjenu kulu napravljenu od drveta, to će napraviti interesantan kontrast. Stabla drveća i zelenilo oživeće fasadu, a to će pritom i pozitivno uticati na ekologiju i održivost životne sredine." – navodi Kris Pret, arhitekta iz Pende.

Y01gCYw.jpg


211426401x8IIzgk.gif
 
Bosco Verticale
Ideja italijanskog arhitekte Stefana Boerija, koji je projektovao ove zgrade u MIlanu, bila je da stvori projekat namenjen pošumljavanju i ozelenjavanju urbanih sredina bez širenja grada izvan postojećih granica, a osnovni cilj je da se spoji moderan način života u velikim gradovima s čovekovom potrebom da boravi u prirodi i čistijem okruženju.

Vertikalna%20%C5%A1uma%20velika%202.jpg


Milanska%20%C5%A1uma%20na%20nebu%20najbolja%20visoka%20zgrada%20na%20svetu.jpg


Vertikalna%20%C5%A1uma%20velika%201.jpg


Milanska%20%C5%A1uma%20na%20nebu%20najbolja%20visoka%20zgrada%20na%20svetu%202.jpg
 
Kancelarija iz snova

architecture-office-studio-in-the-woods-in-madrid-by-selgascano-arquitectos-1024x682.jpg


Španska kompaniji Selgas Kano,koja se bavi arhitekturom i dizajnom, ima kancelariju u sred divljine Madrida, i proglašena je za jednu od najlepših na svetu.
Eksterijer, enterijer i lokacija ideja su arhitekte Ivana Bana, koji dnevnu svetlost,svež vazduh i detalje u raznim bojama smatra najvažnijim za podsticanje produktivnosti.
Kao pravi kontrast velikim, ali polupraznim prostorijama punim veštačkog svetla, ova kancelarija predstavlja pravu radnu oazu mira, u kojoj vam ništa što treba da uradite ne bi teško padalo.

1340724151_564970563_selgas_cano_office_2553.jpg


0bc8c6f0cd4e1fedc99ba270375b6e63_galerija.jpg


4cf066a65ef3d4255647a0f47028766e_galerija.jpg


Selgascano-office-by-Iwan-Baan-672x372.jpg
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top